Kultura

Scena

 

Godišnjica smrti Nadežde Petrović

Trećeg aprila navršava se 95 godina od smrti naše slikarke Nadežde Petrović. Nadežda Petrović je rodonačelnik srpske moderne umetnosti i jedna od najvažnijih ličnosti u srpskoj umetnosti uopšte. Zahvaljujući širokom umetničkom obrazovanju koje je sticala u ateljeima Đorđa Krstića u Beogradu, Antona Ažbea i Julijusa Ekstera u Minhenu, kao i za vreme svog boravka u Parizu između 1910. i 1912. godine, njeno slikarstvo se razvijalo u duhu aktuelnih evropskih dešavanja, tako da se za Nadeždu s pravom može reći da je moderne tokove evropske umetnosti uvela u srpsku umetnost početkom XX veka. Bila je jedan od inicijatora i osnivača društva Lada i organizator Prve jugoslovenske izložbe u prostorijama Kapetan Mišinog zdanja septembra 1904. godine, na kojoj su prvi put zajednički izlagali slikari iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bugarske. Nakon Prve jugoslovenske izložbe, osniva Prvu jugoslovensku umetničku koloniju u Sićevu 1905. godine. Stilski, Nadeždino slikarstvo se najčešće definiše kao ekspresionističko, mada se na njenim slikama mogu prepoznati i druga stilska opredeljenja kao što su impresionizam, simbolizam i fovizam. Za života je svoje radove izlagala u Beogradu, Parizu, Rimu, Ljubljani, Zagrebu i Sofiji, a bila je i prva srpska umetnica, a donedavno i jedina, kojoj je, 70 godina nakon smrti, priređena velika retrospektivna izložba u nekoj od velikih svetskih muzejskih institucija. U pitanju je izložba koju je 1985. godine organizovao beogradski Narodni muzej u minhenskoj Novoj pinakoteci, kao rezultat međudržavne saradnje tadašnje Jugoslavije i Savezne Republike Nemačke.

Nadežda Petrović je priznanje stekla i svojim društvenim angažovanjem na polju rodne i socijalne ravnopravnosti, kao i patriotskom aktivnošću u "Kolu srpskih sestara", čiji je bila prvi sekretar i koje je osnovala zajedno sa piscem Branislavom Nušićem. Za vreme Prvog balkanskog rata bila je dobrovoljna bolničarka na frontu, da bi se srpskoj vojsci ponovo pridružila odmah po izbijanju Prvog svetskog rata. Umrla je 3. aprila 1915. godine, u Valjevu, od posledica tifusa. Nadeždine slike čuvaju se u Narodnom muzeju u Beogradu i Umetničkoj galeriji "Nadežda Petrović" u Čačku, koja u njenu čast od 1960. svake druge godine organizuje Memorijal Nadežda Petrović, jednu od najvažnijih manifestacija savremene umetnosti kod nas. Ove godine manifestacija obeležava dvostruki jubilej – 25. Memorijal u pedeset godina trajanja.

Nedavno je u izdanju čačanske Umetničke galerije objavljena knjiga sabranih likovnih kritika Nadežde Petrović, koja se sastoji od deset Nadeždinih prikaza likovnih događaja sa početka XX veka.

Iz istog broja

Pozorište – Suno e Rromengo

Ritam života

Sonja Ćirić

Zatvaranje "Balkana"

Poslednja bioskopska predstava

Ivana Milanović Hrašovec

Intervju – Mauricio Feraris, filozof

Čemu demokratija

Ivo Kara-Pešić

TV manijak

Jagodina u pokretu

Dragan Ilić

Filozofija

Putevima fenomenologije

Ivan Milenković

Knjige

Zaumne hronike KGB kapitalizma

Teofil Pančić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu