Set medijskih zakona koji je stupio na snagu avgusta 2014. godine predviđa izlazak države iz vlasništva u medijima, odnosno privatizaciju onih medija čiji je osnivač država, pokrajina ili lokalna samouprava. Prema novom Zakonu o javnom informisanju i medijima sredstva za sufinansiranje medijskih sadržaja biće, kao i do sada, dodeljivana putem javnih konkursa.

Za dodelu sredstava lokalnim medijima u Novom Sadu zadužena je Komisija za sprovođenje postupka javnog konkursa za izbor projekata iz oblasti javnog informisanja koji se finansiraju iz budžeta Grada Novog Sada, a na osnovu Pravilnika. Sredstva se svake godine dobijaju za projekte namenjene nacionalnim manjinama i etničkim zajednicama, kao i zaštiti interesa osoba sa posebnim potrebama.

Lokalni mediji koji su redovno konkurisali i dobijali sredstva za svoje projekte u periodu od 2010. do 2014. godine su televizija "Kanal 9″, "TV Most", "Regionalno društvo RTV-RTD", omladinski časopis na slovačkom jeziku "Hlas ljudu", radio "Jugović" iz Kaća, radio "Kisač" i radio Futog. Sporadično konkurišu i novosadske radio-stanice, kao što su Radio 5 i In radio, zatim, novine "Ruske slovo" i "Mađarso", kao i RTV "Panonija" za emitovaje multikulturalnog radio i televizijskih programa.

Televizija "Kanal 9″ već godinama sredstva dobija za tri svoja projekta: Između dva mosta – koji govori o štićenicima škole za decu sa specijalnim potrebama Dr Milan Petrović; Jednog smo roda – koji prati manifestacije predstavnika nacionalnih manjina; i Svako ima nešto svoje – koji pažnju posvećuje običajima, nošnjama, kulinarskim specijalitetima i drugim osobenostima nacionalnih manjina koje žive sa nama.

"Sredstva smo dobijali na način koji i sada predviđa novi Zakon. Raspisivan je konkurs, tačni kriterijumi i rokovi, dobijali smo formulare koje smo morali da popunimo, a u kojima smo detaljno obrazlagali kako sadržinu samog projekta, tako i troškove projekta", kaže direktorka "Kanala 9" Maja Pavlović.

Realizaciju projekata pravdali su u formi koju je Grad propisivao. Bilo je potrebno da se dostave snimljeni materijal, fotokopije računa i izvoda iz računa. Sredstva su morala biti utrošena za troškove projekata koji su navedeni u konkursnoj dokumentaciji, što se striktno kontrolisalo.

Prema rečima Maje Pavlović najveći problem je bio što su za privatne medije izdvajana bitno manja sredstva u odnosu na ona koja su dodeljivana televiziji u vlasništvu Grada.

"Kako je vidljivo iz dokumentacije koju ste priložili, ni jedan privatni medij godišnje nije dobijao više od 5 miliona dinara, dok je za gradsku televiziju izdvajano godišnje i preko 115 miliona dinara. Ovo je stvaralo apsolutno nelojalnu konkurenciju na medijskom tržištu", naglašava ona.

Opštinska Novosadska televizija sredstva je dobijala za namirenje svih troškova svog tekućeg poslovanja, dok su privatni mediji dobijali sredstva za troškove koje ne bi ni imali da nisu pristupili realizaciji projekta.

"Sredstva nismo smeli da trošimo da platimo struju, telefone, benzin, da isplatimo plate, ako ti troškovi nisu bili utrošeni za samu realizaciju projekta", pojašnjava direktorka Kanal 9.

Upravo je to, čini se, najveći problem, pored neravnopravne podele sredstava za finansiranje privatnih lokalnih medija i gradske televizije. Na osnovu pravila javnog konkursa prema kojem se sredstva dobijaju, mediji ta sredstva ne smeju da koriste za isplatu plata svojim radnicima iako su bili angažovani na realizaciji projekta.

Maja Pavlović kaže da se svake godine spore sa Gradskom upravom kada im dostave izvode na kojima se vide isplaćene plate radnika koji su stalno zaposleni na televiziji "Kanal 9", a za mesece u kojima su radili na projektima.

"Tražili su da se dobijena sredstva utroše na troškove koje je naše preduzeće platilo drugim pravnim licima ili posebno angažovanim drugim radnicima, a ne onima koji su već stalno zaposleni kod nas. Mislim da će taj problem ostati i nadalje. Evo, u konkursu koji je pokrajina sada raspisala striktno je navedeno da se kao troškovi projekta ne priznaju plate radnika. To većini medija pravi problem. Sredstva se potroše da platite radnike za snimanje, montažu i emitovanje programa. Pa bolje da to platite radnicima koji su već kod vas, nego da angažujete neke spoljne saradnike ugovorima o honoraru", ističe direktorka.

Još jedna manjkavost javnih konkursa za sufinansiranje medijskih sadržaja u Novom Sadu jeste ta što postoje samo konkursi za projekte koji se bave osobama sa posebnim potrebama i nacionalnim manjinama, ali ne postoji i konkurs za informisanje građana o radu i aktivnostima Skupštine Grada, Gradonačelnika, Gradskog veća i gradskih službi.

"Kada smo se kao privatna televizija 2011. godine obratili Gradu sa predlogom da pored gradske televizije i mi pratimo aktivnosti skupštine, gradonačelnika i gradskog veća dobili smo odgovor od Uprave za kulturu, koja je za nas zadužena, da mi to možemo da radimo, ali da za nas za te namene sredstava nema. Odnosno da su ona namenjena isključivo i u celosti za gradsku televiziju. Smatram da bi gradski oci trebalo da učestvuju u finansiranju i ovakvih programa, da ne bude da je to javni interes, a ispunjava se o trošku privatnih televizija!", jasan je stav "Kanala 9".

Kao bitna stavka javlja se transparentnost sastava komisije koja dodeljuje sredstva za sufinansiranje medijskih projekata, kao i postupak provere odluka komisije.

"Ono što je bitno, a čega, čini mi se, nema u Zakonu, a ne znam da li će biti predviđeno u pravilnicima koje čekamo do kraja novembra jeste: postupak u kojem se može proveriti zakonitost i ispravnost odluka komisije", rekla je Maja Pavlović.

Ona ističe kako bi u ovom postupku bilo najbitnije da se predvidi odgovornost onih koji su odluke donosili mimo pravila, zakona i propisa, jer je jedan od osnovnih problema kod nas što se zakoni i pravila krše, a za to niko ne odgovara.

A kako bi se znalo ko je odgovoran, potrebno je da se zna i ko je odluke donosio, dakle, ko su članovi komisije.