O problemima i pitanjima povratka u Hrvatsku za "Vreme" piše Mirela Stanić Popović, predstavnica Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Republike Hrvatske
"Najbolniji problem su spora ekshumacija i identifikacija nestalih lica. Nedopustivo je da se u Hrvatskoj poslije 19 godina još uvijek nalazi 16 lokacija nastalih asanacijom terena poslije operacija ’Bljesak’ i ’Oluja’ tokom kojih je zakopano 238 žrtava"
"Još uvek postoje lokacije koje interno raseljena lica ne mogu da posete, a lokalne vlasti ne pokazuju spremnost da omoguće građanima da posete svoje domove, da učestvuju u različitim forumima i da se vrate ako to žele"
Intervju – Mario Nenadić, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbeglice BiH i Drago Vuleta, pomoćnik ministra za izbeglice i raseljena lica Republike Srpske
Mario Nenadić: „Puno je više urađeno na planu povratka nego na planu pomoći za lokalno integrisanje, to jest izbora drugog mjesta stanovanja. Takođe, još uvijek nije na odgovarajući način razvijeno definiranje odnosa između države, entiteta/kantona i opštinskih službi odgovornih za pitanja pristupa pravima"
Drago Vuleta: „Da nije bilo međunarodne zajednice, nametanja imovinskih i drugih zakonskih rješenja, koja je bilo bolno sprovoditi, ne bi uspješno bili stvoreni uslovi za nesmetan povratak izbjeglih i raseljenih lica i povrat njihove imovine"
U okviru projekta "Izgradnja kapaciteta institucija uključenih u upravljanje migracijama i reintegraciju povratnika u Republiku Srbiju" profesor Slobodan Cvejić sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, uradio je Anketu o potrebama povratnika u Republiku Srbiju koju "Vreme" priređuje u ovom broju
"Da bi povratak bio održiv, povratniku je potrebno da ga lokalna zajednica prihvati. Može država da se deklariše kao ambijent u kome nema nikakvih prepreka, ali ako naši povratnici u Lapcu, na Baniji, Kordunu nemaju posao i školu za dete, ako nemaju pristup javnim službama, ambulantu ni autobus da odu da najbližeg mesta, onda nema ni uslova za održivi povratak"