Nedelja

Međuvreme

Sređivanje ergele: Svi lipicaneri idu u Hrvatsku

Lipicaneri iz ergele "Bukinac" kod Novog Sada koji su 1991. godine dovedeni iz Lipika u Hrvatskoj vraćaju se kući. Ministri poljoprivrede Srbije i Hrvatske, Slobodan Milosavljević i Petar Čobanković, dogovorili su se 28. avgusta, prilikom zajedničkog obilaska ergele "Bukinac", da stručne službe ministarstava u sledeće dve nedelje izvrše sve potrebne provere, kontrole, utvrđivanja stanja i da time konačno bude završen proces povratka lipicanera u Hrvatsku. Problem sa lipicanerima aktuelizovan je pre mesec i po dana kada su neki hrvatski mediji objavili vest da "hrvatski konji umiru od gladi na ergeli u Novom Sadu". Vest da se sa konjima nehumano postupa lansirao je bivši šef kooperacije PIK-a iz Pakraca (u čijem sastavu je poslovala ergela "Lipik") Mihajlo Komasović, protiv kojeg se u Hrvatskoj vodi postupak za krađu 86 rasnih konja. Komasović je 24. jula ove godine poslao pismo hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, ministru Čobankoviću i direktoru PIK-a iz Pakraca Milanu Božiću, koji je državni poverenik za vraćanje ergele u Lipik, u kome stoji da su svi njegovi pokušaji da spreči izgladnjivanje konja bili neuspešni i da mu je vlasnik ergele Todor Bukinac zabranio pristup. U sredu 1. avgusta, ergelu je obišla Veterinarska inspekcija iz Novog Sada. Kako je nakon posete izjavila inspektorka dr Sofija Miljković, prilikom obilaska su zatečena 74 konja, svi u dobrom stanju, osim jednog koji je omršavio zbog starosti. "Bukinac" je 3. avgusta posetio ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Slobodan Milosavljević, koji je u međuvremenu dobio pismo od resornog kolege iz Hrvatske s molbom da se pomogne u razrešavanju problema sa lipicanerima. Ministar je ergeli uručio donaciju od 20 tona hrane za konje (zalihe dovoljne za tri-četiri meseca) i najavio da će u najkraćem roku inicirati razgovore sa hrvatskim ministarstvom poljoprivrede. Posle obilaska ergele ministar je, uz opasku da nije stručan, rekao da "konji deluju pristojno i da ne stoje navodi nekih medija koji su situaciju prikazali katastrofalnom". Međutim, veterinari koje je u ergelu "Bukinac" poslalo udruženje Vier Pfoten iz Austrije, konstatovali su 20. avgusta da su lipicaneri i dalje u lošem stanju, da gladuju i da su bez veterinarskog nadzora i lečenja. U saopštenju koje je 24. avgusta izdalo udruženje "Sloboda za životinje" stoji da su austrijski veterinari utvrdili da se "lipicanerima rebra mogu izbrojati iz daljine". Tri dana kasnije ispostavilo se da su austrijski veterinari konje samo izdaleka i posmatrali. Kako je 27. avgusta objasnila predsednica udruženja "Sloboda za životinje" Snežana Milovanović, veterinari nisu ušli u ergelu, već su se u stanje "uverili uvidom s puta". Razlog za "pregled na daljinu", kako je objasnila, jeste taj što se veterinarima pre nego što su se namerili da posete ergelu požalio novinar nemačke agencije DPA Tomas Braj da je imao neprijatnu scenu sa obezbeđenjem na posedu koje mu nije dozvolilo ulazak. Milovanovićeva je rekla da veterinari nisu želeli da imaju neprilike jer su strani državljani i da nisu ni pokušali da uđu u ergelu, ali da su zato nekoliko dana, u različitim vremenskim periodima, dolazili i preko ograde posmatrali stanje na ergeli. Za to vreme, prema tvrdnji Milovanovićeve, lipicaneri nisu jeli ništa osim slame, jer hranom koju je doniralo Ministarstvo Bukinac hrani svoje konje odvojene od onih iz Lipika. Iz udruženja "Sloboda za životinje" takođe tvrde da su na imanju u Novom Naselju ukupno 94 konja i da je tokom posete ministra Milosavljevića 20 konja bilo sakriveno, zbog čega zahteva izuzeće veterinarskih inspekcija koje su bile u kontaktu i obavezi sa ergelom "Bukinac" i traži nezavisnu kontrolu. Inače, sredinom 2004. godine, između srpskog i hrvatskog ministarstva poljoprivrede postojao je načeln dogovor da se polovina lipicanera vrati u Hrvatsku uz obećanje da će Hrvatska Srbiji pomoći oko učlanjenja u Međunarodnu federaciju lipicanera, kako bi ergela "Bukinac" dobila pravo da izdaje sertifikate i rodovnike potomstvu lipicanera koje bude ostalo u Srbiji. Komasović i Bukinac, tada ortaci, nisu ispoštovali dogovor. Zahtevali su da im Hrvatska za nadoknadu za držanje konja isplati 272.834 evra i da reguliše Komasoviću radni staž od 1991. godine do vraćanja konja. Pošto je Hrvatska odbila njihove uslove, pokušali su da nadoknadu naplate sami prodajući konje na crnom tržištu. Ortakluk se u međuvremenu raspao, a Komasović je napisao pismo.

Jasmina Lazić

ZZO: Kraj priče

Od najavljenih velikih protesta zbog gašenja (fantomskog) preduzeća Zastava zapošljavanje i obrazovanje, po svemu sudeći, neće biti ništa: od 4412 "radnika" na evidenciji ovog preduzeća, njih svega stotinu nisu potpisali sporazumni raskid radnog odnosa uz otpremninu od 250 evra po godini radnog staža. Ovo "preduzeće" osnovano je 2001. godine, pri prvoj transformaciji Zastave i velikog otpuštanja viška radnika, za one koji tada nisu pristali da uzmu otpremninu, već su čekali "da im se nađe posao". U početku ih je bilo nešto više od šest hiljada. U međuvremenu, hiljadu i po njih se "snašlo", ostali su čekali da se nešto dogodi i za to čekanje plaćeni su između 100 i 150 evra neto. Na najavu iz Vlade da "to više tako ne može", oglasio se Sindikat metalaca sa zahtevom da se odluka odloži za godinu dana, dok se za "najugroženije ne nađe zaposlenje", ali i da se otpremnina "podigne" na 300 evra po godini staža. U suprotnom, organizovaće proteste, blokiraće puteve, biće protesta i u Beogradu, pridružiće se i drugi metalci, ako treba štrajkovaće i glađu… S druge strane, ministar Dinkić je stalno ponavljao da nema govora o promeni odluke i da ko hoće – hoće, a ko neće – ne mora: u njihovom slučaju biće primenjen Zakon o radu koji predviđa otpremninu od 100 evra. Pa ko voli, nek izvoli. Kako se rok za izjašnjavanje primicao, tako je interesovanje za otpremnine raslo, a podrška sindikatu u organizovanju protesta izostala: zbog velike navale i kratkog roka sporazumni raskidi radnog odnosa potpisivani su i tokom vikenda do duboko u noć, a red je morala da zavodi policija. U isto vreme, u prostorijama kragujevačkog Doma sindikata, deset radnika je otpočelo štrajk glađu, da bi već sledećeg dana štrajk bio obustavljen. Predsednik Sindikata metalaca Goran Milić objasnio je da se od štrajka odustalo jer je (velika) većina radnika prihvatila ponudu Vlade, uz napomenu da su to učinili "iz straha" i da je ovim potezom Vlada "sahranila metalsku industriju u Kragujevcu". Predsednik Samostalnog sindikata Zastava vozila Zoran Mihajlović rekao je da odustajanje od štrajka glađu i odlaska za Beograd "nije poraz sindikata i da će već sutra početi borba za odbranu fabrika automobila i kamiona", gde je takođe najavljeno otpuštanje radnika, što Sindikat, razume se, neće dopustiti. Svima koji nisu prihvatili otpremnine Sindikat je obećao pravnu pomoć. Istom prilikom, predstavnici sindikata zahvalili su se danas na podršci Srpskoj radikalnoj stranci, Socijalističkoj partiji Srbije, Srpskom pokretu obnove i lokalnoj samoupravi, a posebno gradonačelniku Veroljubu Stevanoviću, koji su "od početka protesta bili uz radnike".

Zoran Majdin

Azotara Pančevo: Zabrana na određeno vreme

Republički inspektori za zaštitu životne sredine 28. avgusta su privremeno zabranili rad Azotari u Pančevu, nakon što je vanrednim pregledom utvrđeno da je ta fabrika uzročnik zagađenja. Republička inspekcija je izašla na teren, po prijavi Republičkog centra za obaveštavanje da se građani žale na neprijatne mirise, a koncentracija amonijaka i azotnih oksida u pančevačkom vazduhu je iznad dozvoljenih granica. Prema rečima pomoćnice ministra zaštite životne sredine Ljiljane Stojanović, republički inspektor Jelena Stanković je prošle godine obavila preventivne inspekcijske kontrole u HIP Azotari i rešenjima naložila mere koje bi trebalo preduzeti u cilju zaštite životne sredine, koje očigledno nisu ispoštovane. Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva za zaštitu životne sredine, republički i pokrajinski inspektori su započeli kontrole fabrika u južnoj pančevačkoj industrijskoj zoni.

Narednih dana inspektori će obilaziti fabrike i u njima kontrolisati sva postrojenja. Nakon ovih pregleda republička inspekcija za zaštitu životne sredine sačiniće detaljan izveštaj, kojim će Rafineriji, Petrohemiji i Azotari biti naložene tehničko-tehnološke mere radi smanjenja zagađenja vazduha, vode i zemljišta. U toku prošle nedelje, podsetili su u Ministarstvu, izvršen je integrisan inspekcijski nadzor u Ju-Es Stil Srbija u Smederevu, a obavljaju se i nadzori nad zagađivačima Velikog bačkog kanala.

J. Lazić

Slučaj Radio Fokusa: Odsudna odbrana

Nakon nekoliko puta ponovljenih zahteva Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) i Novinarskog društva Vojvodine (NDV) da se preispita rad Radio Fokusa zbog upornog govora mržnje i širenja fašizma, rasizma i nacionalne netrpeljivosti, oglasio se svemoćni Savet Republičke radiodifuzne agencije, i to kroz usta Aleksandra Vasića, potpredsednika ovog nadzornog tela. "Postoji zakonska procedura prema kojoj RRA reaguje na sve predstavke, ali kad se ta predstavka precizno napiše, tačnije kad onaj koji je podnosi navede relevantne podatke (vreme, naziv emisije, čime je i na koji način prekršen zakon). NUNS je dosad uglavnom iznosio kvalifikacije, osude i zahteve da se Fokusu oduzme dozvola bez tih podataka", rekao je Vasić za "Politiku". Vasić je odbio da kaže da li je RRA, koja između ostalog po dužnosti prati sadržaje svih elektronskih medija, registrovala kršenje zakona u programu ove stanice, ali je upozorio NUNS da nema prava da odlučuje kome će se dodeliti ili oduzeti nacionalna frekvencija. "To će moći da rade kad ih Skupština izabere u RRA", rekao je on. U istom tekstu u "Politici" direktor Fokusa Obren Joksimović (da, to je onaj bivši ministar zdravlja koji je izbačen iz DSS-a zbog flertovanja sa radikalima) tvrdi da je NUNS, uz nevladine organizacije i RTV B92 ", u službi neprijatelja Stbije". Inače, niko ko je imao prilike da čuje makar deo kontakt-programa Radio Fokusa koji se emituje svako prepodne ne mora da bude ekspert za medije da bi se naslušao psovki i uvreda na račun susednih naroda, nacionalnih manjina i uopšte svih koje nisu po volji Srpske radikalne stranke. U aprilu ove godine, Radio Fokus je nekoliko dana uzastopce pozivao na linč novinara "Vremena" Miloša Vasića. Komentarišući ocene potpredsednika RRA, predsednica NUNS-a Nadežda Gaće kaže za "Vreme" da Vasić ne govori istinu. "Mi smo početkom godine upozorili RRA da Radio Fokus krši zakon i naveli primere, a ovog ponedeljka smo im uz taj zahtev naveli ne samo konkretne podatke, već i kompletan snimak emisije u kojoj voditelj najstrašnijim psovkama vređa slušateljku koja se javila u program po verskoj, nacionalnoj i seksualnoj osnovi", kaže Gaće. "Sem toga, mi nismo tražili da se Radio Fokus zabrani, nego da RRA preduzme mere za koje je po zakonu nadležna, a to može biti i javna opomena ili upozorenje. Oni jednostavno ne rade svoj posao", dodaje ona. Joksimovićeve optužbe je odbila da komentariše. Zanimljivo je da RRA nema običaj da ispoljava sličnu diskreciju kada je reč o drugim medijima, pa je tako nedavno oštro upozorila nekoliko lokalnih televizija da prestanu da u programu puštaju proročice i gatare. Očigledno je da gledanje u pasulj više vređa osećaj za pristojnost članova Saveta nego psovke, uvrede i pozivi na linč.

Dejan Anastasijević

Ambasadori: Diplomatska kombinatorika

Srbija je nedavno imenovala ambasadore u Rusiji i Kanadi, ali još uvek nema ambasadore u Velikoj Britaniji, Italiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Danskoj, Finskoj, Mađarskoj. Iako je bilo gotovo izvesno da će na sednici Vlade 23. avgusta ambasadori biti imenovani, to se nije dogodilo, a mediji spekulišu da je razlog sukob unutar vladajuće koalicije oko imena kandidata. Neslaganje unutar vladajuće koalicije navodno je izazvao predlog Demokratske stranke Srbije da potpredsednica te stranke Sanda Rašković-Ivić bude ambasadorka u Rimu. Demokrate su taj predlog odbile, jer je i drugi potpredsednik DSS-a, Vladeta Janković, već bio viđen na Apeninskom poluostrvu, na mestu ambasadora u Vatikanu. Kao odgovor je usledila poruka iz DSS-a da se stopiraju kanidature Radomira Diklića, Iva Viskovića i Predraga Filipova za mesta u Briselu, Atini i Ljubljani. U DSS-u, međutim, tvrde da ne postoje nikakvi sukobi unutar vladajuće koalicije, već da je u toku usaglašavanje stavova zbog velikog broja dobrih kandidata. Srbija već duže vreme nema ambasadore u nekoliko veoma značajnih i uticajnih zemalja u svetu koje bi mogle da odigraju značajnu ulogu u poboljšanju imidža Srbije i da pomognu u procesu evropskih integracija. Nije ih dobila ni posle sto dana od formiranja Vlade.

J. L.

Železnica: Odgovornost

Na pruzi Beograd–Novi Sad, 24. avgusta oko 18 sati, kod stanice Karlovački vinogradi dogodila se teška železnička nesreća u kojoj su poginuli mašinovođa teretnog voza Živko Topalović (32) i njegov pomoćnik Milan Ivančević (32). Njih dvojica su se nalazili u teretnom vozu koji se sudario s lokomotivom u kojoj su se pored mašinovođe nepropisno nalazile još četiri osobe. Putnici ove lokomotive, uglavnom radnici Železnice, teško su povređeni ali van životne opasnosti. Kako i zašto je došlo do čeonog sudara dve električne lokomotive pokazaće istraga koja je u toku. Po onome što se može saznati od direktora Železnice Milanka Šarančića, nesreća se dogodila zbog nepoštovanja propisa i loše komunikacije između mašinovođe jedne od lokomotiva i otpravnika vozova na stanici Karlovački vinogradi. "Sve indicije za sada ukazuju na to da je došlo do greške u ljudskom faktoru, dakle do greške zaposlenih u Železnici Srbije", kaže Šarančić.

Nezvanično se može čuti priča da je, izgleda, mašinovođa pogrešno protumačio znak otpravnika vozova da može nakratko da prođe kroz crveni signal da bi se premanevrisao sa jednog koloseka na drugi. Umesto toga, lokomotiva je nastavila put. Otpravnik vozova, dalje, videvši do kakve će nesreće doći "nije poštovao proceduru" i nije pozvao dispečerski centar, koji bi u tom slučaju isključio napon. Upućeni tvrde da bi šanse za sprečavanje nesreće i u tom slučaju bile minimalne, jer mašinovođa je dužan da tek posle 30 sekundi vožnje bez napona pristupi kočenju, a 30 sekundi znači najmanje 300 do 500 metara vožnje. S druge strane, otpravnik nije mogao da dođe do "odbeglog" mašinovođe, jer lokomotiva nije imala ugrađen radio-dispečerski uređaj, a službeni mobilni nisu ozakonjeni kao sredstvo za komunikaciju jer se razgovori ne mogu službeno beležiti (mada su mobilni operateri navodno nudili Železnici mogućnost registrovanja razgovora). U situaciji kad je voz otišao, kad nema radio-veze i kad isključivanje napona ne bi dovoljno brzo dalo željeni rezultat, jedini način da se nesreća spreči bio je da se pozove neko od "nelegalnih" putnika lokomotive, što je otpravnik vozova požurio da uradi. Nažalost, već je bilo kasno. Pitanje otkud toliko ljudi u lokomotivi potpuno je suvišno postavljati. Reč je o radnicima Železnice, usput i ponekom njihovom prijatelju, koji se uobičajeno tako prevoze. To je stara i svima poznata praksa. Prosto je nemoguće da uprava Železnice o tome ništa nije znala sve do ovog slučaja, pa tako nikad ništa nije učinila da se ta praksa spreči. Ukratko, da su lokomotive bile opremljene bilo kakvom radio-vezom, nesreća bi bila sprečena. Ovu činjenicu direktor Šarančić u izjavama nije pomenuo. Ništa zato, sva krivica za tragediju, izgleda, biće pripisana otpravniku vozova, kome je određen jednomesečni pritvor, i mladom mašinovođi koji je u ovoj nesreći jedva ostao živ. Ni četiri dana posle tragedije, na veb-sajtu Železnica Srbije nije objavljena ni jedna jedina reč o ovoj nesreći.

I. Milanović

Novi pasoši

Važeći pasoši SRJ trebalo bi da budu zamenjeni novim ispravama Srbije do 31. decembra 2008. godine. Predlog zakona o putnim ispravama verovatno će se naći na dnevnom redu Skupštine već početkom septembra, a ovaj akt predviđa da izdavanje novih pasoša počne 1. marta sledeće godine. Usvajanje tog zakona jeste jedan od prioriteta u procesu evropskih integracija, zajedno sa zakonima o azilu, o državnoj granici i o strancima i trebalo bi da omogući da i Srbija dospe na "belu šengensku listu" Evropske unije. Oprema za izradu novih pasoša nabavljena je 2003. godine.

Savetnica predsednika

Predsednik Srbije Boris Tadić imenovao je Gordanu Matković za svog savetnika u domenu socijalnih pitanja. Gordana Matković je bila ministarka za socijalnu politiku u vladi Zorana Đinđića, a potom i u kabinetu Zorana Živkovića.

1000 radnih mesta

Ministarstvo zdravlja Srbije odobrilo je zapošljavanje 300 doktora medicine i 700 medicinskih sestara na nova radna mesta u zdravstvenim ustanovama širom Srbije. Pojedinačne konkurse raspisaće zdravstvene ustanove u kojima je odobreno zapošljavanje, a pre kraja godine novi zdravstveni radnici počeće da rade, izjavio je 28. avgusta ministar zdravlja Tomica Milosavljević.

Protestni post

Episkop mileševski Filaret stupio je 28. avgusta u štrajk glađu na graničnom području između Srbije i Crne Gore sa najavom da će štrajkovati dok crnogorske vlasti ne ispune njegov zahtev da uđe na teritoriju Crne Gore. Apsolutni post na koji se, prema sopstvenoj izjavi, nevoljno odlučio, podrazumeva uzimanje vode i lekova.

Stručno osposobljavanje

U Beogradu u septembru počinje obuka za stručno osposobljavanje 30 mladih Romkinja i devojaka iz socijalno najugroženijih sredina. Obuka će trajati dva do tri meseca, a devojke će moći da se osposobe za zanatska zanimanja kao što su frizer, kozmetičar, pedikir i manikir. Kako je navedeno u saopštenju gradskog Sekretarijata za obrazovanje, devojke koje budu pokazale zadovoljavajući nivo znanja i odgovornosti imaće šansu i da se zaposle.

Suspenzije u Carini

Više od 50 zaposlenih u Upravi carina Srbije suspendovano je jer se protiv njih vodi postupak u slučaju carinske mafije. Kako je objasnio direktor Uprave carina Predrag Petronijević, sve dok se ne okonča sudski postupak koji se vodi protiv osumnjičenih za zloupotrebu položaja, oni ne mogu da dobiju otkaz. Prva hapšenja pripadnika carinske mafije počela su u novembru prošle godine, kada je uhapšeno 17 ljudi na Carini. Do danas ih je bilo privedeno oko 60, od kojih je većina osumnjičena za davanje i primanje mita, zloupotrebu službenog položaja i organizovano krijumčarenje. Ostali su pušteni na slobodu jer nema osnova za njihovo krivično gonjenje.

Leskovački fenomen

Kako je 28. avgusta izjavio ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković, Leskovac je sa 700 zaposlenih u opštinskim službama fenomen po višku radnika. "U odnosu na broj stanovnika leskovačka opština treba da ima upola manje zaposlenih, ali ovo su greške iz prethodnog perioda kada su ranije vlasti gomilale zaposlene, a sad mi moramo to da ispravljamo", rekao je ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Pomoć Romima sa Ledina

Predstavnici Romske partije posetili su 28. avgusta naselje Ledine u Novom Beogradu i razgovarali sa stanovnicima, koji tvrde da gradska vlast nema pravni osnov za njihovo iseljavanje iz tog dela grada. Romska partija je saopštila je da će tokom ove sedmice stanovnicima Ledina staviti na raspolaganje svoj pravni tim, koji će protumačiti sva dokumenta koja poseduju. Bez obzira na ishod pravne analize dokumentacije, Romska partija će uputiti molbu gradskoj vlasti da ne iseljava te građane iz Ledina, dok ne pronađe celishodno rešenje za njihovo zbrinjavanje.

Svinjska korida

U krugu stočne fabrike kompanije "Sto posto" u Velikoj Plani 26. avgusta održana je generalna proba prve moderne svinjske koride. Učesnike koride koji jure prasad simulirali su radnici u improvizovanoj areni. Prvi javni nastup upriličen je 28. avgusta u mestu Tavnik kod Valjeva gde je održan tradicionalni Velikogospojinski vašar. Prasad je oko vrata imala portikle sa oznakom firme, a gonili su je dobrovoljci posetioci. Finale prve srpske koride zakazano je za sredinu oktobra u Velikoj Plani.

Povratak školi

Sekretarijat za obrazovanje najavio je da će 29. avgusta u Srednjoj tehničkoj PTT školi početi razgovori sa oko 100 mladih ljudi, uzrasta od 15 do 18 godina, koji su prekinuli školovanje, a koji bi trebalo da se uključe u program "Škola prijateljsko mesto za sve". Reč je o mladima koji su iz različitih razloga prekinuli školovanje, a prema procenama Saveta grada Beograda za unapređenje položaja mladih bez kvalifikacija, oko 14 odsto učenika sa različitim oblicima poremećaja ponašanja napusti srednju školu.

Videoprojektor

Misleći na ljubitelje "kraljice igara" koji će ovog septembra nastupe srpske i ostalih reprezentacija pratiti u društvu prijatelja iz svoga doma, Epson se potrudio da im pruži ugođaj kao da su pored terena. U susret najvećem kontinentalnom košarkaškom događaju, kompanija BSProcesor pokrenula je akciju tokom koje će se Epson video-projektori prodavati po najnižim cenama do sada. Epson video-projektor EMP S4, idealan za projektovanje u kućnim uslovima kao i za poslovne prezentacije, sada košta 650 evra.

Broj nedelje

Opštinski sud u Nišu presudio je da se Dragiši Ajdareviću isplati 150.000 dinara na ime odštete zbog fizičkih i duševnih bolova. Ajdarevića je 8. aprila 2000. godine napala mlađa grupa skinhedsa.

Život

U Beogradu je 20. avgusta posle kratke i teške bolesti preminuo veliki srpski prevodilac i liričar Branimir Živojinović. Umetnički opus Branimira Živojinovića je izuzetno bogat. Prve pesme je objavio u časopisu "Mladost" (1947), autor je četiri pesničke zbirke – Dopiranja, Označavanja, Godine krug i Presudni trenuci, sastavljač je šest antologija nemačke i svetske lirike. Sa nemačkog, engleskog, francuskog i ruskog preveo je najveće pesnike i prozaiste svetske književnosti, a srpsku kulturu zadužio je i prevodima velikih teorijskih dela iz istoriografije, sociologije, teorije prava, psihologije, teorije književnosti. Pisao je, između ostalog, o Kafki, Crnjanskom, Andriću, kao i o Miroslavu Josiću Višnjiću. Priređivač je prvog toma kritičkog izdanja dela Laze K. Lazarevića. Za svoje stvaralaštvo odlikovan je najvišim državnim i stručnim nagradama – Oktobarskom, nagradom "Miloš N. Đurić", Sedmojulskom, Ordenom rada sa zlatnim vencem, dvostrukom nagradom za životno delo (Udruženja književnih prevodilaca i Srpske književne zadruge), Krstom Savezne Republike Nemačke za zasluge, a ove godine i Nagradom grada Beograda za književnost i prevodilaštvo za prevod dela Roberta Muzila Čovek bez osobina. Branimir Živojinović rođen je 10. juna 1930. u Beogradu, radio je kao profesor na Filološkom fakultetu i kao urednik u Srpskoj književnoj zadruzi. Jedan je od osnivača Udruženja književnih prevodilaca Srbije i prvi dobitnik najuglednije prevodilačke nagrade "Miloš N. Đurić" za 1968. godinu.


Iz istog broja

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu