Često slušamo o planovima za letovanje izvan dometa interneta i mobilne telefonije, pratimo kako propadaju novogodišnje odluke o gašenju Fejsbuk naloga ili ljude koji se prostodušno žale kako ne...
Verovatnoća da ćete umreti, desilo se to sada ili daleko u budućnosti, uvek iznosi 100 odsto. To važi za sve ljude, za sve vaše rođake, prijatelje, drugare iz školskog odeljenja, ali i za sve...
Nezadovoljni ste? Sobom, poslom, okruženjem, zemljom u kojoj živite, vlašću koju ste izabrali? Stvari su prebrzo krenule tamo gde ih niste očekivali? Čini se da neke odluke koje ste doneli nisu...
Problem globalnog zagrevanja rešava se pre svega lokalno, ali zašto bi mala zemlja kao Srbija preduzela bilo šta zbog klimatskih promena? Ispostavlja se da je to nužno jer je – jeftinije
Gotovo da nema druge teme oko koje su Evropljani toliko ujedinjeni kao oko klimatskih promena. Zajednički cilj Evrope na ovom terenu zvuči jasno, stručno i neumoljivo – ne dopustiti da globalna...
Klima je, nažalost, savršen primer uzajamnog preplitanja lokalnog i globalnog. I dok nove studije pokazuju da je rat u Siriji izazvan globalnim zagrevanjem i dramatičnom petogodišnjom sušom,...
Vene je toliko rasprostranjen da iz njega niste učili samo u tri slučaja – da uopšte niste pohađali srednju školu, da ste je pohađali izvan Srbije ili da ste bili učenik u nekoj od...
Ne tako davno, u prethodnoj deceniji, voda je u Srbiji smatrana nesumnjivim resursom. Stručnjaci sa instituta kao što je "Jaroslav Černi" i dalje kažu da je Srbija relativno bogata vodom, ali da...
Na tribini "Kako se suočiti sa klimatskim promenama" održanoj 22. aprila u organizaciji nedeljnika "Vreme" i Fondacije "Hajnrih Bel", učesnici iz nadležnih institucija, nevladinog sektora i...
Ima izvesne ironije u tome – elektroenergetski sistem u Srbiji je poslednji veliki i živi privredni kompleks, jedino što ratovi i tranzicija nisu sasvim oborili na kolena, i upravo je on, kao...
Jedan od tradicionalnih oslonaca nacionalne ekonomije, poljoprivredni sektor, u Srbiji godišnje zauzme skoro 25 odsto radnih sati svih zaposlenih građana, dok BDP-u doprinosi sa svega 10 odsto....
Zgrade godišnje progutaju čak 48 odsto ukupne potrošnje energije u Srbiji. Kako gradove poput srpske prestonice pripremiti za posledice klimatskih promena
Nakon što su ostavile štetu od 3,5 milijarde evra, ali i druge ekonomske, ljudske i političke posledice, poplave iz maja 2014. godine donele su i pitanja kako se adaptirati na klimatske promene
U ponedeljak 2. marta u Beogradu preminuo je najugledniji evolucioni biolog u Srbiji, prof. dr Nikola Tucić. Biolog i genetičar, bio je dopisni član SANU, istraživač na IBISS-u, profesor Biološkog fakulteta i najbolji poznavalac teorije evolucije u Srbiji
Tokom duge istorije, Akademija je ne samo pravno već i praktično zauzimala ključno mesto u razvoju srpske nauke. Mada se njen ugled menjao u različitim periodima, uglavnom u vezi sa političkim...
"Mnogi nisu razumeli kako primeniti IT tehnologije u poljoprivredi, ali mi smo verovali u tu ideju od početka", kaže dr Vesna Crnojević-Bengin nakon što je njen tim istraživača iz Novog Sada...
"Ne smemo da stanemo nijedan dan. To mi je jedino u glavi", kaže dr Jelena Begović, sedam dana nakon što je državni institut na čijem je čelu preživeo pokušaj da usred dana bude preotet od...
"Narod koji sam sebi pravi mašine sa kojima će praviti nešto drugo je narod koji zna šta hoće", kaže prof. dr Milorad Milovančević u razgovoru o obrazovanju inženjera, traktorima, realnom...
Kako da od Evropske unije dobijete 1,7 miliona evra nepovratnih sredstava i to da biste ostvarili ideju o praistoriji, baš onu o kojoj ste godinama samo razmišljali
U sredu, 19. novembra, u Naučnom klubu Centra za promociju nauke, nedeljnik "Vreme" i Fondacija "Hajnrih Bel" organizovali su tribinu "Da li će klimatske promene usporiti ulazak Srbije u Evropsku...
Ambicioznom planu Evropske unije da do 2030. smanji emisiju CO2 za čitavih 40 odsto pridružila su se, mada sa malo manje spartanskim ciljevima, dva najveća zagađivača planete – SAD i...
Republika Srbija trpi ogromne ekonomske, ali i ljudske gubitke zbog učestalijih i razornijih nepogoda – poplava, suša, požara, ledenih talasa i ekstremno vrelih dana. Ipak, još ne postoji...
Da li su za katastrofalnu nesreću koja je u maju 2014. pogodila Obrenovac, ali i brojne druge gradove i naselja ne samo u Srbiji već u celom regionu, zapravo krive – klimatske promene