Nedelja

Međuvreme

Kongres UNESCOa: Prevencija

Rak grlića materice (karcinom cerviksa) drugi je po učestalosti uzrok smrti žena širom sveta. Svake godine pola miliona žena oboli od ove vrste karcinoma, a 250.000 umre. Preko dve trećine obolelih su žene iz manje razvijenih zemalja, gde je prosečan broj obolelih 19,1 na 100.000 stanovnica, što je skoro dvostruko više nego u razvijenim zemljama. Najveći broj obolelih u Evropi beleži Srbija – 27 slučajeva na 100.000 žena. Prema podacima Ministarstva zdravlja, u Srbiji od raka grlića materice dnevno umre jedna, a oboli deset žena. Prošle nedelje u Parizu je održan prvi samit posvećen prevenciji raka grlića materice. Skup su organizovali UNESCO i Koalicija za borbu protiv raka grlića materice, a učestvovalo je više stotina stručnjaka, političara i poznatih ličnosti iz 17 zemalja, uključujući Srbiju. Učesnici konferencije složili su se da bi broj obolelih i broj smrtnih ishoda bio manji ukoliko bi se podigla svest o ovoj bolesti i ukoliko bi širom sveta bila sprovedena edukacija o važnosti prevencije. Karcinom grlića materice je vrsta raka koji može biti dijagnostikovan u najranijoj fazi i sprečen određenim intervencijama, ali to podrazumeva i redovne odlaske ginekologu. Prema preporukama Nacionalnog vodiča, skrining, odnosno Papanikolau test (pregled brisa grlića materice pod mikroskopom – citološki pregled) preporučuje se tri godine nakon početka seksualne aktivnosti, a najkasnije od 20. godine života. Nakon tri uzastopna normalna nalaza urađena na godinu dana, grupi žena niskog rizika skrining se preporučuje na dve-tri godine, a kod žena posle 65 godina, pod uslovom da su redovno dolazile na preglede, redovni skrininzi se mogu obustaviti. U Srbiji se, međutim, prema izvorima "Vremena", od karcinoma grlića materice operišu i žene starije od sedamdeset godina. Dejvid Kajat, jedan od predstavnika UNESCO-a, istakao je da je potrebno promovisati edukaciju, skrining program i voditi dobru kampanju: "Moramo da promovišemo vakcinaciju i u tom smislu da edukujemo žene, lekare, političare, mnogo ljudi, kako bi kampanja bila uspešna i kako bi bilo sačuvano mnogo ženskih života." Učesnici konferencije složili su se da je važnije da žene i mlade devojke na vreme idu na preglede, ali i da je neophodno da se vlade uključe u kampanju kako bi efekti bili trajniji. Jedan od članova radne grupe za izradu skrining programa, osnovane pri Ministarstvu zdravlja Srbije, kaže za "Vreme" da se na izradi plana "radi dosta temeljno", ali i da realizacije tog programa, "zbog njegove kompleksnosti", verovatno neće biti narednih godinu dana. Uvođenje organizovanog skrininga predstavlja organizovano pozivanje žena da se u zakazano vreme jave radi ginekološkog pregleda i uzimanja brisa grlića materice. Svi pregledi u okviru skrininga su besplatni, za pregled nije potreban nikakav uput, a podaci predstavljaju službenu tajnu lekara i pacijenta. Ministarstvo zdravlja promovisalo je tokom nedelje borbe protiv raka grlića materice (21–28. januar) kampanju pod nazivom "Znanje i akcija" koja ima za cilj da edukuje žene (i muškarce) i da ih motiviše da redovno odlaze na preglede kod ginekologa. Činjenica je, međutim, da čak polovina žena u Srbiji ne odlazi ginekologu i po deset-petnaest godina, a više od polovine ne zna da pretkancerozna stanja na grliću materice veoma dugo ne daju nikakve simptome. Na UNESCO-vom samitu dosta reči je bilo i o neophodnosti afirmisanja preventivne vakcinacije. Sjedinjene Američke Države odobrile su juna 2006. godine prvu i jedinu vakcinu u svetu za prevenciju raka grlića materice, namenjenu devojčicama/devojkama između devet i 26 godina, a u septembru iste godine vakcina je odobrena i u Evropskoj uniji. Od tada, preventivna vakcina je odobrena u preko 55 zemalja širom sveta. Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije odobrila ju je u oktobru prošle godine, a ova preventiva bi uskoro trebalo i da se nađe na srpskom tržištu.

J. Lazić

Rudarski basen Kolubara: Krađa kablova

Kako su izračunali u Opštoj službi Rudarskog basena Kolubara, broj krađa u prošloj godini je neznatno povećan (243 prijavljene krađe), ali je zato šteta dvostruko veća, popela se na blizu 400.000 evra, jer su kablovi sa bakrom, koji se koriste za napajanje postrojenja strujom, na crnom tržištu tri puta skuplji, bakar na otpadima se otkupljuje po skoro 400 dinara po kilogramu. Ako se zna da u metru kabla ima do 8 kg bakra, a krade se na stotine metara, eto računice.

Ne kradu se samo kablovi, listu upotpunjuju ugalj, nafta, drva, gvožđe. U Opštoj službi kažu da su, merama bezbednosti, smanjili krađe uglja i nafte, te su one sporadične, ali, konstatujući da postoji crno tržište nafte, pretpostavljaju da su štete daleko veće u zoni neprijavljenih krađa. Jer, kako je uočeno, organizovane krađe, uz učešće zaposlenih, događaju se tako što se, pri istakanju nafte u razervoar, knjiži da je istočeno više nego što jeste, višak ide na crno tržište, a utrošak nafte se pravda tako što mašine rade na leru.

Što se tiče krađe kablova, kojih je na stotine kilometara na površini od 550 kvadratnih kilometara, rukovodilac Opšte službe Blagoje Aleksić kaže da su se lopovi toliko izveštili da ne biraju mesto ni vreme za krađu, te da tačno pogađaju koji kablovi nisu pod naponom. Odvaljivanjem mobilnih trafo-stanica, ili paljenjem kablova, izaziva se kratak spoj, lopovi sekirama i bonsecima seku kabl, i dok stigne obezbeđenje, odlaze bez traga. Aleksić kaže da kradljivci nisu svesni rizika, jer kablovi su pod naponom od šest do deset hiljada volti. On navodi primer čoveka čije je telo nađeno ugljenisano prošle godine, stradao je pri pokušaju odsecanja trolnog kabla za napajanje lokomotive koji je bio pod naponom.

Zaključak Opšte službe je da ovolikim krađama doprinose male kazne i sporo pravosuđe, navodi se da je od 20 lopova iz redova zaposlenih, koji su uhvaćeni na delu, samo četvoro dobilo otkaz. Među lopovima je dosta povratnika, lopovi su izveli računicu da su sankcije, kažu tri meseca zatvora, zanemarljive u odnosu na dobit od krađa. Aleksić je uveren i da bi krađe bile smanjene bar za 50 odsto ako bi se rigoroznije kontrolisali otpadi koji otkupljuju bakar iz kablova. Iako, kako kaže, Zakon o postupanju sa otpadnim materijalom obavezuje otpade da vode evidenciju o vrsti, količini i izvorima otpadnog materijala, oni zbog sopstvene dobiti to ne rade.

Opšta služba konstatuje da se ona bavi samo tzv. direktnim krađama, dok se krađe "preko papira" ne tretiraju na adekvatan način. Upitan da kaže šta su krađe "preko papira", Aleksić tek kaže da se pretpostavlja da su štete od tih krađa ogromne, preskačući konkretniji odgovor jer "ima decu".

D. Todorović

Radioprogram: Francuski beta talasi

Dok u večernjim satima uznemireno pretražujete skalu radio-aparata u potrazi za prijatnim zvukom i kratkim, pouzdanim gradskim informacijama, pre ili kasnije ćete naleteti na jednu stanicu na francuskom jeziku. To ne znači da ste greškom prešli na AM opseg i da hvatate neki radio iz Francuske, već da slušate novi beogradski radio BETA RFI, koji je početkom meseca počeo da emituje dvojezični program. Ovaj radio emituje vesti na svakih pola sata, tokom dana na srpskom, a od 19 časova na francuskom jeziku, što je prvi takav ovdašnji program. Radio BETA RFI se nalazi na frekvenciji 107,9 MHz, a pokrenula ga je novinska agencija Beta u saradnji sa Radio France Internacionale. "Redakcija radija je usmerena i na pronalaženje ‘zrna posebnosti’ za etar Beograda", rekla je za "Vreme" Zlata Kureš, direktorka Radija Beta RFI, objašnjavajući da će Beograđani na frekvenciji moći da čuju kvalitetnu muziku, ali takođe i sve važne informacije. "Da smo na dobrom putu potvrdili su mnogobrojni pozivi slušalaca koje primamo od početka emitovanja programa", rekla je Zlata Kureš.

S.B.

Privatnost: Sveta tajna

Na konferenciji u Patrijaršiji Srpske pravoslavne crkve pod nazivom "Biometrija, lična identifikacija, bezbednost i sloboda" raspravljalo se o opasnostima koje razvoj informacionog društva predstavlja za pojedinca, o izmenama Zakona o ličnoj karti, kao i o sve većoj potrebi da se donese zakon o zaštiti podataka ličnosti. Zaključak s ovog skupa, sudeći prema pisanju dnevne štampe, glasi da je zarad očuvanja slobode i privatnosti pojedinca neophodno usvojiti izmene Zakona o ličnoj karti kojima će se uvesti – princip dobrovoljnosti (!). Iako su pojedini stručnjaci tvrdili da su smart kartice zbog visokog nivoa zaštite bezbedne i da će njihovim ugrađivanjem u lične karte biti onemogućeno izdavanje dupliranih dokumenata, preovladalo je mišljenje da biometrijske metode identifikacije nisu pouzdane i da ceo proces mora biti mnogo jače pravno regulisan, kako je na ovom skupu tvrdio Nikola Marković iz Društva za informatiku Srbije. Među protivnicima biometrijskih kartica bilo je i onih koji smatraju da je Zakon o ličnoj karti donesen bez stručne i javne rasprave i da su glas protiv takvog zakona podigli "SPC i misleći intelektualci".

Pečat celoj raspravi dao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Isprovociran nedavnom izjavom Čedomira Jovanovića, lidera LDP-a, da se "tamjanom ne ide u budućnost nego računarima", mitropolit je na naučnom skupu u Patrijaršiji "usput" ispričao i to gde je upoznao Jovanovića, u kom trenutku je ovaj poželeo da se krsti, gde se krstio, ko ga je krstio. "Da sam znao da se na njega neće primiti pečat Božji, ne bih ga krstio pod Ostrogom", rekao je Amfilohije. Toliko o poštovanju "svete tajne krštenja" i zaštiti privatnosti.

I. Milanović

Tehnologija igranja: Virtuelno pivo na virtuelnoj žurki

Kompanija ComTrade prošle nedelje promovisala je početak prodaje Sony Playstation 3 (SP3) konzole u Srbiji. Veselin Jevrosimović, predsednik kompanije ComTrade Group, i Hal Bame, menadžer prodaje i marketing menadžer za tržište centralne i istočne Evrope kompanije Sony Computer Entertainment Europe, predstavili su novitete koje donosi ovaj naslednik jednog od najprodavanijih uređaja u istoriji potrošačke elektronike. Naime, od jeseni 2000. pa do kraja 2006. godine u svetu je prodato preko 115 miliona Sony Playstation 2. Prisutni na konferenciji za štampu održanoj 22. marta u ComTrade tehnology centru, imali su mogućnost i da isprobaju SP3 i nekoliko igara, koje u tzv. high definition rezoluciji izgledaju gotovo stvarno.

Za registrovane vlasnike SP3 napravljena je online zajednica, zamišljena tako da njeni članovi vode imaginarnog lika koji ih predstavlja, i druže se sa ostalim članovima. Mogu ćaskati o raznim temama, ići u virtuelne diskoteke, na virtuelnim žurkama piti virtuelno pivo, i sve to ne ustajući iz svoje udobne fotelje ispred ogromnog televizora.

Možda se čini da je cena od 700 evra za ovaj uređaj previsoka, ali komponente upotrebljene u proizvodnji izuzetno su moćne, a u njemu je smešten i Blue-ray plejer, koji kao samostalan uređaj košta preko 1000 evra. Sony je ovog puta obezbedio i USB kabl, preko kojega je kontroler istovremeno priključen i na konzolu i na punjač baterija. Takođe, za razne vidove bežičnog povezivanja, što sa drugim uređajima što sa dodacima za konzolu, tu su Wi-Fi i Bluetooth predajnici. U SP3 se nalazi procesor sa više jezgara, a podaci se smeštaju na disk kapaciteta 60Gb. Konzola ima i ugrađenu podršku za Dolby True HD 7.1 i Dolby Digital 5.1 komplete zvučnika.

Da bi dodatno pomogao promociju Blue-ray formata za video-zapise, Sony je za početak prodaje u Evropi obezbedio milion konzola i pola miliona kopija Casino Royal – novog filma o Džejmsu Bondu veličine čak 50 Gb. Svi kupci konzole mogu da se registruju na sajtu, i ako budu među najbržih pola miliona, besplatno dobijaju svoj film sa kojim, uz odgovarajuće zvučnike, i pravi bioskopski uređaj u kući.

Na našem tržištu će u startu biti ponuđeno desetak najatraktivnijih igrica, a planirano je da se ova lista uskoro dopuni i sa ostalim do sada izdatim naslovima.

Centar tehnologija

U Beogradu će se od 16. do 18. aprila održati druga Broadband konferencija za Jugoistočnu Evropu, SEE Broadband 2007. Tokom konferencije, telekomunikacioni operateri i internet provajderi regiona razmeniće svoja iskustva i planove razvoja broadband industrije, čuće poslednja dostignuća od proizvođača opreme iz vodećih svetskih firmi koje su orijentisane na tržište Jugoistočne Evrope, i predstaviti svoje servise korisnicima. Konferencija pokriva Albaniju, BiH, Bugarsku, Crnu Goru, Grčku, Hrvatsku, Kipar, Mađarsku, Makedoniju, Moldaviju, Rumuniju, Sloveniju i Srbiju. Očekuje se da će beogradska konferencija i dalje biti centar okupljanja oko novih telekomunikacionih tehnologija i servisa u regionu.

Spreman za Vistu

Prvi domaći računar sertifikovan za novi Microsoftov operativni sistem Windows Vista napravljen je u beogradskom preduzeću Desk. Pod nazivom Desk B406 ovaj PC uspešno je prošao sve testove koje je Microsoft propisao za proizvođače računara i dobio sertifikat. Inače, kako kažu u Desku, ovo preduzeće je među prvima u svetu kojima je pošlo za rukom da dobiju sertifikat. Takođe je i prvi domaći proizvođač koji je sertifikovao računare za Windows XP i još uvek jedini u Srbiji čiji su serveri sertifikovani za Microsoft Windows Server 2003.

Nova ekspedicija

Članovi Extreme summit teama poslednjeg dana marta ponovo će krenuti u ekspediciju na Mont Everest. Predvodiće je Dragan Jaćimović, naš najuspešniji alpinista, prvi čovek iz Srbije koji je osvojio najviši vrh na svetu. U timu će se ovoga puta nalaziti i Dragana Rajblović, koja je prošle godine postala prva žena iz Srbije na vrhu preko 8000 m (šesti vrh sveta Cho-Oyu 8201 m). Ekspedicija će trajati oko dva meseca.

Radioaktivni vagon

U rutinskoj kontroli na ranžirnoj železničkoj stanici u Novom Sadu prošle nedelje je otkriven jedan radioaktivni vagon. Stručnjaci sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu izmerili su 100 puta veću dozu radioaktivnosti od normalne. Vagon je utovaren u selu Žabalj baliranim školjkama automobila, krenuo je na put za Bugarsku, ali kada je otkrivena radioaktivnost isključen je iz saobraćaja. Tovar vagona u kome je pronađen radioaktivni izotop kobalta 60 vlasništvo je preduzeća Inos-Balkan iz Valjeva koje se posle incidenta obratilo medijima tvrdeći "da se za izradu automobilskih školjki ne koristi radioaktivni materijal", a da im je kobalt 60 podmetnut. Međutim, u Upravi za zaštitu životne sredine najavili su krivične prijave za odgovorna lica iz valjevske firme, kao i zabranu daljeg rada.

Solarna banja

Specijalna bolnica u čuvenoj banji Rusandi u Melencima uskoro će koristiti sunce kao izvor energije. Prošle nedelje je Agencija za energetsku efikasnost predstavila projekat uvođenja upotrebe solarne energije u ovu banju. Profesori Marija Todorović i Zorica Vasiljević predstavili su tom prilikom "Studiju opravdanosti sa predlogom rešenja za upotrebu solarne energije", koja je finansirana iz Specijalnog fonda Evropske agaencije za rekonstrukciju. "Ovakve studije i opšti naučno-tehnološki razvoj pružaju velike mogućnosti korišćenja alternativa fosilnim gorivima", rekli su za "Vreme" u Agenciji za energetsku efikasnost, dodajući da stepen iskorišćenja obnovljivih izvora energije zavisi "od ekonomskog faktora i podsticaja države".

Sajam naoružanja

Pod pokroviteljstvom Ministarstva odbrane Srbije, i ove godine na Beogradskom sajmu biće održan Međunarodni sajam naoružanja i vojne opreme, pod nazivom "Partner 2007". Sajam će trajati od 26. do 28. juna, a organizatori ove godine očekuju više od 60 stranih i domaćih izlagača. Pozivnice su upućene na adrese 180 potencijalnih učesnika i posetilaca u Srbiji i na više od 800 adresa u inostranstvu. Na prošlom sajmu naoružanja i vojne opreme, održanom pre dve godine, učestvovalo je oko 50 izlagača.

Izabran Zukorlić

Predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, koja će duhovno pripadati Islamskoj zajednici u BiH, od danas je sandžački muftija Muamer Zukorlić, odlučio je Objediniteljski sabor Islamske zajednice u Srbiji. Sedište Objedinjene Islamske zajednice u Srbiji, kako je odlučeno, biće Novi Pazar. Predsednik Mešihata muftija Zukorlić rekao je na konferenciji za novinare da je Sabor, kao najviši predstavnički organ zajednice, verifikovao 54 člana tog organa i za predsednika izabrao Hajrudina Tutića.

Broj

U prva tri meseca ove godine, iz budžeta je za poslaničke plate, bez dodataka, paušala i drugih troškova, potrošeno 210.445.000 dinara. Poslanicima je isplaćeno i dodatnih 37.670.000 dinara na ime doprinosa na zarade, objavljeno je na sajtu Skupštine Srbije. Pored plate, svih 250 poslanika svakog meseca dobija poslanički dodatak koji iznosi 40 odsto od plate, odnosno 30.354 dinara.

Dobrosusedski odnosi

Filip Vujanović, predsednik Crne Gore, u intervjuu za "Novosti" kaže da odnosi između Srbije i Crne Gore nisu hladni i tvrdi da će te dve države uvek biti bliske: "Već sam procenio da će odnosi naše dve države biti globalni primer bliskosti, radi zajedničkog interesa građana i ekonomija. Takva namera se i do sada iskazala, a budućnost će je samo potvrditi i učiniti sadržajnijom."

Povratak Firera

Na Trgu Republike 24. marta održan je miting na kome je pred stotinak mladića i devojaka odevenih u crnu odeću i vojničke čizme koji su stajali u stroju, između ostalih, govorio i Goran Davidović zvani Firer. Davidović je u novosadskom sudu, u slučaju "Nacionalni stroj", nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog širenja nacionalne mržnje. Povodom Davidovićevog javnog nastupa reagovali su Liberalno-demokratska partija i brojne nevladine organizacije. Prema tvrdnji policije, ovaj skup je prijavljen i dobio je odobrenje da bude održan.

Život

Na prošlonedeljnom skupu u Rektoratu Univerziteta u Beogradu, prof. dr Bosiljka Tadić, naučni savetnik Instituta "Jožef Štefan" u Ljubljani, dobila je nagradu "Marko Jarić" za 2006. godinu. Tročlani žiri je doneo jednoglasnu odluku, da bi u potonjem obrazloženju istakao kako ovogodišnja nagrada pripada Bosljki Tadić "za vrhunska dostignuća u oblasti teorijskih istraživanja statističke fizike neuređenih i kompleksnih sistema". Kao najprestižnije srpsko priznanje za fiziku, nagrada "Marko Jarić" se od 1998. godine dodeljuje istraživačima "za posebno značajne naučne rezultate". Ovu nagradu su dobili najugledniji aktivni srpski fizičari iz domaćih i svetskih laboratorija, a Bosiljka Tadić je prva žena fizičar među dosadašnjim laureatima. Bosiljka Tadić je rođena 1951. godine u Smriječnu u Crnoj Gori. Diplomirala je, a potom i doktorirala na Fizičkom Fakultetu u Beogradu, da bi svoju karijeru istraživača na samom frontu moderne statističke fizike i fizike čvrstog stanja nastavila u brojnim evropskim laboratorijama – u Orseju, Budimpešti, Sabrikenu, Minhenu, Podgorici, Ljubljani i Beogradu. Kako su za "Vreme" rekli u Društvu fizičara Srbije, Bosiljka Tadić je razvojem numeričkih modela posebno doprinela istraživanju kompleksnih mreža, kompleksnih dinamičkih sistema i vođenih neuređenih sistema, kao i renormalizacione grupe i spinskih stakala. Njenu važnu ulogu u razvoju savremene fizike najbolje potvrđuje više od 90 u svetu objavljenih naučnih radova, koji su do decembra 2006. godine citirani oko 800 puta. Uz brojna profesorska i druga naučna zvanja, Bosiljka Tadić je i recenzent desetak uglednih časopisa iz fizike, poput čuvenog "Physical Review Letters".

S.B.


Da li postoji nulta godina?

Godine nove ere se u zapadnom, hrišćanskom kalendaru broje od navodnog rođenja Isusa Hrista, a svaka se godina ove epohe naziva Gospodnjom ili Anno domini. No, da li to znači da je Hrist zaista rođen u 0. godini?

Ne, pošto nulta godina ne postoji. Poslednju godnu pre nove ere smenjuje prva godina nove ere. Ako svojim prijateljima niste mogli da objasnite zašto je XXI vek počeo 2001, a ne 2000. godine, bilo bi im jasnije da ste im samo rekli kako nikad nije postojala nulta godina, mada se često pogrešno misli suprotno. Prvi vek je počeo od prve godine, pa tako i svaki sledeći.

Pre uspostavljanja ovog sistema koji se uz izvesne popravke danas koristi u celom svetu, u Starom veku su godine brojane na razne načine, od nastanka sveta, od prve olimpijade u Staroj Grčkoj ili od osnivanja Rima. Mada je bilo raznih ranijih proračuna, izumitelj hrišćanskog kalendara je kaluđer Dionizije Exiguus koji je na zatev papskih vlasti 525. godine pokušao da izračuna tačnu godinu Hristovog rođenja. Proučavajući poznate hronologije, Dionizije je zaključio da se to desilo 25. decembra, sedam dana pre početka 754. godine ab urbe condita, od osnivanja Rima.

Dionizije je ovu godinu označio prvom nove hrišćanske ere, pre svega što u to doba u Evropi nula nije ni postojala kao broj. Nulu, broj koji označava ništa ili prazninu, kao jednu od najznačajnijih civilizacijskih tekovina, tek u potonjim vekovima donose Arapi sa istoka. A Dionizijevo računanje vremena od Hrista naovamo počelo se masovnije koristiti u hronologijama u VII veku, da bi potom postalo opšteusvojeno.

Međutim, kasnije se ispostavilo da je Dionizije pogrešio u svojoj proceni godine Hristovog rođenja. Prema nekim modernim tumačenjima to se desilo tek 6. ili 18. godine nove ere. Najpoznatija je verzija iz Jevanđelja po Mateju u kome piše da se Hrist rodio u godini smrti kralja Iroda Velikog koji je inače umro ne 1. godine nove ere, već između 7. ili 4. godine p.n.e. Kad se ova greška oduzme, to znači da je ova godina zapravo između 2011. i 2014. godine od Hristovog rođenja.

S. Bubnjević


Iz istog broja

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu