Debeo, a Fantom

Mera fundamentalne oronulosti i propasti našeg kulturnog "hardvera" najbolje se može sagledati upoređivanjem s drugima, naročito ako su nam susedi, i to oni s kojima smo ne tako davno delili i državu, i sistem i štošta još. Vidi se to i upoređivanjem časopisnih (ne)prilika. Zagrebačko-dubrovački časopis "Fantom slobode" (izdavač je visoko renomirana kuća Durieux, a glodur "feralovac" Igor Lasić), koji je u uredničkom i saradničkom timu okupio manje-više sav krem novije i mlađe hrvatske, a bogme i bosanske literarne i kritičke, delom i teoretičarske i publicističke scene, u današnjoj se Srbiji naprosto ne može dogoditi, iz mnogih razloga od kojih su pare svakako na prvom mestu, ali se sa njima spisak nikako ne okončava. Drugo po redu izdanje ovog časopisa (br. 1-2/2004) obaseže skoro 600 (!) odlično opremljenih strana, i već ga sama ta zavidna debljina čini SF-pojavom za ovdašnje devastirane prilike. Pri tome, sam FS nipošto nije najraskošniji časopis u zapadnih nam suseda.

OK, dosta kolegijalne zavisti i kuknjave: najvažnije od svega je da tih šestotinak strana nije protraćeno. Uvodni blok "Fantoma" atraktivan je do eksplozivnosti polemički blok o stanju na hrvatskoj književnoj sceni nakon raspada FAK-a, uz tekstove i intervjue Deana Dude, Jurice Pavičića, Andree Radak i Dalibora Šimprage; bloku je pridodata i ispovest Andreja Nikolaidisa o njegovom sukobu/nesporazumu s lokalnom, CG feminističkom scenom. Drugi vekliki temat posvećen je (Bušovoj) Americi, među autorima su Suzan Zontag, Aleksandar Hemon i Tarik Ali. Osim ovoga, broj vrvi književnim i ostalim textualnim poslasticama koje ispisuju Filip Šovagović, Miljenko Jergović, Juli Zeh, Boris Dežulović and many others. Sto mu gromova, ako je ovo fantom, kakav li bi tek bio pravi?!

T. P.