Nedelja

MERIDIJANI

Hanover: Veliki transport

Iako će evro, nova jedinstvena valuta za 12 od 15 članica Evropske unije, zvanično biti u opticaju od 1. januara naredne godine, širom Evrope počela je distribucija novčanica i kovanica novog novca. Evropskoj monetarnoj uniji (EMU) nisu se priključili samo tradicionalni "euroskeptici" Britanija, Danska i Švedska. Prelazak na novu valutu ne znači da će marke, franci i lire nestati preko noći, ali se očekuje da će već krajem februara najveći deo starih novčanica biti van opticaja.Iz kovnica novca put banaka krenuli su prvi kamioni natovareni dragocenim teretom. U Nemačkoj se novčanice prevoze u blindiranim vozilima uz oružanu pratnju, dok se "sitniš" u banke prebacuje standardnim kamionima koji se koriste u ovu svrhu. "Još se nikada nije dogodila pljačka transporta kovanica", kaže Ditlef Šefer, šef jedne nemačke kompanije koja se bavi pružanjem usluga obezbeđivanja objekata, lica i vozila. Prvi kamioni nose tek delić ukupne novčane mase koja će do 1. januara preplaviti 12 evropskih zemalja koje su usvojile euro. Pre puštanja novog novca u opticaj, planiran je transport 14 milijardi novčanica različitih vrednosti i 50 milijardi novčića.Veliki transport novca nije počeo u Francuskoj u kojoj obezbeđenje transporta preti štrajkom zbog učestalih napada na vozila koja prevoze novac. Normalno je da se mapa distribucije eura širom Evrope drži u tajnosti, a u Nemačkoj i Belgiji su čak otkazane fudbalske utakmice za slučaj da snage bezbednosti treba da budu angažovane kao pojačanje pratiocima konvoja novca. Distribucija ovakvog tovara za svaku zemlju je veliki bezbednosni izazov. Samo u Belgiji se očekuju da će od septembra do januara u banke i prodavnice biti distribuirano 5.000 tona kovanica. Prvi kamion nakrcan eurom krenuo je iz jednog skladišta u Hanoveru u Nemačkoj. Očekuje se da će u operaciji velikog transporta učestvovati oko 2.000 blindiranih vozila koji će preneti 58 milijardi eura, uključujući 70.000 tona euro "sitniša". Američki dolar i britanska funta i dalje su jači u odnosu na euro čija se konsolidacija očekuje već u prvom kvratalu naredne godine. Da bi omilila novu valutu kod građana članica EMU, Evropska centralna banka uložila je do sada čak 70 miliona eura (oko 73 miliona dolara) u promotivnu kampanju. Na novim novčanicama nema likova, već prikazuju slike imaginarnih mostova i građevina.No, ukidanje nemačke marke i puštanje eura u opticaj neće promeniti život samo građana zemalja članica EMU. Na Kosovu je jedan strani diplomata već dobio od svog stanodavca obaveštenje sledeće sadržine: "Poštovani gospodine, pošto će od 1. januara nemačka marka biti zamenjena eurom, molim Vas da svoju stanarinu ubuduće izmirujete u dolarima."

Dili: Prvi slobodni izbori

Istočni Timor, koji je svojom dugotrajnom (24 godine) borbom za nezavisnost od inodonežanske uprave postao predmet svetske pažnje, ponovo se prošlog vikenda našao u vestima vodećih svetskih medija uoči prvih izbora. Zbog haosa koji je izbio u zemlji nakon surovih borbi vladinih snaga. Indonezija protiv boraca za slobodu Istočnog Timora, zemlja je postala privremeni protektorat UN, čija se misija u Timoru naziva UNTAET. Građani Istočnog Timora 30. avgusta prvi put su izašli da glasaju za sopstvenu vladu i ustavotvornu skupštinu u kojoj ima mesta za 88 poslanika. Skupština treba da donese novi ustav nakon čega će uslediti poslednja faza priprema za potpunu nezavisnost Istočnog Timora. Kada je na biralište stigao Žoze Ramus Horta koji je 1996. dobio Nobelovu nagradu za mir bio je ophrvan emocijama: "Moj posao je trajao 24 godine i danas je završen." Prethodno, Istočni Timor bio je slobodan manje od godinu dana, 1975, nakon povlačenja portugalskih kolonizatora koji su vladali ovom zemljom preko 400 godina. Nakon toga ih je okupirala Indonezija, čija je vladavina okončana pre dve godine.Sledeće godine očekuju se i prvi predsednički izbori u Istočnom Timoru, na kojima najveću šansu ima Aleksnadre Gušmao, popularni borac za nezavisnost države koja ima najveće šanse da bude najmlađa na svetu. Rezultati sadašnjih izbora biće objavljeni 10. septembra.

Edinburg: Bez izručenja

Škotska vlada odlučila je da ne izruči Litvaniji Antonasa Gecasa (85) koji je tamo optužen za ratne zločine koje je kao nacista tamo počinio tokom Drugog svetskog rata. Vlada se u obrazloženju svoje odluke pozvala na izveštaj nezavisne lekarske komisije koja je utvrdila da je Gecas suviše slabog zdravlja da bi podneo suđenje, i da čak ni ne razume optužnicu. U vladinom saopštenju se dodaje da će izručenje biti obavljeno ako se Gecasovo zdravstveno stanje poboljša. Centar Simona Vizentala, čuvenog lovca na naciste, utvrdio je da je Gecas odgovoran za smrt više hiljada Jevreja u Litvaniji i Belorusiji između 1941. i 1943. dok je pod imenom Antanas Gecevicius služio u 12. litvanskoj pomoćnoj policijskoj brigadi.Tužilaštvo u Viljnusu zabrinuto je zbog sumnje da je Gecas uspeo da prevari doktore glumeći demenciju, na isti način na koji je to pošlo za rukom Pinočeu. Gecas je 1992. izgubio parnicu protiv TV Škotska koju je tužio zbog klevete, a koja je napravila dokumentarni film u kome se Gecas prikazuje kao ratni zločinac.

Iz istog broja

TV MANIJAK

Milovi, za dlaku

Dragan Ilić

Predlog za profesiju

Novinar? Ma daaaaj

Valentina Delić, profesor književnosti i novinar Radija B92

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu