"Ako tražite mjesto gdje se možete izgubiti u šumama poput onih iz Robina Hooda, i zemlju prastaru i divlju, kao iz bajke, ovo je mjesto koje morate vidjeti, osjetiti, doživjeti", ovim rečima je opisan Nacionalni park "Sutjeska", na jednom od sajtova koji promovišu turističku ponudu BiH. Za sredovečne i starije građane bivših republika SFRJ, Sutjeska ipak pobuđuje jedan drugičiji asocijativni tok, koji se manje tiče Robina Huda, a više, recimo, brkatog Save Kovačevića. Onim mlađima stih slovenačkog novotalasnog pesnika: "Sutra će postelja biti Sutjeska tvojih nadanja" pre je tajanstvena šifra, nego akumulirani simbol jednog vremena i poretka.

Šezdesetu godišnjicu bitke na Sutjesci, koja se odigrala od 15. maja do 15. juna 1943, bitke koja je činila jednu od središnjih tačaka mita o partizanskom otporu okupatorima u Drugom svetskom ratu, a čiji je jedan od glavnih promotera bila filmska industrija SFRJ, ove godine u Srbiji niko nije ni pomenuo. Država koja je snimala visokobudžetne istorijske filmske spektakle nimalo spektakularno se raspala, a partizanska epopeja postala predmet sprdnje, a onda i zaborava. Tridesetak kilometara od Foče, sela u okolini Tjentišta koja su bila uglavnom naseljena Bošnjacima, do jeseni 1992. godine su spaljena.

Spomen-sobu bitke na Sutjesci koja se nalazi u okviru memorijalnog kompleksa "Tjentište" svečano otvorenog 1974. godine, a koju je projektovao arhitekta Ranko Radović, više od decenije ne obilaze đačke ekskurzije na "Putevima Avnoja". Umesto organizovanog hodočašća, u nju je sve do prošlog leta ulazio ko je hteo, urezivao poruke i imena i pucao u zidne freske, koje su nekad uterivale strah u kosti đaka koji su naizust učili Jamu Ivana Gorana Kovačića. Ove freske su rađene od 1971. do 1974. prema likovnom konceptu i kartonima Krste Hegedušića i idejnom scenariju Dušana Plenče. Uradili su ga Hegedušićevi saradnici akademski slikari Branka Hegedušić, Milenko Bosanac, Milutin Gajić, Ratko Janjić Jobo, Zlatko Keser i Fedor Ličina, dok je majstor zidar bio Hamid Madeško, a pomoćnik Ahmo Krek.

Kako danas izgleda Spomen-soba bitke na Sutjesci možete videti na fotografijama koje je nedavno napravila Goranka Matić u okviru projekta "Sutjeska" u produkciji Muzeja savremene umetnosti u Beograda.