Vesti

Ovo nije slika iz horor filma: gas maska

Foto: Pixabay

23. 3. 2022. / 20.11

Bio-laboratorije: Od Iraka do Ukrajine preko Niša

Oprema koju su od SAD dobili Medicinski fakultet i Klinika za kardiohirurgiju u Nišu nije za bio-laboratoriju. Jedan od Putinovih argumenata protiv Ukrajine je navodno postojanje američkih laboratorija za testiranje hemijskog oružja. Oružje za masovno uništenje, koje je bilo povod SAD da napadne Irak, nikad nije nađeno

Verovatno podstaknuti pričama da se u Ukrajini, u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama testira hemijsko oružje, stranka Zavetnici je zatražila od nadležnih u Srbiji da odgovore da li američke bio-laboratorije postoje i u našoj zemlji, tražeći da se tim povodom posebno ispita saradnja američke vojske i Medicinskog fakulteta u Nišu.

"Ne postoje u Nišu biološke laboratorije, ni javne ni tajne, izuzev u mašti onih kojima je potrebna pažnja i senzacionalizam“ rekao je dr. Dragan Milić, prodekan za međunarodnu saradnju niškog Medicinskog fakulteta.

Dr Milić je naveo da su američka Vojska i ambasada SAD u Srbiji poslednjih nekoliko godina donirale izuzetno vrednu opremu za genetsku laboratoriju Medicinskog fakulteta, da je vrednost te opreme pola miliona evra, i da će se u njoj raditi ispitivanja i tipizacija kancera kod bolesnika različitih vrsta tumora i ispitivanje naslednih bolesti.

Naveo je i da je opremom koju je dobila laboratorija Klinike za kardiohirurgiju tokom korone pregledano i spaseno hiljade života Niša i jugoistočne Srbije, da je nabavljena zaštitna oprema za medicinare tokom pandemije, renoviran je niški Gerijatrijski centar, započeta je rekonstrukcija zgrade specijalne ustanove "Mara“, renovirana je škola u Svrljigu.

"Ništa od toga nije bio-laboratorija“, naglasio je dr. Dragan Milić.

Deo javnosti, a posebno desničarske političke organizacije, međutim, navode da u Srbiji, osim na niškom Medicinskom fakultetu, bio-laboratorije postoje i u beogradskom Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak, u kraljevačkom Veterinarskom specijalističkom institutu, i u Novom Sadu.

Zavetnici se pozivaju na tvrdnju portparola kineskog Ministarstva inostranih poslova Džao Liđijena, da SAD "kontroliše 335 ovakvih laboratorija u 30 zemalja“. Na osnovu izjave kineskih zvaničnika koja je objavljena na sajtu kineske ambasade u SAD, ova stranka poručuje da je među tim zemljama i Srbija.

Nakon početka rata u Ukrajini, Kina je uputila zahtev SAD da "obelodane sve informacije vezane za rad bio-laboratorija u Ukrajini“.

Prvi put je na postojanje bio-laboratorija pored ruskih granica upozorio ruski predsednik Vladimir Putin još 2017. godine.

Zatim je pre nepune dve godine, Sergej Lavrov ruski ministar spoljnih poslova, izjavio da se "američke biološke laboratorije, stvorene pod okriljem Pentagona, nalaze duž ruskih granica“. Tada je dodao da ih SAD "otvaraju po celom svetu, između ostalog i na prostoru bivših sovjetskih zemalja“.

Viktorija Nuland, pomoćnica američkog državnog sekretara za političke poslove, potvrdila je 8. marta postojanje bio-laboratorija i istraživanja, i rekla da je Amerika preduzela sve da ovi materijali ne bi završili u rukama Rusije.

Za Mariju Zaharova, portparolku ruskog ministarstva spoljnih poslova, to je bio dokaz "nezakonitih i kriminalnih delatnosti Amerike na ukrajinskom tlu“.

Bio-hemijsko oružje bilo je razlog zašto su Sjedinjene Američke Države 2003. godine napale Irak. Danas se zna da je opravdanje za taj rat bilo bazirano na lažima.

Prvo je septembra 2002. godine predsednik Amerike Džordž Buš izjavio da Irak poseduje oružje za masovno uništenje.

Onda je, šest nedelja uoči početka rata, 5. februara 2003. godine, ministar spoljnih poslova Kolin Pauel pred Senatom u govoru koji je trajao 76 minuta, svetsku javnost pripremio na rat. Rekao je da Sadam Husein poseduje biološko oružje za masovno uništenje, da njegov režim pomaže međunarodni terorizam i da namerava da dođe do nuklearnog oružja. Svoje tvrdnje je potkrepio i ilustracijama.

Sve te tvrdnje ispostavile su se kao lažne, a Pauel je kasnije taj govor nazvao sramotnim u svojoj karijeri.

Broj žrtava u Iračkom ratu koji je završen 2011. godine nije poznat. Britanski časopis "Lanselot“ pri Džons-Hopkins univerzitetu u Baltimoru, objavio je 2006. godine da bi broj mrtvih mogao biti do 650.000 ili 2,5 posto stanovništva.

Vašington je ovu procenu ocenio kao preteranu.

S.Ć./ FoNet / Tanjug / Danas / DW

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu