Svet

Bliskoistočne inicijative

Abasov rizični korak

Palestinski predsednik se nalazi između dve vatre

NIJE MU LAKO: Mahmud Abas

Nakon pobede na parlamentarnim izborima, militantna palestinska organizacija Hamas suočila se sa velikom diplomatskom ofanzivom da se odrekne dosadašnje politike. Palestinska vlada se našla na udaru ekonomskih sankcija SAD i članica EU-a. Od Hamasa se traži da prihvati tri ključna uslova: da se odrekne nasilja, poštuje dosadašnje sporazume potpisane sa Izraelom i da prizna državu Izrael. Kako Hamas do sada nije odstupio od prvobitnih stavova situacija je počela naglo da se pogoršava. Borba za vlast između vladajućeg Hamasa i Fataha, koji je dugo dominirao na palestinskoj političkoj sceni, gura zemlju u sve dublju anarhiju i dalje oružane sukobe.

Nedostatak novca i sankcije doveli su do pogoršanja životnih uslova, koji su i bez toga bili jako teški. Bolnicama su počeli da nedostaju osnovni lekovi, oko 130.000 zaposlenih u državnim službama već nekoliko meseci nije primilo plate. Za oblast od oko 3.500.000 stanovnika sa razrušenom ekonomijom, koja je i do sada živela od međunarodne pomoći, to je i previše.

JEDNAČINA: Dolaskom Hamasa na vlast, palestinski predsednik Mahmud Abas našao se između dve vatre. S jedne strane je Hamas, koji se zalaže za uništenje Izraela, a sa druge su Izrael i Zapad, koji u Abasu vide jedinog partnera u bliskoistočnom mirovnom procesu. Palestinski predsednik tako stoji pred teškom jednačinom: ukoliko ne uspe da ponovo pokrene mirovni proces, i njegov i Fatahov položaj biće znatno otežan, a njegov kredibilitet najpouzdanijeg partnera ugrožen. Izrael najavljuje da će, u nedostatku partnera za pregovore, sam odrediti granice, što za Palestince znači gubitak velikih delova teritorije, uključujući i Istočni Jerusalim, gde bi oni želeli da etabliraju buduću prestonicu. Prema Ehudu Olmertu, dok u Palestini vlada haos, i dok ne postoji jedinstvena vlada i čvrst zajednički stav da se žele pregovori, od toga nema ništa. "On nema vlast. On je bespomoćan. On čak nije u stanju da imalo zaustavi terorističke aktivnosti među Palestincima", izjavio je Olmert, misleći na Abasa.

U situaciji u kojoj se našao, Abas je odlučio da istupi sa predlogom kojim se de facto priznaje Izraelu pravo na postojanje, a Hamas i Islamski džihad pokušavaju uvući u PLO, što bi praktično moglo da znači stvaranje jedinstvene vlade. Palestinski predsednik predstavio je prošlog četvrtka dokument, potpisan od strane palestinskih lidera koji se nalaze u izraelskom zatvoru Hadarim. Njime, Abas poziva na stvaranje palestinske države, uz povlačenje Izraela na granice iz 1967, povratak izbeglica, kao i formiranje vlade nacionalnog jedinstva u Palestini, u koju bi ušle sve frakcije, prvenstveno Fatah i Hamas. Među potpisnicima dokumenta najzvučnije je ime Marvana Bargutija, verovatno najpopularnijeg Fatahovog lidera, koji služi kaznu od pet doživotnih robija zbog terorističkih aktivnosti. Uz njega, dokument su potpisali predstavnici različtih grupa, među njima i jedan pripadnik Hamasa. U pokušaju da sadašnjoj bezizlaznoj situaciji učini kraj, Abas je praktično postavio ultimatum Hamasu, da u roku od deset dana prihvati predlog; u suprotnom, palestinski predsednik bi u roku od 40 dana organizovao referendum, na kome bi se stanovništvo izjasnilo za ili protiv dokumenta.

Abasov predlog izazvao je burne reakcije, kako u Palestini tako i u Izraelu. Ukoliko se zaista bude našao na referendumu, i ukoliko ga Palestinci prihvate, to bi automatski značilo priznanje Izraelu prava na postojanje od strane palestinskog naroda, i dosta umanjilo značaj Hamasove Osnivačke povelje, koja to negira. Zatim, Hamas bi mnogo bezbolnije mogao da se odrekne dosadašnjih ciljeva, praktično bez obaveze da izmeni sopstvenu povelju. To je i najozbiljniji pokušaj da se objedine zavađene frakcije i izbegne mogući građanski rat.

U odnosu na Izrael, Abasov predlog predstavlja potvrdu načela o postojanju dve države, izraelske i palestinske, kao i spremnost na povratak za pregovarački sto.

Većina analitičara smatra da je Abas povukao dosta rizičan potez, koji može još više da poveća tenzije među Palestincima. Nakon objavljivanja dokumenta došlo je do novih obračuna između pristalica Fataha i Hamasa. S druge strane, Abas on verovatno nije imao mnogo izbora. Dokument je objavljen nakon povratka izraelskog premijera Ehuda Olmerta iz Vašingtona, gde je on predstavio svoj plan povlačenja sa Zapadne obale, i posle neuspelih pregovora Fataha i Hamasa o prevazilaženju trenutne situacije.

NADA: Sudeći po prvim reakcijama, Abas ipak ima čemu da se nada. Prema dosadašnjim istraživanjima, više od dve trećine Palestinaca podržava stvaranje dve odvojene države, a samim tim i postojanje Izraela. Zatim, kako se čini, ni svi lideri Hamasa nisu sigurni da li da predlog odbace ili da ga prihvate. Ismail Hanija, lider Hamasa i palestinski premijer, najavio je da će "proučiti da li je predlog o referendumu saglasan sa zakonom, ustavom i dosadašnjom politikom". Sami abu Zuhri izjavio je da je "to pokušaj da se izvrši pritisak i postave preduslovi za buduću politiku Hamasa. Ideja o referendumu je pokušaj da se zaobiđe izbor palestinskog naroda i program Hamasa, koji je dobio većinu na parlamentarnim izborima."

U svakom slučaju, Abasova inicijativa je naišla na mnogo topliji prijem kod posrednika u bliskoistočnom mirovnom procesu, nego u njegovoj zemlji.

To prvenstveno važi za SAD, ključnog posrednika u mirovnom procesu gde je, čini se, Abasova inicijativa dobrodošla. Prilikom prošlonedeljne trodnevne posete Vašingtonu, izraelski premijer Ehud Olmert kao da nije uspeo da dobije podršku za unilateralno povlačenje kakvu je želeo.

Ideja o unilateralnom izraelskom povlačenju sa palestinskih teritorija (Zapadne obale i pojasa Gaze) počela je da se probija sa početkom druge intifade 2000. godine. Dolaskom na vlast bivšeg izraelskog premijera Arijela Šarona, ona je polako počela da zamenjuje dotadašnju formulu "zemlja za mir". Ehud Olmert važi za najvećeg pristalicu ove ideje, a kada je postao premijer najavio je da će to biti okosnica vladine strategije prema Palestini. Po njegovoj zamisli, Izrael bi svoje konačne granice trebalo da iscrta do 2010, ako je moguće kroz pregovore sa Palestincima, a ako ne, onda jednostrano, bez njih.

Na Zapadnoj obali se već godinama gradi dugački zid koji bi, prema nekim najavama, trebalo da predstavlja buduću izraelsku granicu. Iako Amerikanci odobravaju dalje izraelsko povlačenje, oni ipak insistiraju na tome da to predstavlja uvod u mirovne pregovore sa Palestincima, a ne konačnu granicu. Zbog rata u Iraku i izrazito niskog rejtinga u arapskim zemljama, SAD će u skorijoj budućnosti najverovatnije izbegavati veći angažman u još jednom teškom bliskoistočnom problemu. Mada su do sada snažno podržavali Izrael i zauzeli čvrst stav prema Hamasu i prema Robertu Maliju, predsedniku Međunarodne krizne grupe za Bliski istok i pregovaraču bivšeg američkog predsednika Bila Klintona, "za SAD je važno da ne dozvole da Izrael uskoči u unilateralizam i da daju šansu pregovorima". Potrebno je uskladiti stavove i sa Evropljanima, najviše zbog Irana, što je trenutno najaktuelnije. Evropske vlade počele su polako da se distanciraju od američke politike prema Palestini, najavljujući slanje humanitarne pomoći, dok su arapske države već počele da šalju donacije, uprkos protivljenju SAD.

Iz istog broja

Između Kolumbije i Perua

Istorijska pobeda

Sonja Kovacs

Evropska zavrzlama

Uspavana ustavna lepotica

Duška Anastasijević

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu