Pre početka kampanje za legalizaciju softvera u Srbiji, koju je započela kompanija Majkrosoft, sprovođenje kampanje otpočela je i asocijacija BSA (Business Software Alliance) koja na međunarodnom nivou štiti interese velikih kompanija proizvođača softvera poput Majkrosofta, Adobea, Epla, IBM-a, Intela, Makromedije, Kompaka. Njihova želja je da se ojača pravna zaštita softvera, kod građana izgradi svest o negativnom uticaju piratizovanja softvera i preduzmu svi potrebni koraci za sprovođenje Zakona o autorskim pravima.

"Udruženje BSA ima više delatnosti. Jedna je obrazovanje potrošača o prednostima korištenja legalnog i manama upotrebe nelegalnog softvera. Naša druga delatnost je primena zakona svake zemlje u slučaju da se povrede autorska prava kompanije koje zastupamo. Naša advokatska kancelarija, koja je određena za pravnog zastupnika BSA za Jugoslaviju, ušla je u prvu fazu kampanje koja traje do kraja godine. Ovaj deo kampanje tiče se informisanja javnosti i potrošača, a od naredne godine krećemo u primenu zakona", kaže Nenad Popović, pravni savetnik BSA za Jugoslaviju na početku razgovora za "Vreme".

"VREME": Mnogi BSA povezuju i mešaju s komapanijom Majkrosoft iako vaše udruženje deluje sasvim nezavisno od ove i drugih proizvođača softvera.

NENAD POPOVIĆ: BSA nije Majkrosoft, a ljudi nas verovatno povezuju zato što nam se kampanje vremenski poklapaju. Sasvim je jasno da druge dodirne tačke ne postoje. Majkrosoft je samo jedna od članica BSA, a naše udruženje štiti interese svih ostalih članova.

U čemu je konkretna razlika između kampanje koju vode BSA i Majkrosoft?

Kampanju sprovodimo tako što obrazujemo javnost o tome šta je softver, kakva su prava na softver i koje su pogodnosti i prednosti korišćenja legalnog poslovnog softvera i koji su rizici koje povlači korišćenje nelegalnog poslovnog softvera. U ovom momentu važno je potrošačima objasniti da se softver ne kupuje. Niko ne postaje vlasnik programa koji kupi na nekom nosaču jer kupac stiče samo pravo, odnosno licencu, da program koristi sa svim pravima i ograničenjima koja sadrži licenca. Tako se softver ne može prenositi na drugi hardver, ustupati trećim licima ili kopirati. Ovde se radi o nematerijalnom pravu, i to je razlika između ove i neke druge kupovine. Kada neko kupi pisaću mašinu, s njom može da radi posao na bilo koji način, međutim, ako neko kupi nelegalan softver, onda praktično koristi nezakonito sredstvo za rad i ostvaruje profit na protivzakonit način.

Da li to znači da je BSA zadužena za pokretanje krivičnih prijava protiv korisnika koji koriste nelegalan softver?

Članice BSA su nosioci autorskih prava i vlasnik autorskih prava štiti autorska prava. BSA postupa po odlukama nosilaca autorskih prava. Članice na asocijaciju mogu da prenesu određena prava. Sav prihod koji se stiče građanskim ili krivičnim izvršenjem sudskih presuda koristi se za kampanju BSA.

Zašto ste krenuli u kampanju kada još uvek nije donet novi zakon o zaštiti i poštovanju autorskih prava?

Takav zakon postoji i potpuno je funkcionalan. Zakon je donet na saveznom nivou pošto danas pričamo o saveznoj državi. Zakon o autorskim i srodnim pravima je samo jedan od zakona koji se nalazi u paketu zakona o intelektualnoj svojini. Važećim zakonom predviđena su materijalna i moralna prava, ali predviđena je i zaštita tih prava u građanskom i krivičnom sudskom postupku. Postoje sva pravna sredstva za ostvarenje autorskih prava. U vreme kada je zakon donet, to je bio jedan moderan zakon. Međutim, pošto smo od 1998. godine bili distancirani od modernih tokova u svetu, promenila se i zakonska regulativa, pa trenutno postoji potreba da se postojeći zakon dopunama prilagodi najvišim postojećim standardima. Usaglašavanje postojećih zakona i njihova implementacija je jedan od uslova za pristupanje Jugoslavije članstvu Svetskoj trgovinskoj organizaciji.

Da li je BSA dosad imala neke sudske sporove s korisnicima nelegalnog softvera?

Sprovodili smo jedno istraživanje koje je pokazalo da u poslednjih deset godina nije postojao niti jedan spor oko korištenja nelegalnog poslovnog softvera. Naša politika je da prvo informišemo javnost, a tek onda da pređemo u fazu primenjivanja zakona. U sprovođenje zakona krećemo tek posle Nove godine. Kompanija Majkrosoft kao nosilac autorskih prava daje šansu svim korisnicima da legalizuju softver do kraja ove godine.

Ko će biti vaša ciljna grupa? Da li i individualni korisnici softvera ili samo firme koje koriste više od deset računara?

Naša ciljna grupa su svi korisnici poslovnog softvera. Zakon o autorskim i srodnim pravima, te nacrti za dopunu postojećeg zakona ne prave razliku među korisnicima. Sva fizička i odgovorna lica pravna lica mogu da budu odgovorna zbog kršenja autorskih prava. Odluku o tome da li će zakonski da tereti neko pravno lice ili ne, donosi isključivo nosilac autorskih prava.

Na koji način će BSA, ukoliko neka članica to odluči, proveriti da li neko domaćinstvo koristi ilegalan softver?

Možemo da koristimo samo ona sredstva koja su predviđena zakonom, zavisno od specifičnosti situacije. Teško mi je unapred da napravim neku pravnu fikciju kako će tačno to izgledati. Postoji način da se od momenta saznanja da neko koristi ilegalan softver upotrebe određena pravna sredstva kako bi se prikupili potrebni dokazi, koje ćemo kasnije upotrebiti u sudskom postupku radi izricanja presude.

Sarađuje li BSA s državom?

Svuda gde BSA vrši svoju delatnost udruženje tesno sarađuje s organima države. Osim što su povređena autorska i materijalna prava proizvođača, sama država gubi prihode zbog piratskog softvera prvenstveno zbog neplaćanja poreza. Sva naša ispitivanja pokazuju da u Istočnoj Evropi veliki broj ljudi zarađuje od industrije softvera. Mislimo da je pitanje ilegalnog softvera veoma važna stavka za svaku državu i upravo zbog toga sarađujemo sa svim organima vlasti kako bi se uskladili propisi.