Autor: Ivan Hrasovec

Novi album: Ezra Furman – All of Us Flames

Bob Dilan za drugačije

Bolna iskustva odrastanja i opstajavanja u odmetničkom statusu u društvu, koja je rokenrol tako dobro opisivao decenijama – sada pripadaju rodno-fluidnim osobama. Njihov je i rokenrol, jer im je preko potreban, da ih izleči i spase

Tradicija

Tkaljina priča od šara

Pirotski ćilim, brend Srbije, kandiduje se za Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovečanstva. To je jedini ćilim s dva lica, bez krajeva vunice koja visi na naličju. Smatra se da su čuvarne i štedljive Piroćanke smislile posebnu tehniku nevidljivih završetaka kako bi, kad se ishaba jedna strana, okrenule drugu, očuvaniju

Evropsko prvenstvo u košarci

Šest timova u borbi za zlato

Na predstojećem Evropskom prvenstvu u košarci učestvovaće pet reprezentacija iz bivše Jugoslavije, nedostaje jedino Severna Makedonija. Jasno je ko bi bio izrazit favorit za zlatnu medalju da nije došlo do raspada SFRJ. Ovako, među glavne favorite ubrajaju se reprezentacije Slovenije i Srbije. Da li je to dovoljan pokazatelj gde se još uvek igra najbolja košarka u Evropi

Povodom knjige

Kad su zmajevi kao ljudi

Evropske bajke tvrde da su zmajevi loši momci, da imaju najmanje sedam glava i noge kao žaba, ali i da ponekad zaliče na ljude, da s njima imaju neraščišćene račune, ali i da koliko god da su strašni, ne mogu da budu strašniji od ljudi

Razglednica

Da li je Kazanova probao bucolaj

Mali multikulturalni grad Bale u čijoj župnoj crkvi se drži misa na dva jezika, u kome se čuveni ljubavnik voleo sa vlasnicom palače, i gde prave zanosno pecivo

Lični stav

Srbija je zaključana iznutra

Svinje su najopasnije kad prohodaju na dve noge i ukinu sve osim jedne, modifikovane zapovesti – “Sve životinje su jednake, ali su svinje jednakije od drugih”. Na Vučićevoj farmi sve zapovesti su i dalje tu – neizmenjene. I Ustav i zakoni i pravilnici, policijski i ostali, ali se primenjuju selektivno. Prava važe samo za svinje, obaveze i sankcije za sve ostale. Svinje su se u međuvremenu opustile, opila ih moć i zagazile su u dekadenciju. Počele su da se teturaju. Hodanje na dve noge je zahtevno za opijene i pijane

Intervju: Mile Kekin

Truju o ugroženosti da bi zauvek ostali na vlasti

“U Hrvatskoj se predsjednik države i vlade već godinama časte epitetima koji se ne čuju niti u najgorim kafanama. Tako da su ova hrvatsko-srpska prepucavanja čisti luk i voda. Koliko vidim, i jedni i drugi koriste prošle ratove za raspaljivanje najnižih strasti kod osiromašenog naroda kako bi osigurali ostanak na vlasti. Znaju da kad srce junačko ubrzano zakuca, mozak Balkanca se prebaci na stendbaj način rada”

Srbija i Evropa

Zašto kažeš nafta kad pitam za Prajd

U situaciji kada Vučić šalje šifrovane poruke o gotovo sigurnoj eskalaciji sukoba između Srba i Albanaca, čini se da Evroprajda u Beogradu neće biti. Ipak, još uvek, sve opcije su u igri

Suša

Plodovi ugljen-dioksida

Sa dolaskom kiša krajem avgusta, jasno je da je i najvećoj evropskoj suši jednom morao doći kraj. Međutim, da li će uvek biti tako? Kakve će i kolike biblijske nesreće nastupiti zbog klimatskih promena? I šta čeka Srbiju

Rat u Ukrajini

Partizani i flota bez sreće

Posle pola godine rata, ukrajinska vojska primenjuje taktiku koja se u analizima NATO a očekivala na samom početku ruske invazije, kada su njene bataljonske taktičke grupe išle putevima kao da se voze na izlet. Umesto brzih prepada, Ukrajinci su u to vreme vodili konvencionalni rat i artiljerijom su tukli koncentracije ruske tehnike. Premeštanje težišta ruskih vojnih aktivnosti na Donbas podudara se sa stabilizacijom fronta i puzajućim potiskivanjem odbrane. Ukrajinci su mnogo puta javno obećavali kontraofanzivu, ali umesto tenkova poslali su diverzante

Nuspojave

Haljinica boje lila

Sve su te babaroga-priče u funkciji sistematskog prikazivanja “Evrope” i “Zapada” kao žarišta dekadencije, razvrata i sveopšte moralne propasti, a da spas od toga valja potražiti u sigurnosti našeg malog, od razornih “tuđinskih uticaja” preventivno pelcovanog svračijeg zakutka

Sarajevo Film Festival 2022.

Četiri ženske priče

Ovogodišnji Sarajevski filmski festival pružio nam je, između toliko ostalog, i dobar “izvestan pogled” na stvaralaštvo savremenih rediteljki u različitim domenima filmskog izraza

Sećanje: Miomir Grujić Fleka

O sebi sve najgore ili srećni dani u Kenjigradu

O Flekinoj umetnosti će se tek pisati. Njegova zaostavština je ogromna, slojevita i kompleksna, raštrkana u različitim sferama. Nužno je obraditi je iz više uglova – idejno, etički, estetski, fenomenološki. Ostavio je značajan trag, pre svega u načinu mišljenja

Jedno čitanje

Leksikon za Borisa Davidoviča

Kiš je mislio kako je afera proizvedena da se “likvidiraju pisac i knjiga” i bio je potpuno u pravu. To je bio pravi atentat i naručeno književno ubojstvo

Kultura sećanja

Rom traži svoje mesto pod suncem

Jedna ulica u Beogradu nosi ime Slobodana Lale Berberskog. Kada se na Guglu ukuca njegovo ime, pojavljuju se brojni oglasi u vezi s kupoprodajom stanova u toj dugačkoj ulici koja se proteže paralelno sa auto-putem u pravcu juga, ali ni reči o tome ko je bio Lala i čime je zaslužio takvu čast

Prolaznost

Lir nije dugme

U situaciji kad nema materijalnog traga, a nema ga, šta je to što ostane iza nečeg velikog i važnog kao što je, na primer, Lir Ljube Tadića? Veza sa trenutkom, takozvani hronir? Naravno, i sećanje, koje može da zaliči na obmanu, a najčešće to i jeste

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu