U Galeriji Progres od 16. juna do 7. jula održava se Deveti beogradski trijenale svetske arhitekture na kome je izloženo 107 projekata iz 33 zemlje na 120 postera
"Ne zanima me neki pisac koji piše o trenutnoj krizi. Jer savremenost je sve i ništa... dok mi razgovaramo, ona već prolazi. Od takozvanih savremenih političkih tema nikada nije nastalo dobro pozorište"
Srbiju će na Venecijanskom bijenalu predstavljati Zoran Todorović sa radom Toplina sa ćebadima izrađenim od ljudske kose i Katarina Zdjelar sa video radom Ali ako mi oduzmeš glas, šta će mi ostati u kojem se bavi problemom jezika i samorealizacije
Danas, šezdeset godina nakon osnivanja, Jugoslovenska kinoteka svakako je jedna od najznačajnijih ustanova u oblasti kulture kod nas, a takođe i najznačajniji filmski arhiv u regionu, jedan od vodećih u Evropi
Aleksandar Zograf svoj (polovni) svet zbilja – sa sobom nosi, ne toliko u omnia mea mecum porto ključu, koliko dokazujući onu Džojsovu tezu da pravog pisca priča nalazi čim ovaj prekorači kućni prag
Tragedija ovog Muzeja je upravo to što ga i poraženi iz rata i sve političke strukture posle 1990. godine u Srbiji shvataju kao politički simbol, a ne ono što jeste – važna kulturna i istorijska ustanova. Ostvaruje se smišljena, politički motivisana i politički podržana strategija uništavanja jednog (u svetskim razmerama) jedinstvenog muzeja, strategija koja se sprovodi dve decenije uz pasivnu i aktivnu podršku brojnih "srpskih kulturnih radnika", egzekutora ove politike
U subotu 23. maja počinje 54. po redu Sterijino pozorje. Da li će se ovogodišnje Pozorje pretvoriti u revijalnu pozorišnu smotru koja je nastala bez oštrih kriterijuma, tromu uprkos zahuktalosti programa, za sada je nezahvalno prognozirati
"Iskreno, meni jedno dobrih četiri-pet godina pomirenje jako ide na živce. Kad mi neko spomene pomirenje između Srba i Hrvata, bude mi loše u svakom pogledu jer je to ona vrsta općeg mjesta i stereotipa koja čovjeku svrdla mozak gore od mamurluka. Mislim da se pomirenje desilo. Najprije su se pomirili kriminalci, atentatori, ubice i šverceri, a nakon njih raznorazni, da tako kažem, privredni subjekti. Mire se i obični ljudi, u tišini i u žalosti za pobjeglim godinama života, ali to novine uglavnom ne zanima"