Za "Vreme" iz Zagreba

Nakon dva desetljeća vladavine prije dva mjeseca iznenada preminulog gradonačelnika Milana Bandića, koji je tijekom svojih šest mandata postao simbol korupcije i klijentelizma u Hrvatskoj, Zagreb je u nedjelju odabrao promjenu. Trijumf mladog Tomislava Tomaševića (39), lidera progresivne zeleno-lijeve platforme Možemo na izborima u Zagrebu, pokazao je kako su ovi lokalni izbori možda konačno osvijestili birače u Hrvatskoj, koji sve više shvaćaju kako njihov glas može biti presudan i glas za bolji grad, a u budućnosti možda i bolju državu. Nakon 30 godina, kao da su birači shvatili kako se treba odmaknuti od ideoloških tema, nacionalističke retorike i zarobljenosti u temama iz povijesti, te se okrenuti pitanjima budućnosti i birati one što nude rješenja koja se tiču svakodnevnog života.

Brojni analitičari već sada procjenjuju da bi rezultati izbora u Zagrebu, ali i u Splitu, gdje umjereni političar i poznati znanstvenik iz spektra centra Ivica Puljak vodi u prvom krugu ispred kandidata HDZ-a, mogli odrediti budućnost i obrise nekih novih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, jer bi mogli dramatično utjecati na sadašnje duopolne odnose na nacionalnoj političkoj pozornici između HDZ-a i SDP-a. Platforma Možemo tako polagano preuzima glasače SDP-a, dok HDZ ima sve više problema sa svojim disidentima, koji su se najvećim dijelom priklonili nacionalističkom lideru Domovinskog pokreta Miroslava Škore. Sa političke scene nestaju i neke trgovačke partije koje su koketirale sa HDZ-om i SDP-om, poput Bandićeve stranke, ali i druge stranke koje su sa izuzetno malo glasova i malom biračkom bazom dobivali upravljanje velikim sustavima, što su "naplatili" isključivo zahvaljujući koaliranju sa dvije vodeće stranke.

Pobjeda Tomislava Tomaševića sa premoćnih više od 45 posto u Zagrebu nije iznenađenje, ali jest broj glasova koji je dobio, jer nitko nije očekivao baš toliku nadmoć nad drugim kandidatima. Rezultati posljednjih parlamentarnih izbora su najavili, a lokalnih u Zagrebu potvrdili novi politički trend u Hrvatskoj, koji je na tragu promjena na ljevici kakve se događaju i u drugim europskim zemljama. Socijaldemokratske stranke su u silaznom trendu, a jačaju lijeve zelene partije. Na ovim lokalnim izborima, iako je vladajući HDZ "izdominirao" u većini županija, gradova i u manjim sredinama, kandidati SDP-a i HDZ-a potpuno su potučeni i poraženi na izborima za Zagreb, ali i u drugim važnijim gradovima, što pokazuje da sve brže gube podršku glasača i da Hrvatskoj treba neka nova, potpuno drugačija energija.

ZAGREB – GRAD RAZOREN POTRESOM, IZMUČEN KORUPCIJOM

Uvjerljiva pobjeda platforme Možemo govori da se birači u glavnome hrvatskom gradu zadnjih godina nisu okrenuli u desno, kako se mislilo po rezultatima izbora ranijih godina, nego ih je SDP razočarao, a drugu opciju za odabir nisu imali, pa su mnogi na dan izbora ostajali kod kuće. Sve dosad, kad im se za gradonačelnika ponudio Tomislav Tomašević, profiliran kao lider platforme Možemo i njegov tim, koji je u proteklih osam godina izgradio vrlo čvrstu bazu i stranačku mrežu u Zagrebu. Zagreb je danas grad razoren potresom, izmučen korupcijom, premrežen kriminalnim mrežama, zapušten, dosadan i zaostao u vremenu, a sve to bi, nadaju se građani Zagreba, trebao urediti baš Tomašević sa svojim timom. Iako je puno skeptika koji sumnjaju kako tim oko njega ima snagu da se snažno odupre ogromnom birokratskom aparatu, koji je po svojim rođačkim vezama izgradio Milan Bandić, ali i umreženosti sa tajkunima, posebice onima iz biznisa sa smećem, po kojem je hrvatska mafija poznata i bila snažno povezana sa Milanom Bandićem.

Analitičari ipak podsjećaju da je Tomašević i njegova platforma Možemo već nekoliko puta bila politički podcijenjena, a da bi onda završili kao pobjednici. Atmosfera u Zagrebu je u ponedjeljak bila poprilično optimistična i djelovalo je kao da se ulazi u novu, povijesnu eru. Poput one kada je 2000. godine SDP sa Ivicom Račanom na čelu dobio parlamentarne izbore i pobijedio prvi put HDZ, a kada je progresivni dio hrvatskog društva očekivao i nadao se da će se konačno završiti sa Tuđmanovom politikom, koja je cijelo jedno desetljeće Hrvatsku držala u nacionalističkom zatočeništvu.

Tomislav Tomašević za dva tjedna ide u drugi krug protiv Miroslava Škore. Iako ima ogromnu prednost, morat će se u idućih 14 dana boriti sa ideološkim napadima ovog desnog političara, koji je u izbornoj noći već poslao poruku kako je borba protiv Tomaševića borba protiv lijevih opcija koje Hrvatska ne želi, jer su "komunističke". Tako želi mobilizirati desne glasače.

"Mi ćemo stati nasuprot naletu ljevice koja želi osvojiti grad Zagreb!", grmio je Škoro i zazvao Božju pomoć. No, teško će s tom retorikom osvojiti više od uskog kruga desnih glasača. Možda će dobiti dio desnog dijela HDZ-a, možda i dio Bandićevih glasača, ali kada krenu razgovori o sređivanju gorućih problema Zagreba, Škoro će teško parirati Tomislavu Tomaševiću.

"Tomaševiću treba još samo pola koraka. Škoro vuče tamo gdje se najbolje osjeća, u borbu ljute desnice protiv ljevice. Izgleda da u noći u kojoj se jedva provukao u drugi krug nije shvatio da Tomaševićeve brojke nedvosmisleno govore da je već osvojio Zagreb, da je okupio i okuplja one koji žele bolji Zagreb, pa i one koji se uopće ne pitaju jesu li lijevo ili centar ili desno", kaže politička analitičarka i novinar Net.hr Đurđica Klancir. S njom se slaže i Sonja Hodak, komunikacijska stručnjakinja, koja ističe kako je najveći uspjeh ovih lokalnih izbora odbacivanje HDZ-SDP paradigme trulog upravljanja. "Škoro nije problem, kao ni gradska zapuštenost ili dubioze… To se sve da urediti kroz neko vrijeme, jer se brojkama da upravljati. Samo su potrebni dobri i kvalitetni stručni ljudi i problemi se onda samo počinju brisati s liste", kaže Sonja Hodak.

TKO JE TOMISLAV TOMAŠEVIĆ?

Tomislav Tomašević rođen je 1982. u Zagrebu. Rano djetinjstvo proveo je u novozagrebačkom kvartu Zapruđe, a potom se s majkom Ivankom, ocem Smiljanom i bratom Tihomirom preselio u Zaprešić. Pohađao je zagrebačku VII Gimnaziju, a 2000. godine je upisao Pravni fakultet u Zagrebu. Na trećoj godini napustio je Pravni fakultet te 2006. upisao Fakultet političkih znanosti, gdje je završio četverogodišnji preddiplomski, a zatim i diplomski studij politologije. Magistrirao je 2013. godine na britanskom sveučilištu Kembridž temom iz područja okoliša, društva i razvoja. Posljednjih je godina bio angažiran oko brojnih gorućih tema u Zagrebu: od borbe protiv gašenja tvornice "Kamensko" i izgradnje spalionice otpada u Resniku, do pomoći stanarima Kupske ulice nakon urušavanja, te protivljenja privatizaciji zagrebačke Čistoće.

Vrhunac njegovog aktivizma bio je u borbi da Varšavska ulica u središtu Zagreba ostane pješačka zona te protiv pogodovanja investitoru Tomislavu Horvatinčiću, što se sve, naravno, događalo u režiji Milana Bandića. Tomašević je sa skupinom aktivista bio i među prvima koji su se usudili suprotstaviti se Ivici Todoriću, nekad nedodirljivom vlasniku koncerna Agrokor. Jednog jutra 2009. Tomašević se s ekipom pojavio pred Todorićevim dvorcem i zatražio da iznajmi sobu. Naime, država i Grad Zagreb su Todoriću omogućili da s obitelji živi u tom povijesnom zdanju, koje je pak formalno bilo registrirano kao hotel. Naravno, Tomašević nije uspio dobiti sobu, ali je s ostalim aktivistima ukazao na privilegirani Todorićev položaj kada se to rijetko tko u Hrvatskoj usudio učiniti.

Tomašević i njegov klub su se u četiri godine skupštinskog mandata izdvojili kao najupečatljiviji gradski zastupnici u moru mediokriteta i Bandićevih poslušnika ili saveznika. U tom je periodu Tomašević i mukotrpnim radom na terenu svojih manje od pet posto glasova za gradonačelnika 2017. pretvorio u zakucavanje u prvom krugu iznad 45 posto u 2021. Terenski rad njegove ekipe urodio je plodom i na parlamentarnim izborima prošle godine kada je zelena-lijeva koalicija bila najveće iznenađenje, te je ušla u sabor s oko sedam posto glasova. Tomašević je tada trijumfirao u prvoj zagrebačkoj izbornoj jedinici, dobivši najviše preferencijalnih glasova od svih zastupnika ovog saziva parlamenta. U posljednjih godinu dana posebno se istakao i svojim angažmanom oko zakona o obnovi Zagreba od potresa, te će njegova provedba sigurno biti najveći izazov njegovog gradonačelničkog mandata.

Platforma Možemo je izrasla iz pokreta protiv Bandićevog modela vladavine, a bili su i ostali grupacija izvan velikih stranaka, te su ispravno zaključili da se ne žele upuštati u predizbornu koaliciju s vidljivo uzdrmanim i tromim SDP-om, nakon što su na prošlim parlamentarnim izborima ostvarili solidan rezultat, ušli u Sabor i počeli se nametati i u nacionalnim temama kao ozbiljna politička snaga. Tomašević je uspio u posljednje četiri godine izrasti u političara za kojeg znaju svi Zagrepčani, kojem vjeruje izrazito širok krug građana da može iznijeti povijesne promjene za grad Zagreb. Da može povesti transformaciju gradske vlasti koja se pod Milanom Bandićem pretvorila u zamršeno koruptivno klupko, koja se dijelom ispreplela i s lokalnom mafijom, koju ne uspijevaju razgraditi niti nadležne državne institucije. Nakon osvajanja Zagreba, njegova platforma ima ogroman potencijal da krene u osvajanje i cijele Hrvatske.

RIJEKA SDP–U, HDZ GUBI SPLIT

Iako su izbori u Zagrebu ključni (grad ima budžet kao svi ostali gradovi zajedno), treba reći kako su moguće promjene i u Splitu, u kojem vodi već spomenuti znanstvenik Puljak, koji se bori protiv HDZ-ovog kandidata u drugom krugu izbora. Puljak tvrdi kako je vrijeme da se pokaže da je Split uljuđen i otvoren grad, a ako pobjedi, bit će to snažna poruka HDZ-u, koji je godinama upravljao Splitom zajedno sa kontroverznim biznismenom Željkom Kerumom. Za vrijeme kampanje, inače, objavljen je snimak na kojem Puljak davnih 90-ih na jednoj svadbi pjeva ustaške pjesme, ali je on rekao kako je to bilo u mladosti i nekom zanosu, a da to nije njegov stvarni politički habitus.

S druge strane, manje poznati kandidat SDP-a u Rijeci je osvojio najviše glasova iako je to manje nego što je SDP inače dobivao svih ovih godina u tom svom uporištu, u kojem vlada 30 godina. Ako bi izgubio, bio bi to veliki poraz SDP-a i pitanje što se suštinski događa sa ovom strankom, koja očito propada i polako postaje marginalna lijeva stranka. Jedino gdje HDZ i daje dominira je Osijek, a zanimljiva je situacija i u Vukovaru, gdje je HDZ-ov disident Ivan Penava potukao u prvom krugu HDZ-ovog kandidata. Poraz u Vukovaru teško bi pao HDZ-u jer je nakon raskola s Andrejom Plenkovićem i izlaska iz stranke Penava postao simbol protivljenja dijela članova i glasača HDZ-a politici stranačke središnjice. Takvih disidenta HDZ ima sve više, pa su ovi izbori pokazali kako se na sceni pojavljuju neki novi ljudi, nova lica i opcije koje se udaljavaju od HDZ-a i SDP-a, koji su po načinu vladanja gotovo postali isti.