Džej Mekinerni nije tu da popuje svojim junacima, još manje čitaocima. On samo valjano vaja portret jednog vremena i ljudi u njemu, a to vreme je naše više nego što je bilo u doba izvornog objavljivanja ovih romana
Ekipa stručnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda izradila je obiman dokument-elaborat o mestima stradanja žrtava fašističkog terora na teritoriji grada Beograda. Cilj izrade elaborata je uvid u stanje više od trideset spomenika i spomen-obeležja podignutih posle rata, kao i pokretanje šire javnosti, države i relevantnih institucija, radi dostojnog obeležavanja i sećanja na nevine žrtve nastradale tokom Drugog svetskog rata
Na džez festivalu u Peruđi Soni Rolins je izludeo publiku. Po njegovom odlasku s bine niko nije ni mogao da traži više, neretko zaronjen u misli šta li još vredi slušati posle ovako veličanstvenog, gotovo neverovatnog doživljaja. ‘Poslednji od bopera’ požnjeo je sve moguće komplimente, a najtačniji je tako jednostavan: ‘Genije na delu’
Kao jedan od najznačajnijih regionalnih festivala, Sarajevo film festival je i ove godine najviše prostora dao ostvarenjima iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Turske, Rumunije, Grčke i Srbije
Započeta kao neka vrsta, možemo reći urbanog kiča iz dokolice u dugim hodnicima podzemnih železnica velikih gradova, umetnost grafita ubrzo je postala globalni fenomen. Na poslednjem Belefu predstavila se beogradska grafiti scena
Muharem Bazdulj (Travnik, 1977) spada u red najdarovitijih pripovedača mlađe generacije na našem jezičkom području. Zbirka priča pod nazivom Čarolija, koju je premijerno upravo objavila izdavačka kuća "Gradac", prva je knjiga kojom se Muharem Bazdulj predstavlja književnoj publici u Srbiji. Pre nje, u Bosni i Hrvatskoj objavio je osam naslova – zbirke priča One Like A Song (1999), Druga knjiga (2000) i Travničko trojstvo (2002), kraće romane Koncert (2003), Đaur i Zulejha (2005) i Tranzit, kometa pomračenje (2007), zbirku eseja Poslovi i dani (2005) i zbirku pesama Heroes (2005). U međuvremenu je objavljivao tekstove i eseje u novinama i časopisima širom nekadašnje Jugoslavije, pored ostalih u sarajevskim "Danima", splitskom "Feralu", zagrebačkom "Zarezu". Stalni je saradnik "Vremena". U Čaroliji se nalazi trinaest priča. Uz saglasnost izdavača i autora, prenosimo jednu od njih
Utkan je u civilizaciju kao izvor života, inspiracija je umetnika, deo religije, ideologije, izreka, poslovica, obožavan i psovan. Manifestacija i izložba koja se upravo održava u Galeriji Progres u Beogradu posvećena je – hlebu
"Inicijativu ima onaj ko diktira pitanja. Odgovori mogu slobodno da variraju, do krajnosti. Nebitno je, sve dok se postrojavamo uz ove ili one autoritete i koljemo po rupčagama kada njihovi interesi dođu u sukob ili krenu da prave neki novi raspored"
U suočavanju s mitski monumentalnom, ne i idealizovanom prošlošću, sagledana je i razotkrivena pogana suština današnjeg sveta, u kome su mehanizmi obmane dovedeni do savršenstva, do činjenica i brojeva koji se – bilo da je reč o bestseler-listama ili političkim nadmetanjima – ne mogu osporiti, premda tako uvredljivo zaudaraju na laž