POŠTA

Neophodna objašnjenja

"Vidimo se kod Jupitera"; VREME 949, "Već postoje 22 modela"; VREME 950

U prošlom broju, u mom tekstu "Vidimo se kod Jupitera" ekskluzivno smo predstavili ideju da se u Beogradu postavi umanjeni model Sunčevog sistema koji bi bio srazmeran veličini grada. Predloženi projekat, nazvan "Beograd je sistem" i potekao iz Laboratorije za primenu računara u nauci sa Instituta za fiziku u Zemunu, u međuvremenu je počeo da izaziva neočekivano veliku pažnju, o čemu svedoči i veliki broj pisama upućen redakciji "Vremena". Međutim, mislim da je neophodno jedno dodatno objašnjenje pošto su se pojavile izvesne nedoumice oko jedinstvenosti i originalnosti ove ideje. U pomenutom tekstu se nigde ne pominje da je beogradski sistem prvi i jedini solarni model, niti je iko pokušao da Beogradu pripiše prvenstvo te vrste.

Međutim, bez namere da takav efekat postignem, neki čitaoci su došli do tog nesrećnog zaključka, na šta ih je mogla navesti rečenica u kojoj kažem da – "nijedan drugi grad u svetu još nije pokušao da se identifikuje tako što bi izgradio solarni model u razmeri grada i poistovetio svoj životni prostor sa Sunčevim sistemom", ali ne kažem da – nijedan drugi grad uopšte nema svoj Sunčev sistem. Najrazličitiji solarni modeli ne samo da postoje u mnogim savremenim gradovima, bilo da su u susedstvu ili na drugoj strani sveta već su podizani i u davno iščezlim civilizacijama, počev od onog koji je pre više hiljada godina izgrađen u Stonhendžu. No, među svim tim solarnim modelima nijedan nije napravljen tako da bude ni manji ni veći, nego u tačno tolikoj veličini da se identifikuje sa prostorom jednog celog grada, u čemu je srž ove ideje i po čemu bi Beograd bio jedinstven. Ideja se oslanja na tradiciju umetničkog koncepta da se Beograd poistovećuje sa svetom, poteklog od vremena studenstkih demonstracija, kojim su obeleženi i prošlogodišnji "Dani Beograda". Nažalost, u tekstu nismo imali prostora da se uopšte bavimo ostalim solarnim modelima, kao uostalom ni brojnim drugim detaljima, poput onog da je brzina svetlosti u sistemu srazmerna ljudskom hodu ili da on ne predviđa "bivšu" planetu Pluton, što pak nije izazvalo nikakvu reakciju. No, zbog tolikog interesovanja za ovu temu, zainteresovanim čitaocima lično mogu da obećam da ćemo u nekom od narednih brojeva predstaviti zanimljivije postojeće modele Sunčevog sistema, poredeći ih uzgred i sa beogradskim. I kao što će se videti, posebno ako se ova lepa zamisao ostvari, beogradski sistem ne bi bio jedini, ali bi Beograd bio jedini sistem.

Iz istog broja

Ima li Bradić kriterijume

Igor Ranković, Beograd

Već postoje 22 modela

Marko Stojiljković, Rijeka

Šta je tu nacionalno

Rajko Maksimović, kompozitor, prof. FMU-a u penziji

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu