Ukrajina

Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
7. 8. 2023. / 8.48
Kijev: Sovjetski spomenik „Majka domovina“ postaje „Majka Ukrajina“
Sa gigantskog sovjetskog spomenika u Kijevu skinuti su srp i čekić i postavljen ukrajinski trozubac. Ukrajina teži ka tome da izbriše istorijske veze sa SSSR i Rusijom
U tom duhu 6. avgusta je sa gigantskog sovjetskog spomenika "Majka domovna“ skinut komunistički simbol srpa i čekića i postavljen simbol ukrajinskog trozubca. Sve treba da bude spremno do Dana nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta kada će ovaj spomenik i zvanično biti preimenovan u "Majka Ukrajina“.

"Dogodilo se. Ukrajinski trozubac je na svom mestu. Bio je to složen, odgovoran, istorijski projekat. Hvala svima koji su ovo učinili – donatorima, projektantima, graditeljima, kiparima, zaposlenim u Ratnom muzeju, svima koji su navijali za ove promene i podržavali ih", napisao je na društvenim mrežama bivši ministar kulture Ukrajine Oleksandr Tkačenko, a prenosi RSE.
Spomenik "Majka domovina", tj. "Majka Ukrajina“, nalazi se na području Nacionalnog muzeja istorije Ukrajine u Drugom svjetskom ratu. Izgrađen je 1981. godine i smatra se najvišim spomenikom u Evropi.
Istorija spomenika
"Majka Domovina“ (na ruskom Родина-мать) je kolektivno ime za nekolicinu golemih spomenika koji su bili izgrađeni u različitim gradovima Sovjetskog Saveza. Svi su bili posvećeni sovjetskoj pobedi u "Velikom domovinskom ratu“, tj. pobedi SSSR u Drugom svetskom ratu.

Najstariji takav spomenik je na Piskarevskom spomen-području i groblju u Petrovgradu. Svečano je otvoren 1960. godine, a posvećen je svima poginulima i stradalima za vreme opsade Lenjingrada.
Spomenik "Majka domovina“ u Kijevu visok je 62 metra, a zajedno sa postoljem dostiže visinu od 102 metra. Predstavlja ženu koja u ruci drži 16 metara velik i 9 tona težak mač, a u drugoj štit sa sovjetskim grbom težak 13 tona. Cela konstrukcija teška je 450 tona.
Spomenik se nalazi se nedaleko od Dnjepra i deo je Nacionalnog muzeja istorije "Velikog domovinskog rata“ 1941-1945. Ceo kompleks je 1981. godine otvorio tadašnji sovjetski generalni sekretar Leonid Brežnjev.
J.H./RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com