Nedelja

Međuvreme

Alarm UNa: Zaustaviti nasilje nad decom

Prema podacima iz najnovije, i prve sveobuhvatne studije Ujedinjenih nacija o nasilju nad decom predstavljene na Generalnoj skupštini UN-a sredinom prošlog meseca, a kod nas prošle nedelje na okruglom stolu u Skupštini Srbije, samo u 2002. godini ubijeno je 53.000 dece uzrasta od 0 do 17 godina. Svetska zdravstvena organizacija upozorava da gotovo dva miliona dece zbog fizičkog maltretiranja završi u bolnicama. Ropskom prisilnom radu je prema poslednjim podacima Međunarodne organizacije rada (MOR) podvrgnuto 5,7 miliona dece, prostituciji i pornografiji njih 1,8 miliona. Među žrtvama trgovine ljudima bilo je više od milion dece. Tvorci studije upozoravaju da bi broj žrtava nasilja nad decom mogao biti i veći, s obzirom na to da se ono uglavnom ne prijavljuje i ostaje skriveno u porodicama ali i institucijama sistema.

Prema životnoj dobi, najizloženija fizičkom nasilju su sasvim mala deca dok su adolescenti najbrojnije žrtve seksualnog nasilja. Među najugroženije kategorije spadaju deca sa invaliditetom, "deca sa ulice", izbeglice, raseljena lica ili deca u sukobu sa zakonom.

Deca su izložena nasilju svuda: u porodici, u školi, u socijalnim ustanovama, u vrtlogu droge i prostitucije. Daleko od očiju javnosti do koje dopru samo slučajevi sa tragičnim ishodom, fizičko, seksualno ili psihološko nasilje nad decom najčešće, nažalost, primenjuju roditelji ili drugi bliski članovi porodice. U najvećem broju slučajeva žrtve su deca mlađa od dve godine. "Disciplinovanje" sopstvene dece najsurovijim fizičkim nasiljem i ponižavajućim kažnjavanjem je globalni problem i prisutno je kako u viskorazvijenim tako i u zemljama u razvoju.

Prema oceni direktorke UNICEF-a za Srbiju En Lis Svenson, naša zemlja se po ovom problemu ne razlikuje od drugih zemalja Evrope i "jako je važno da državni organi sprovede strategiju UN-a usvojenu pre tri godine kako bi problemi nasilja nad decom bili vidljivi, što je i osnovni preduslov za njihovo sprečavanje".

U pomenutoj studiji UN-a upozorava se da se u mnogim zemljama uz prećutno odobravanje ministarstava, nasilje (telesno kažnjavanje, seksualno i psihološko nasilje) nad decom sprovodi i u školama. Kažnjavanje učenika šibanjem u velikom broju zemalja smatra se normalnom disciplinskom merom, a 102 zemlje potpisinice zabrane telesnog kažnjavanja uglavnom nedosledno primenjuju ono na šta su se obavezale. Škole nisu imune ni na seksualno nasilje koje nad devojčicama sprovode učitelji ali i učenici. Nasilničko ponašanje samih đaka uglavnom je vezano za diskriminaciju prema deci iz siromašnijih porodica, etničkih marginalizovanih grupa, ili prema deci sa mentalnim i fizičkim nedostacima. U jednom od retkih istraživanja o temi nasilja u Srbiji, urađenom u 54 škole, 65 odsto učenika je izjavilo da se u poslednja tri meseca našlo u ulozi žrtve nasilja.

Drastično nasilje nad decom sprovodi se i u ustanovama socijalne zaštite i pravosuđa. U 77 zemalja u svetu telesna i druga surova kažnjavanja prihvaćena su u kaznenim institucijama kao zakonske mere: "Deca se mogu tući, šibati, imobilisati na bolan način i podvrgavati ponižavajućim postupcima skidanja odeće do gola ili šibanjem pred drugim zatvorenicima", kaže se u Studiji o nasilju nad decom.

Konvenciju o pravima deteta ratifikovale su 192 države a sve članice UN-a u okviru poštovanja ljudskih prava obavezale su se i da će štititi decu od svih oblika nasilja. Studija međutim pokazuje da većina država ni približno ne ispunjava svoje obaveze. U odnosu na tzv. svet u razvoju alarmantno zvuči procena na koju je na okruglom stolu u Skupštini Srbije upozorio Sajmon Burdet, direktor organizacije "Save the children", da će u narednih godinu dana od posledica fizičkog zlostavljanja i zanemarivanja u najbogatijim zemljama sveta umreti 3500 dece mlađe od 15 godina.

B. Kaljević

Mionica: Sudija Tufegdžić

U utorak 7. novembra, u Opštinskom sudu u Mionici, bi glavni pretres na suđenju istražnom sudiji vojnog odeljenja Okružnog suda u Beogradu Vuku Tufegdžiću, koji javnosti post’o poznat posle pogibije gardista u Topčideru. Oštećeni policajac iz Mionice Zoran Lazić, sa advokatom, prisutan, prisutna i zamenica opštinskog tužioca, prvooptuženi sudija Tufegdžić nije pristupio, jerbo nije primio ni poziv, ni optužni predlog, iako je poziv primljen u Okružnom sudu u Beogradu 31. oktobra. Nije se pojavio ni drugooptuženi, Ilija Maričić iz Beograda, na dan suđenja posl’o telegram da se iznenada razboleo. Sudija Nikola Mirković konstatova da ne postoje uslovi za glavni pretres, zakaza novo ročište, izdiktira zapisničarki da se optuženom Tufegdžiću optužni predlog dostavi preko predsednika Okružnog suda u Beogradu.

Šta radio istražni sudija vojnog odeljenja Okružnog suda u Beogradu Vuk Tufegdžić, kapetan prve klase, više puta odlikovan, da ga povlače po sudu u Mionici? Sedmog maja ove godine, u tri sata ujutro, noć po Đurđevdanu, policijska patrola u Mionici zaustavi vozilo u kome je bio sudija Tufegdžić, i zatraži da se vozač podvrgne alko-testu. Sudija nije vozio, ali sugeriše vozaču da odbije alko-test, i kad je policajac Lazić uzeo da piše zapisnik o tome, sudija Tufegdžić izađe iz kola i stane da pita policajca, zna li ko je on, da se ne igra sa životom, i sve tako i još gore, kako je policajac nastavio sa poslom, sudija potegne još argumenata, skine donji deo trenerke, skine i gaće, uhvati se za polni organ, vele s obe ruke, i kaže policajcu da može da mu ga puši, duva i ostalo. Policajac pokuša da primeni fizičku silu, ali se sudija otrgne, tek kad je dvojici policajaca stiglo pojačanje, privedu sudiju u policijsku stanicu, gde je ovaj ćut’o, jedino pit’o, više puta, znaju li ko je on. Ujutro, kod istražnog sudije rek’o ko je on, kapetan prve klase, istražni sudija, nekoliko puta odlikovan, o incidentu sa policijom rek’o da je bio prisutan, ali da ne zna o čemu policajac priča, to mu neko namešta zato što je on Vuk Tufegdžić, sudija, kapetan, više puta odlikovan…

Iako je ovaj slučaj, po pravnicima, i po sudijama, školski primer po kome bi mogao da se primeni član Zakona o sudijama, da je sudija Vuk Tufegdžić nedostojan sudijskog poziva, on i dalje radi i istražuje u ime naroda.

D. Todorović

Srbija: Katastar nepokretnosti

Katastar nepokretnosti ustrojen je u 81 odsto katastarskih opština u Srbiji, što je veliki pomak u odnosu na stanje od pre dve godine kada je katastrom bilo obuhvaćeno 57 odsto, ili u odnosu na 2000. kada je od ukupno 4529 katastarskih opština u katastar nepokretnosti bilo uneto svega 417. Bane Vujanac, pomoćnik direktora Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), kaže za "Vreme" da je ovaj posao gotov, ili pri kraju, u oko 45 gradova, a da će do kraja 2008. godine biti završen u svim većim gradovima.

U Beogradu je takođe ovaj posao napredovao. Dok je krajem 2004. bilo uređeno svega 15 odsto šire teritorije grada (od centralnih opština Stari grad, Stara Rakovica i Novi Beograd), sada je od 175 katastarskih opština, koje se prostiru na 320.000 hektara, uređeno oko 30 odsto. U toku je modernizacija katastra u Resniku, Jajincima, Krnjači, Kovilovu, a Opština Surčin dobila je novu katastarsku službu gde građani mogu da obave sve poslove vezane za katastar. Kako nam je objasnio Zoran Krejović, direktor Centra za katastar nepokretnosti Beograda RGZ-a, ustrojavanje katastra privodi se kraju u opštinama Vračar i Savski venac, a tokom 2007. biće započeti i završeni Zvezdara, Palilula, Grocka i Lazarevac. Ovaj posao biće poveren geodetskim organizacijama i preduzećima koji će biti izabrani na tenderu. Krejović navodi da još nije započelo uređivanje katastra u Kaluđerici, koja je "krupan zalogaj" kao "najveće divlje naselje na Balkanu". On objašnjava da, što se tiče legalizacije objekata, rešenja donosi opština a u RGZ-u se ucrtavaju objekti, evidentiraju promene i daje kopija plana koji opštinski organi dalje koriste pri odlučivanju o legalizaciji objekta. Isto tako, RGZ na teritoriji Kosova, gde takođe cveta divlja gradnja, rad na katastru prekinuo je 1999. godine, a evidencija je prebačena u arhiv u Kruševcu odakle se prema potrebi izdaju podaci građanima. Zbog kredita Svetske banke u iznosu od 30 miliona dolara, odobrenog za modernizaciju katastra, rok za završetak je 2010. godina.

M. Vidić

Trgovina: Građanska neposlušnost

Revoltirano "diskriminatorskim odnosom države prema registrovanim trgovcima", jer se "Zakon o fiskalnim kasama ne primenjuje nad svim preduzetnicima podjednako", Vojvođansko udruženje trgovaca od 23. oktobra "upražnjava" akt građanske neposlušnosti, pod kojim podrazumeva bojkot plaćanja poreza i nesaradnju sa inspekcijskim službama – "do daljnjeg".

"Naš problem je neuređenost tržišta. Samim tim što se fiskalizacija ne poštuje kod svih učesnika u prometu, ne poštuju se ni zakoni o upravnom postupku i poreskoj administraciji, kao ni Zakon o inspekcijskoj kontroli, kako tržišnoj tako i sanitarnoj", kaže za "Vreme" Momčilo Krstanović, predsednik tog udruženja. Za neregistrovane trgovce, one na pijaci, na primer, koji mesečno "obrnu" i dvostruko veći prihod od registrovanih, ne postoje kategorije kao što su PDV, poreske ili inspekcijske kontrole, objašnjava Krstanović. S druge strane, oni koji su registrovani stalno su pod inspekcijskom lupom. Iz Udruženja tvrde da je razlog za ovu "tržišnu diskriminaciju" neodgovornost nadležnih ministarstava. "Obratili smo se ministarstvima pravde, trgovine, finanisija i zdravlja i niko nas nije primio", navodi predsednik Udruženja. "Onda smo se obratili i predsedniku Borisu Tadiću, predsedniku Skupštine Predragu Markoviću i premijeru Vojislavu Koštunici, ali ni od njih nismo dobili nikakav odgovor." Krstanović najavljuje mogućnost da se njihovi dopisi proslede i ambasadama, kako bi se "rešavanje ovog problema internacionalizovalo".

J. Lazić

Astronomija: Moja lična zvezda

Jedna novobeogradska firma po ceni od pola prosečne plate u Srbiji nudi neku od milijardi zvezda u dubokom svemiru. Kao zastupnik takozvanog međunarodnog zvezdanog registra, ovdašnje preduzeće Pacific Alliance omogućuje svakom građaninu Srbije da pravoj zvezdi odredi ime koje želi. Samo oko tri miliona zvezda trenutno ima zvanično ime odobreno od Međunarodne astronomske unije, dok astronomi sve ostale zvezde zovu po svojim koordinatama na nebeskoj sferi i nemaju nameru da ih imenuju. To su iskoristili dosetljivi privrednici. Uoči predstojećih novogodišnjih praznika, ova mogućnost se reklamira kao "savršen poklon za dragu osobu".

Osoba koja se odluči da imenuje zvezdu uplaćuje sumu od oko 12.000 dinara, da bi tri do pet dana kasnije poštom dobila diplomu sa registracijom, astronomsku mapu sa lokacijom zvezde i potvrdu o autorskom pravu na dato ime. Da li to znači da će ovako kupljeno ime biti korišćeno kao zvaničan astronomski naziv? "Ljudi kod nas ne kupuju zvezdu, mi smo komercijalni servis koji već 25 godina posluje u 15 zemalja. To ime ima simbolički, ali nema naučni značaj", rekla je za "Vreme" Ines Ivanović iz firme Pacific Alliance, objašnjavajući da se svi zahtevi za davanje imena šalju u SAD u centralu kompanije International Star Registry, gde se u bazi podataka odabere neka neimenovana zvezda, a na svake tri godine se štampa knjiga sa novim imenima zvezda.

"Nema ograničenja u izboru imena, osim da ono ne bude duže od 35 slovnih znakova", objasnila je ona odgovarajući na pitanje da li neko odobrava nazive koje njihove mušterije predlažu. "To funkcioniše kao telefonski imenik", rekla je Ivanovićeva, istučući kako svako može da smisli naziv koji god želi, a međunarodni zvezdani registrar garantuje da nijedna zvezda neće imati dva imena. Zapravo, zbog istih imena ljudi, imena zvezda se ponavljaju kao u telefonskom imeniku, ali svaka zvezda ima samo jedno ime. Ako se odlučite da to bude ime nekog kome biste da poklonite zvezdu, to ćete, uprkos reklami, ipak učiniti samo kao romantičan i lep gest, već prema ukusu, ali bez ikakvog uticaja na astronomsku nomenklaturu. A još manje na tu udaljenu zvezdu.

S. Bubnjević

Neprijatnost

Ministar odbrane Zoran Stanković izrazio je očekivanje da će na predstojećem samitu NATO-a, koji će biti održan krajem novembra u Rigi, Srbija biti primljena u program Partnerstvo za mir. "Da budem otvoren, kao građaninu ove zemlje malo mi je neprijatno što je Srbija jedna od tri evropske države koje nisu članice Partnerstva za mir", rekao je Stanković na otvaranju sedme konferencije NATO–Srbija u Beogradu.

Pronevera

Međunarodni tužilac na Kosovu podneo je krivičnu prijavu protiv četvoro domaćih i stranih funkcionera zbog pronevere 300.000 evra. Prijava je podneta protiv bivše direktorke Pošte i telekomunikacija Kosova Ljeme Džeme, bivšeg direktora kompanije Norjev invest Mustafe Nezirija, bivšeg direktora uprave Poverilačke agencije Rodžera Rejnoldsa i bivšeg generalnog direktora PTK-a Ronena Sorensena zbog zloupotrebe službenog položaja i potpisivanja štetnog ugovora.

Kukavice

Tomislav Nikolić, zamenik predsednika Srpske radikalne stranke, kaže za "Politiku" da niko ne može da ga optuži da izbegava izbore: "Rekao sam Koštunici, ako hoće izbore u decembru, neka podnese ostavku i eto parlamentarnih izbora. Ako Tadić hoće predsedničke, neka podnese ostavku i dobiće ih. Tadić neće da podnese ostavku i on nije kukavica, on je hrabar, a mi smo kukavice što nećemo da mu omogućimo da ima izbore kad i kako on želi. Zar nije moralnije da svi lepo siđu u narod, na zemlju, pa da odatle krenemo svi u izbore?"

Za Kosovo

U mini-anketi koju je sproveo "Press", na pitanja da li ste spremni da ratujete za Kosovo, da sa bar 200 evra mesečno izdržavate porodicu s Kosova i da se preselite na Kosovo, predsednik GO SPS-a Ivica Dačić odgovara: "Da li bih ratovao? Da! Već sam to činio. Naime, 1989. godine bio sam mobilisan i mesec i po dana proveo na granici s Albanijom. Preselio bih se ako bi moje preseljenje doprinelo da Kosovo ostane u Srbiji i da popravi naše pozicije. Međutim, nije suština u tome da mi idemo tamo, nego da tamošnji Srbi ostanu na Kosovu." Dačić smatra i da "nema Srbina koji ne bi izdržavao jednu srpsku porodicu ako bi to situacija nalagala". Poslanik G17 plus Vladimir Homan odgovara da bi se uključio u odbranu, ali da se ne bi selio jer je rođen i odrastao u Beogradu. Što se drugog pitanje tiče, Homan kaže: "Moj stan je premali, iako bih rado pomogao. Ipak, najpre bih morao da pitam ženu da li bismo primili nekog s Kosova."

Kulturno povećanje

Prema dogovoru resornih ministara i sindikata, plate zaposlenih u kulturi će do kraja sledeće godine biti u proseku veće za 38 odsto. Ovo je poslednjih godina najznačajnije povećanje zarada umetnicima. Iako u Vladi Srbije kažu da je cilj da im obezbedi bolje uslove za rad, pojedini umetnici sumnjaju da veće plate dobijaju zbog skorog početka izborne kampanje.

Slobodni pad

Prošle nedelje je pao lift sa sedmog sprata u soliteru na Novom Beogradu. Liftom u Gandijevoj 73 su se u tom trenutku vozile četiri osobe koje su preživele nesreću. Lift se zaustavio na sedmom i počeo da klizi do petog sprata, da bi se potom otkačila sajla pa je metalna kutija pala u podrum. U takvom slobodnom padu, lift je sa visine od 15 metara do tla mogao padati oko dve sekunde i pri udaru dostići brzinu od 70 kilometara na čas. Putnici su mogli kratko da osete bestežinsko stanje, ali su ih odmah potom sačekali mrak i zbunjenost u kojoj su "svi ležali jedni preko drugih". Igrom slučaja, dvoje su bili članovi ekipe Hitne pomoći, doktorka Mirjana Popović i tehničar Vladimir Raković. Srećom, niko nije poginuo zbog dobre amortizacije pri udaru, ali su putnici zadobili teške povrede. Stambena komisija ispituje uzroke udesa.

Jedanaest minuta

Ministarstvo zdravlja usvojilo je pre nekoliko meseci Pravilnik koji između ostalog propisuje da susret pacijenta i lekara u domu zdravlja mora trajati jedanest minuta. Međutim, kršenje te norme još uvek se ne sankcioniše. Ovaj propis podrazumeva da lekar primi više od 30 pacijenata tokom radnog vremena što, kako ocenjuju neki lekari, nije dovoljno za lični kontakt sa pacijentom.

Nula posebnih potreba

Šta je inkluzija? Bukvalno bi se ovaj pojam mogao prevesti kao uključivanje, ali to je novi termin za prihvatanje i uključenje osoba sa invaliditetom u društvenu zajednicu. Inkluzija bi trebalo da zameni pojam "integracija" koji je prevaziđen jer podrazumeva izvesnu diskriminaciju, slično kao što sintagma "osobe sa posebnim potrebama" ne odgovara osobama sa invaliditetom, jer oni smatraju da imaju iste potrebe kao ostali članovi zajednice. O tome se razgovaralo na seminaru o inkluziji, koji je od 1. do 4. novembra održan u Pančevu, u organizaciji udruženja studenata sa hendikepom iz Niša. Pored terminoloških novosti, lekari, nastavnici u specijalnim školama i aktivisti NVO-a su na ovom seminaru mogli da čuju predstavnike vlasti i vodeće domaće stručnjake. Najviše pažnje su izazvali poražavajući rezultati istraživanja po kojima praktično nula nastavnika, i u klasičnim i u specijalnim školama, smatra da je efikasna inkluzija uopšte moguća.

Pljačkaš crkava

Operativci SUP-a Beograd uhapsili su 1. novembra Petra S. iz Beograda, osumnjičenog da je počinio više krivičnih dela razbojništava i krađa u crkvama na teritoriji beogradske opštine Čukarica. Ovaj dvadesetdvogodišnji mladić je za godinu dana čak jedanaest puta provaljivao u crkve, obično kasno noću, razbijajući kamenom prozorska stakla. Potom bi ulazio u crkve i crkvene prodavnice, iz kojih je krao novac sakupljen od dobrovoljnih priloga i prodaje. Osim novca, iz crkvenih prodavnica odnosio je i vredne knjige, sveće, kalendare i ikone i preprodavao ih po pijacama.

Život

Dragoljub Lončarević je krajem prošle nedelje, na sopstveni zahtev, razrešen funkcije načelnika Uprave za izvršenje zavodskih sankcija. Na njegovo mesto imenovan je Bora Marić, dosadašnji načelnik odeljenja za nadzor u Upravi za izvršenje zavodskih sankcija Ministarstva pravde. Razlozi ostavke još nisu poznati, a deo medija spekuliše da je Lončarević bio u izvesnom sukobu sa ministrom unutrašnjih poslova Draganom Jočićem, ali i ministrom pravde Zoranom Stojkovićem. Tokom Lončarevićevog mandata u nekoliko navrata zatvorenici su protestovali zbog uslova smeštaja i života, a nedavno su se pobunili i zatvorski stražari zbog uslova u kojima rade i opasnosti kojima su izloženi.

Dragoljub Lončarević je rođen 29. jula 1967. u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu 1992. godine. Od 2000. do 2002. godine bio je sudija u Opštinskom sudu u Sremskoj Mitrovici, a od 2002. do 2004. godine radi kao advokat. Od aprila 2004. godine bio je upravnik Kazneno-popravnog doma u Sremskoj Mitrovici, da bi u januaru sledeće godine bio postavljen za direktora Uprave za izvršenje zavodskih sankcija.

J. L.


Vreme zabluda: Ko je dokazao Pitagorinu teoremu

Poreklo jedne od najčuvenijih matematičkih teorema nije poznato. Mada se već više od dva milenijuma naziva Pitagorina, izvesno je da je nije dokazao Pitagora sa Samosa (580–500. god. p.n.e.), grčki filozof, matematičar i osnivač pitagorejskog religioznog bratstva. Po ovoj teoremi, kvadrat hipotenuze pravouglog trougla jednak je zbiru kvadrata nad obe katete – c2=a2+b2. Nezaobilazna za gotovo sve geometrijske zadatke, Pitagorina teorema je presudno važan matematički stav, i teško da ima ikog ko je završio osnovno obrazovanje a da mu nije poznata. U većini školskih udžbenika, istina, ne navodi se da ju je prvi dokazao Pitagora, njeno poreklo se za njega samo vezuje, ali je zbog stalne upotrebe pod imenom drevnog filozofa ustaljeno verovanje da je on njen autor. Astronomi u starom Vavilonu i Egiptu su znatno pre Pitagore otkrili trojke prirodnih brojeva koje zadovoljavaju kvadratnu relaciju, kao što je trojka 3, 4 i 5, ali danas je uobičajeno da se one nazivaju pitagorejske trojke. Inače, Pitagorina sekta, mada opskurna sa današnjeg stanovišta, mnogo je doprinela razvoju matematike u Antici zbog božanskog značaja koji je Pitagora pridavao brojevima, a njegova presudna zasluga za matematiku verovatno je to što je primetio funkcionalni značaj brojeva u realnom svetu i u muzici. Drugi konkretni pitagorejski rezultati, kao što je nesamerljivost dijagonale i stranice kvadrata, jesu oni do kojih su došli njegovi brojni sledbenici. Tako i Pitagorina teorema. Prvi poznati dokaz teoreme dao je grčki matematičar Euklid oko 300. godine pre nove ere, na samom kraju Prve knjige Elemenata, spisu koji je aksiomatski sistematizovao sva dotadašnja matematička znanja. Euklidov dokaz je poznat i kao dokaz vetrenjača.

S.B.

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu