Meridijani

Meridijani

Havana: Kastro, doviđenja

Posle pola veka vladavine Kubom, legendarni predsednik Fidel Kastro (82) saopštio je da odustaje od rukovođenja državom. "‘Ne želim niti ću prihvatiti, ponavljam, ne želim niti ću prihvatiti mesto predsednika Državnog saveta ili glavnog komandanta", navodi se u Kastrovom pismu koje prenose kubanski mediji. Portparol kubanske Narodne skupštine Rikardo Alarkon je pre mesec dana izjavio da od Fidela Kastra zavisi da li će ponovo prihvatiti dužnost predsednika, ako bude izabran 24. februara. Međutim, Kastro je odlučio da se povuče sa vlasti i objavio da neće prihvatiti sledeći mandat. Iako je zdravlje Fidela Kastra bolje nego pre godinu dana, mnogi analitičari sumnjali su da bi on, s obzirom na bolest i godine, i dalje mogao da obavlja funkciju predsednika u punom obimu i da ostvari uticaj kakav je nekad imao. Pre nego što je Kastro objavio da nema nameru da nastavlja političku karijeru, verovalo se i da bi on mogao da ostane "vladar u senci", dok aktuelni komunistički lideri obavljaju predsedničke dužnosti. Američki predsednik Džordž Buš izrazio je nadu da će Kastrovo povlačenje označiti početak "demokratske tranzicije" na Kubi, naglašavajući da je spreman da pomogne. Evropska unija je saopštila da je spremna da obnovi delimično zamrznute odnose sa Kubom, odnosno da započne "konstruktivan dijalog" već u martu za kada je najavljena poseta Kubi evropskog komesara za pomoć. Kina će nastaviti da razvija prijateljske odnose sa Kubom, intenzivirane posetom kineskog predsednika Hua Đintaoa, dok je Rusija pozdravila "hrabru odluku" kubanskog lidera koja je u interesu njegove zemlje i njegovog naroda. Lider ruske Komunističke partije Genadij Zjuganov ocenio je Kastra kao "genijalnog političara koji je visoko istakao zastavu slobode". Fidel Kastro je od 1959. godine bio na čelu Kube, male zemlje koja je postala simbol otpora moćnoj imperijalističkoj Americi. Kastro se povukao iz javnosti 31. jula 2006. kada je saopšteno da ima zdravstvene probleme i da vlast privremeno prenosi na svog mlađeg brata Raula Kastra.


Kandahar: Neprijatelji

Dok je Kandahar sahranjivao više od 100 žrtava bombaša samoubice koji se ušetao u masu dok se gledala borba pasa, poginulo je još 35 civila u gradu Spin Boldak na jugu Avganistana u još jednom napadu bombaša samoubice. Prvi napad desio se u zapadnom predgrađu Argandabu i za taj napad optuženi su talibanski ekstremisti koji nisu preuzeli odgovornost za napad. Guverner provincije Asadulah Halid potvrdio je da je tokom toga napada, najsmrtonosnijeg u Avganistanu od pada talibanskog režima 2001. godine, ubijeno više od 100, a ranjeno takođe oko 100 ljudi. Među poginulima je i visoki komandant lokalne policije Abdul Hakim i još najmanje 32 njegovih kolega, preneo je Rojters. Halid je rekao novinarima da je odmah nakon napada 60 osoba prebačeno u glavnu gradsku bolnicu, a ostali su prebačeni u druge bolnice, i za napad optužio talibane, rekavši da je to delo "neprijatelja Avganistana". Borbu pasa, koje je talibanska vlada zabranila dok je bila na vlasti od 1996. do 2001. godine, gledalo je oko 500 ljudi. Halid prepričava događaj: "Taman je počela borba dva psa kad se odjednom začula strašna eksplozija odmah uz policijsko vozilo. Video sam mnogo mrtvih i ranjenih i na licu mesta izbrojao sam četrdesetak poginulih." Preživeli kažu da ovaj napad liči na sve ostale napade talibanskih pobunjenika. U novembru prošle godine talibani su na severu Avganistana ubili 79 civila, uglavnom školske dece, a ukupan broj poginulih od talibanske ruke u Avganistanu je 6000 ljudi.


Cirih: Slike u gepeku

Četiri nedavno ukradene slike iz kolekcije Emila Birla, procenjene na oko 160 miliona dolara, pronađene su u jednom napuštenom vozilu na parkingu ispred bolnice u Cirihu, prenose švajcarski mediji. Ciriška policija zatvorila je oblast oko Univerzitetske psihijatrijske bolnice nakon što je pronađeno sumnjivo vozilo, ali je odbila da potvrdi da su pronađene slike povezane sa prošlonedeljnom krađom dok ne bude sasvim sigurna da li su dela autentična. Mediji su požurili da izveste da su Sezanov Dečak u crvenom prsluku, Moneova Polja maka kod Vetuja, Ludovik Lepik i njegove kćerke Edgara Dega i Van Gogove Grane kestena u cvatu pronađeni navodeći izjave svedoka. Lokalna TV stanica Telezuri prenela je izjavu svedoka u kojoj se navodi da su u kolima bile tri slike na kojima je bilo napisano ime Birleovog muzeja odakle su ova dela ukradena, dok je stanica Radio 24 citirala bolničko osoblje koje je pronašlo slike u otključanom belom automobilu, a nakon toga pozvalo policiju. Policija je saopštila da neće davati opširnije izjave dok sve ne bude pažljivo ispitano. U ponedeljak posle podne 11. februara, trojica maskiranih pljačkaša ušla su u Muzej, jedan od njih pretio je osoblju oružjem, dok su ostali pokupili slike. Pljačkaši su zatim pobegli vozilom koje je bilo parkirano ispred zgrade Muzeja.


Rim: Kum iz Kalabrije

Italijanska policija uhapsila je Paskualea Kondela, jednog od najtraženijih bosova mafije Ndrageta, begunca od pravde od 1980. godine, saopštila je novinska agencija ANSA. Kondelo je u odsustvu osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva Ludovika Legata, direktora nacionalne železničke kompanije, od kada važi za jednog od najvažnijih šefova organizovanog kriminala u Kalabriji, čije je ime u vrhu liste od 30 najtraženijih kriminalaca. Prilikom njegovog hapšenja u gradu Ređo di Kalabrija, stotine policajaca je okružilo kuću u kojoj se nalazio mafijaški bos. Italijanski ministar policije Đulijano Amato nazvao je ovaj događaj "velikim danom za Kalabriju u borbi protiv organizovanog kriminala u Italiji", a državni antimafijaški tužilac Pjetro Graso rekao je da akcija policije pokazuje da "čak i najvažniji bosovi na kraju završe u zatvoru". Inače, mafijaška organizacija Ndrageta je poslednjih godina premašila sicilijansku mafiju u pogledu moći i novca, a posebno istaknuto mesto zauzima u lancu trgovine kokainom između Kolumbije i Evrope.

Iz istog broja

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu