Kategorija: Kultura

Nove ploče: Belle and Sebastian – A Bit of Previous

Neštedimice deleći nadu

Deseti album škotske alternativne pop-rok grupe Belle and Sebastian slavi život kao fenomen kome se treba punim srcem radovati, možda i više nego ranije

EXIT 2022

Ispunjenje genetskog koda

Rokenrol je još jednom odigrao časnu ulogu prenosioca ključnih poruka festivala Egzit. Od Napalm Death preko Nika Kejva do Konstrakte, jedinstvo muzike i reči obasjalo je publiku neočekivanom svetlošću, za koju smo mislili da više ne postoji

Roman

Preživeti sestru

Dejzi Džonson: Sestre
s engleskog prevela
Jelena Filipović, Štrik, 2021.

Donatela di Pjetrantonio: Južno predgrađe
s italijanskog prevela Jelena Brborić, Booka, 2022.

Premijere: Rat i mir

Rat, mir, izazov i čamotinja

Boris Liješević predstavu vodi dosledno i vešto, ponekad na ivici noža, ali nikad ne nudeći odgovore, već pitanja. Jedino Tolstojevo stajalište koje apsolutno prihvata je uverenje da ljubav prema čoveku mora biti ultimativna

Intervju: Haris Pašović, reditelj

Fašizam je nulta tačka zla

“Postavio sam stvar iz ugla: zašto zlo voli umetnost? Pitanje zašto su neki umetnici sarađivali sa nacistima na vlasti donekle možemo i da shvatimo jer odgovor je u njihovom oportunizmu, konformizmu, zbog toga što su želeli da izgrade karijere i nisu birali sredstva da stignu do cilja. Ali, ono o čemu mi manje znamo i iz istorije i iz literature jeste to zašto zlo voli umetnost. A izgleda da zlo baš voli umetnost, da želi da umetnost bude deo njegove misije uništenja”

In memoriam: Piter Bruk (1925–2022)

Neumorni istraživač pozorišta

Koliko god da se menjao, ipak neke stvari za Bruka ostaju konstanta, a jedna od njih je velika ljubav prema Šekspiru. On Šekspirovo delo oslobađa konvencije igranja u maniru istoricizma i postavlja pitanje koje su to vrednosti Šekspirovog dela koje su imanentne celoj ljudskoj kulturi

Film: The Janes i What is a Woman?

Tolerancija i mazohizam

Dva američka dokumentarca sa dva suprotna ideološka pola, ali podjednako relevantno, bave se polom i rodom, pravom na abortus i drugim iznova vrućim pitanjima

Filozofija

O poreklu politike

Zoran Dimić: Političke životinje i zveri. O Aristotelovom zasnivanju filozofije politike;
Akademska knjiga, Novi Sad, 2022.

Siniša Škarica – izdavač i urednik ploče Odbrana i poslednji dani

Idoli i Konstrakta su sa istih ulica

Povodom 40-godišnjice “najboljeg Yu albuma svih vremena” – jubileju o kome se ovih dana mnogo govori, a u susretu reizdanju te ploče – pred nama je sasvim neobičan susret starih znalaca. Pitanja postavlja jedan od prvih koji je onomad u zagrebačkoj štampi jasno i glasno pisao o VIS Idolima. Njegov sagovornik, međutim, suprotno od gotovo opšte saglasosti, to tako hvaljeno izdanje ne vidi u samom vrhu domaće muzičke istorije

Bioskop

Prefinjeni kemp i iskreni tragizam

Ovo je priča o burnom putu (punom krivina i prepreka) ka zvezdama, baš kao i priča o bolnoj samoemancipaciji, zloupotrebi, pohlepi onih vidno manje kreativnih, prolaznosti i poroznosti slave, manje ili više dragovoljnom prodavanju duše (manje ili više) đavolu

Premijere: Tramvaj zvan želja

Gruba vremena za nežna bića

Tenesi Vilijams: Tramvaj zvan želja; režija Lenka Udovički; koprodukcija Beogradskog dramskog pozorišta, Teatra Ulysses sa Briona i festivala BELEF

Pozorište

Šta je bilo i šta će biti s kućom

Na kraju još jedne pozorišne sezone, nametnulo se uporedno “čitanje” triju predstava sa zajedničkim motivom kuće, stana, doma; kao mesta identiteta ili manipulacije njim, kao nestalne imovine i kao još nestalnije domovine

Premijere: Antigona

Porodični sukob bez šireg odjeka

Jasno je da je Dijego de Brea hteo da postavi jednu modernu Antigonu. U tu svrhu glumci sa savremenim kostimima, imaju savremene geste koje treba da pokažu kako danas izgledaju i kako se ponašaju ljudi iz vlasti (Kreont), a kako savremeni buntovnici (Antigona). Ali to nismo dobili, jer Sofoklov tekst se opire ovakvom tumačenju i glavna žrtva tog opiranja, pored Kreonta, sama je Antigona

Serije: BorgenMoć i slava

Nova iskušenja Hamletove praunuke

Tvorci Borgena bili su očigledno svesni da su u prve tri sezone u dobroj meri iscrpeli potencijal danskih “dvorskih” intriga, nadmetanja i pripetavanja, i da im je potreban neki širi pogled, a da istovremeno zadrže izvorni, domaći štih (“svetsko, a dansko”!). I pronašli su ga na najbolji mogući način. Njihova zlatna žila zove se – nafta, ali ne u arapskoj pustinji ili tako negde nego na – Grenlandu

Knjige: Žan-Lik Godar – permanentni revolucionar

Buntovnik po ukusu nestašnih

Autor za biografskom građom o Godaru poseže samo onda kada je preko potrebno i nužno postaviti i osnažiti faktografski kontekstualni okvir, a u kome opet naglasak biva na onome što u žiži i srcu ima film

In memoriam: Žan-Luj Trentinjan (1930–2022)

Teskoba i dar

Mirne duše se može ustvrditi da je Trentinjan ne samo u vremenskom smislu nadživeo i prevazišao široke okvire francuskog Novog talasa

Intervju: Zoran Predin, kantautor, pesnik, romanopisac

Sloboda, jednakost, bratstvo … i ljubav, naravno

“Mi ljudi se kroz vekove u emocionalnom smislu nismo mnogo promenili, usprkos tehnološkom napretku, koji nas je potpuno promenio u racionalnom smislu. To znači da su zli ljudi ostali zli na isti način, dobri dobri, glupi glupi, naivni naivni itd. Historija se ponavlja, a mi nismo ništa naučili mada nas latinska izreka uverava da Historia mater vitae est. Kao i ona o laži koja ima kratke noge. Baš obrnuto. Laž ima danas najduže noge otkako postoji”

Novi album: Šajzerbiterlemon – Na dugačkim poljima (Geenger Records/Pop Depresija)

Mistični prepad na slušni sistem

Šajzerbiterlemon su etnici grada. Toponime iz prirode zato ovde treba shvatiti samo uslovno: oni su metafizički pojmovi iz urbanog vokabulara. Ta, nekada davno, i bukvalno spoljašnja područja naših egzistencija, netaknuto naturalna i zastrašujuće neistražena, sada su istetovirana iznutra po našem biću, poput pećinskih crteža

Sterijino pozorje 2022. (2)

Kako je počeo rat na mom Pozorju

Hoće li ubuduće biti moguće pozivati eks-jugoslovenska pozorišta da dođu na Pozorje, bilo u takmičarski program ili u Krugove? Možda bi poziv mogao glasiti ovako: “dođite da nas malko zabavite, a posle ćemo vam pokazati i prikazati kakva ste zapravo govna, što pojedinačno, što kolektivno”

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu