"Sve što se dešava sa Pozorjem ove godine, od problematične selekcije, preko ostavke uredništva časopisa ‘Scena’ do istupanja Bosanskog narodnog pozorišta podsjeća na Sterijino pozorje 1992, a to je strašan udarac nama kao generaciji jer se pokazalo da nismo uspjeli da glasamo, rezonujemo, ili uradimo bilo šta izvan matrica koje su naši roditelji i generacije prije njih kreirali za nas..."
"Današnja muzika se uglavnom svodi na nastojanje da se udovolji zahtevima ‘komercijalnog’. U svemu tome ima manje srca nego u muzici koju su nekada stvarali Porodica Karter i njihovi savremenici. Karterovi su bili zemljoradnici, koji su se muzikom bavili iz čistog zadovoljstva, a ispostavilo se da su manje-više slučajno došli u priliku i da to sve zabeleže na snimcima. O njima govori moj strip"
U svetu popularne umetnosti karijera Toma Vejtsa zauzima posebno mesto. I to ne samo zbog muzike u kojoj se srednjoevropski moritati susreću s bluzom Haulina Vulfa, u ambijentu koji određuju bitnička poezija i avangardna muzička stremljenja, a koju Vejts, u vešto modifikovanom kostimu Čaplinovog skitnice, superiorno izvodi. Čini se da je podjednako važno i to da je njegova karijera primer kako se lični integritet i hipertrofirani individualizam ne moraju trampiti za uspeh, priznanje i afirmaciju
U Americi vole pobednike i pokajnike, a Čet Bejker to nije bio. Zato je od Evrope, u kojoj umeju s naklonošću da gledaju na dekadente i "nedovršene" ljude, Čet Bejker načinio vlastitu teritoriju. Razvijao je i usavršavao svoj zvuk i ton do samog kraja na amsterdamskoj kaldrmi pre tačno 25 godina, ton na koji je njegova matična kultura ostala gluva, ali koji je zato na neočekivanim geografijama poput naše u pamćenje upisao lepotu i čaroliju muzike stopljene u neobičnoj ljubavi
Ovaj zbornik je zanimljiv udruženi poduhvat mlađih filozofa namernih da pokažu da u mladosti nisu samo okapali nad Fenomenologijom duha, nego su i "slušali s razumevanjem" muziku svog vremena
"Svet bi svakako bio bolje mesto kad bismo malo više vodili računa jedni o drugima, to je svakom jasno. Kad osnova politike ne bi bila pohlepa, nego istinska briga za ljude, imali bismo manje problema – onda bi svako vodio računa o svom ponašanju, jer bi znao da neko negde brine o njemu, i ne bismo morali da imamo policiju, niti vladu, a posebno ne političare koji nas sistematski i namerno stalno lažu. S obzirom na to kako se politika danas vodi, teško je razlikovati jednog lažova od drugog – svi su oni deo istog, kako volim da kažem – shitstema"
Nakon što je njegovom svečanom premijerom otvoren filmski festival u Kanu, film Veliki Getsbi Baza Larmana, snimljen prema znamenitom romanu Frensisa Skota Ficdžeralda, počeo se prikazivati u bioskopima širom sveta. Mada je pravljen u žanru svesno anahrone slikovnice, i mada je u odnosu na roman višestruko inferioran, film se ne može nazvati promašajem
U svetu popularne umetnosti karijera Toma Vejtsa zauzima posebno mesto. I to ne samo zbog muzike u kojoj se srednjoevropski moritati susreću s bluzom Haulina Vulfa, u ambijentu koji određuju bitnička poezija i avangardna muzička stremljenja, a koju Vejts, u vešto modifikovanom kostimu Čaplinovog skitnice, superiorno izvodi. Čini se da je podjednako važno i to da je njegova karijera primer kako se lični integritet i hipertrofirani individualizam ne moraju trampiti za uspeh, priznanje i afirmaciju
"Gotovo u svakoj epizodi Kena Parkera imate najrazličitije reference na književnost, film, slikarstvo... Pokušavali smo da u strip ubacimo sve ono što nam je u to vreme bilo na pameti, kako bismo čitaoca podstakli na dodatno istraživanje oblasti iz kojih smo mi crpli svoja nadahnuća i uvide, zatim da skrenemo pažnju i na socijalne i političke probleme, ali pre svega – da ispričamo priču. Moj crtež je uvek bio u službi priče"
Od 16. do 27. maja u Beogradu će se održati kultni međunarodni festival nove muzike Ring Ring, koji se ove godine održava osamnaesti put. Ovo je podsećanje kako je nastao
Petog maja ove godine navršilo se tačno dve stotine godina od rođenja Serena Kjerkegora. Danski filozof koji u našem jeziku živi prvenstveno u crveno-crnim izdanjima biblioteke Horizonti beogradske izdavačke kuće Grafos s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog veka, kao i u legendi o Andrićevoj zatvorskoj lektiri, Kjerkegor je po mnogo čemu vesnik modernih vremena i naš savremenik
Jedna beogradska umetnička grupa uputila se u tipičan beogradski soliter – onaj na Banjici – s namerom da s njegovim stanarima pokuša da organizuje zajednički umetnički program. Ispostavilo se da u soliteru živi niz tihih, talentovanih, vrednih, pametnih i posvećenih ljudi koji su za kratko u holu zgrade otvorili galeriju i u njoj počeli da organizuju izložbe svojih radova, književne večeri, revije, tribine, predavanja i da se međusobno upoznaju i druže
Knjiga Ulriha Šilera Njemačka i "njezini" Hrvati. Od ustaškog fašizma do Tuđmanovog nacionalizma rekonstruiše linije kontinuiteta nemačko-hrvatskih odnosa – od odnosa Hitlera i Pavelića do odnosa Kola (i Genšera) i Tuđmana
"Moj filmski stil je mešavina tragičnog i komičnog, humora i užasa. Valjda je to deo mene; biće da sam i sam takav... Uzgred, mislim da je smeh oblik jaukanja. Čovek se ne smeje nečemu što ga ne dotiče; i obratno: smešno mu je ono što ga boli, ma koliko, inače, bilo krvavo"
"Moj filmski stil je mešavina tragičnog i komičnog, humora i užasa. Valjda je to deo mene; biće da sam i sam takav... Uzgred, mislim da je smeh oblik jaukanja. Čovek se ne smeje nečemu što ga ne dotiče; i obratno: smešno mu je ono što ga boli, ma koliko, inače, bilo krvavo"
"Deo šezdesetosmaša je postao vlast: Bil Klinton, Joška Fišer... O našim šezdesetosmašima-kolaborantima, koji su se utopili upravo u ono protiv čega su se borili ‘68, da i ne govorim. A mi ostali? Naša jedina krivica je što smo – izgubili... Da, mi smo gubitnici"
Predstava Gospođica u režiji Gorčina Stojanovića na sceni JDP-a je dosadna, a teško je reći je li dosadnija onima koji su čitali ili onima koji eventualno nisu čitali Andrićev roman. Sve deluje kao sirotinjski provincijski igrokaz, rečnikom Audicije kazano: dva monologa i recitacija