Vesti

Ključni čovek: Ministar finansija Siniša Mali

Foto: Miloš Milivojević/Tanjug

5. 9. 2022. / 8.31

Predlog minimalne zarade: Šta (ne)može da se kupi za 40.000 dinara

Rok za definisanje minimalne zarade je 15. septembar, a ni jedna od tri zainteresovane strane ne želi da odustane od svog predloga. Ako se ne dogovore, minimalac će odrediti Vlada. Uz potrošačku korpu od 100.000 dinara, porodica sa 40.000 dinara može da preživi najviše pola meseca

Vlada Srbije  je predložila da od 1. januara minimalna zarada bude za 14 posto viša nego sada, da umesto 35. 000 iznosi 40.000 dinara. Ekonomisti tvrde da je to udaljavanje od sve skuplje, čak i minimalne  minimalne potrošačke korpe.

Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i UGS "Nezavisnost“ smatraju da minimalna zarada treba da se poveća u dva koraka kako bi se izjednačila sa vrednošću minimalne potrošačke korpe od 43.000 dinara.

Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata ASNS zahteva da minimalna zarada iznosi najmanje 50.000 dinara neto i da se primenjuje odmah, sa isplatom septembarskih plata. Ako se iznos određuje sada, a primenjuje tek za četiri meseca, obezvrediće da inflacija koja na mesečnom novou prevazilazi 10 odsto.

Na poslednjem sastanku Tima za pregovore o povećanju minimalne zarade u Srbiji za 2023. godinu, koji je održan 1. septembra na kolegijumu socijalno-ekonomskog saveta, svi zainteresovani su ostali pri svojim zahtevima – i poslodavci i sindikati i država.

Zakonski rok da se definiše minimalna zarada je 15. septembar. Ako ne bude postignut dogovor, visinu povećanja minimalne zarade utvrdiće Vlada Srbije.

Računica Siniše Malog i kontra računica sindikata

U odbranu računice da minimalac treba da bude 40.000 dinara, ministar Siniša Mali podseća da će od 1. januara rast plata u javnom sektoru biti 12,5 odsto, pri tom za one koji su u vojsci povećanje plata biće 25 odsto, a penzije će već od 1. novembra biti povećane za 9 odsto i od 1. januara dodatnih 11,2 ili 11,3 odsto, "tako da ćemo kumulativno za 20,2 – 20,3 odsto povećati penzije”.

Povećanje minimalne zarade sa 35.000 na 40.000 je saopštio predsednik Srbije Aleksandar Vučić još pre oko dva meseca.

Sindikat ASNS pita šta u stvarnom životu radnicima donosi nova minimalna zarada kada su cene povrća povećane za 30 odsto, mesa za 17 odsto, mleka 18 odsto i samo čekaju odmrzavanje cena pa da nastave da "divljaju“, kada za grejanje stana od 60 kvadrata za sledeću zimu treba izdvojiti najmanje 100.000 dinara ako se greje isključivo na jeftinu struju, 140.000 za lož ulje, o ceni peleta i uglja da ne govorimo pošto ih i nema u prodaji.

"Projektovana potrošačka korpa približava se iznosu od 100.000 dinara, pa sa 40.000 dinara porodica može da preživi, uz rigoroznu štednju, najviše pola meseca“, ukazuje ovaj sindikat i napominje da će gotovo polovina građana Srbije živeti u siromaštvu.

Udaljavanje od potrošačke korpe

Pojedini ekonomisti objašnjavaju da se minimalac određuje sabiranjem inflacije, rasta produktivnosti i rasta BDP-a, pa da je to više od 14 posto koliko predlaže država.

Kažu i da radnici na minimalcu, a uz njih i većina penzionera, neće dostići minimalnu potrošačku korpu 2023. godine, kako je to, govoreći o petogodišnjem planu "Srbija 2025“ predvideo Siniša Mali.

Ako država ne popusti pred zahtevima sindikata i poslodavaca, minimalna zarada će od 1. januara iznositi oko 40.000 dinara, čime će, uz nastavak rasta cena, radnici na minimalcu samo nastaviti da se udaljavaju od minimalne potrošačke korpe.

S.Ć./N1/Politika

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu