Iako je u svjetskoj likovnoj umjetnosti Mediala jedini naš autentični pravac, i ako nijedna grupna međunarodna izložba u Centru za fantastičnu umjetnost u Grijeru u Švajcarskoj nije održana bez našeg predstavnika, likovna fantastika je rjetkost na našoj kulturnoj sceni. Zato se izložba "Fantastičnih šest" koja se otvara večeras, 7. septembra, u Kući legata u Beogradu, smatra posebnim događajem.

Šest likovnih umjetnika iz naslova izložbe su Željko Tonšić, Zoran Velimanović, Milan Tucović, Sergej Aparin, Vladimir Dunjić i Željko Đurović, etablirani stvaraoci srednje generacije različitih senzibiliteta koje spajaju autentičnost i ljubav prema fantastičnom. Iako imaju iste pokretače, prije svega snove i fantastiku, ovo je njihov prvi zajednički projekat i prva zajednička izložba.

Za svakog od ovih umjetnika karakteristična je stvaralačka zrelost, kontinuitet u radu i metavremenski pristup slikarstvu, koji počiva na postulatima renesansne umjetnosti. Artikulisani su u različitim likovnim medijima, prvenstveno posvećeni slikarstvu, te objektima i skulpturi. Na izložbi "Fantastičnih šest" biće prikazani njihovi najreprezentativniji radovi. Autorka izložbe i likovna kritičarka Maja Živanović izabrala je slike velikih i srednjih formata, različitih tematika i kolorita koji, treba naglasiti, dominiraju slikom, ali ne umanjuju značaj posvećenosti ovih umjetnika crtežu kao osnovnom vidu likovnog izražavanja. Maja Živanović kaže da je "nasleđe figurativne, pa samim tim i fantastične likovne umetnosti u Srbiji više nego primetno u poslednje četiri decenije, pogotovo u postojanju pojedinaca koji su se samostalno usavršavali. S obzirom da živimo u vremenu koje nipodaštava personalnost i individualnost i gde je umetnost sve više okrenuta tehnologiji i novim medijima, osmislila sam izložbu šestorice slikara koji svojom estetikom i stvaralaštvom nastoje da, kroz sopstvene mitologije i zavidna crtačka umeća, obnavljajući prošlost, vide i vode nas u budućnost. Ovi umetnici vizionari čuvari su tradicije, ali i ljudskosti i duhovnosti."

Jedan od stvaralaca čiji će radovi biti izloženi na ovoj izložbi, Zoran Velimanović, za "Vreme" kaže da se obilaskom postavke u pet prostorija Kuće legata jasno vidi da različite senzibilitete i iskustva šestorice umetnika povezuje fantastika. "Fantastika kojom se svi bavimo zadire u biće ljudi sa ovih prostora, provlači se kroz mitove, legende, pesme od davnina, a duh Mediale koji je prisutan u našim radovima, samo je naglašeni period u istoriji srpske fantastike", objasnio je Velimanović.

Maja Živanović podseća da se Željko Tonšić (1954–2014) smatra jednim od najneobičnijih predstavnika srpskog simbolističkog slikarstva s kraja prošlog i početka ovog milenijuma, iako se u njegovom radu ne prepoznaju tematski okviri, vremenske ili stilske granice, dok se djela Željka Đurovića nalaze u stalnoj postavci u Međunarodnom centru za fantastičnu umjetnost. Na njima su najčešće kroz ženske figure prikazane mistika, erotika i čulnost. Vladimir Dunjić se tokom tridesetogodišnjeg rada bavio revidiranjem prošlosti i promišljanjem o budućnosti. Govoreći o sudarima fantastičnog i realnog u svom radu, navodi da je takav program svjesno i precizno izabrao. Njegovi ciklusi su Velovi, 9 mačjih života, Prokrustov muzej i Vrtoglavice. "Četvrti ciklus Vrtoglavice mi je najdraži. Vrtoglavica je najplodonosnije stanje koje umetnik može da ima, kada mu se izmakne tlo pod nogama – to je najbolje", rekao je o svom stvaralaštvu. Za razliku od Dunjića, Sergej Aparin ne radi u ciklusima. U njegovom fantastičnom svijetu plove i lete brodovi, dirižabli, satovi, gradovi, bregovi sa crkvama, mutirane životinje i insekti koji imaju čudovišne moći. "Voleo bih da ljudi osete vremeplov gledajući moje slike. Pokušavam da stvaram nesvesno – svesno, nenamerno – namerno", kazao je. Protagonisti slika i objekata Milana Tucovića su naizgled obični ljudi, ali im Tucović snažnom naracijom dodeljuje različite uloge.

Izložba "Fantastičnih šest" je dokaz i prisustva aktuelnosti Mediale i vrijednosti ideja i estetike tog pravca. Izložba je otvorena do 28. septembra, a nakon Kuće legata trebalo bi da bude predstavljena i u Modernoj galeriji u Valjevu, Narodnom muzeju u Kragujevcu i Galeriji "Srbija" u Nišu.