"Moje bavljenje precima i ova izložba je u stvari borba na za osnovna ljudska prava: pravo na život, pravo na slobodu, pravo na istinu, na radost... Nijedno od tih prava više nemamo..."
Pre nekoliko dana objavljena je vest da će na predlog Skupštine grada jedna ulica u užem centru Beograda poneti ime Zulfikara Zuke Džumhura. Mada je rođen u Konjicu, a umro u Herceg-Novom, ključni grad u Džumhurovom životu bio je Beograd, u koji su ga doneli kad je imao samo dva meseca, kad je njegov otac Abduselam postao imam Bajrakli džamije. Nakon Drugog svetskog rata Zuko je postao jedan od simbola grada koji je upravo postajao svetska metropola, grada u kome će četvrt veka nakon smrti dobiti svoju ulicu
Knjiga Ulaz slobodan posvećena muzici koju je Peđa Vranešević uradio za preko stotinu pozorišnih predstava važan je iskorak u borbi protiv zaborava, koji inače hronično podriva temelje našeg samopoštovanja
Da su se malo osvrnuli na "ovde i sad", lako bi im na set-listu ‘zapala’ neka antifašistička pesma, ili Divljanova, ili Utisci grupe Kozmetika, ili neka sasvim četvrta, i svi bi znali da Viva Vox ima stav, kao što ima originalnost i duh
Koncept The Rubber Soul Projecta zasnovan je na kreativnoj "rekonstrukciji" neobjavljenih pesama Bitlsa koje do sada niko nije čuo. Objavljivanjem novog albuma, nakon dvadeset godina zaokružen je ovaj neobičan konceptualni multimedijski projekat koji se sastoji od rok muzike, knjiga, dugometražnog filma, animiranih i uživo snimljenih spotova, grafičkog dizajna
Načinivši od svog fiktivnog Franca Ferdinanda portparola sveta tradicionalne desnice, Basara je ispisao izvrstan roman koji sve vreme pleše na rubu duhovitog romanesknog pamfleta ne prelazeći ipak nigde taj rub. Ovo je roman žala za izgubljenim svetom i za jednom nestalom epohom, a taj žal se izriče glasom njenog skoro karikaturalnog simbola
O prodaji "Avala filma", uništenju beogradskih bioskopa, Kinoteci, ministru Ivanu Tasovcu, Radoslavu Zelenoviću, Srđanu Dragojeviću, Nebojši Bradiću, Nadi Popović Perišić, krivici "žutih", odgovornosti naprednjaka, ulozi socijalista i kulturnoj politici vođenoj u Srbiji poslednjih petnaest godina
Zahvaljujući Matijasu Šultajsu Zabeleške matorog pokvarenjaka su prevashodno likovna kompozicija koja na preko 100 tabli nosi sav očaj, usamljenost i krhotine američke stvarnosti viđenih očima Čarlsa Bukovskog iz najeksplozivnije faze njegovog stvaralaštva
Sve prethodne vlade su od 2000. naovamo malo-
-pomalo zapuštale i rušile nekadašnjeg jugoslovenskog filmskog giganta, oklevajući da "Avala film" prodaju i stalno najavljujući neke kupce-investitore. Ova vlast je sa "Avalom" završila posao. Još je ostalo da saznamo ko je zaista njen novi vlasnik
"Tog 30. jula 1993. petogodišnja Irma Hadžimuratović igrala se pred kućom. Kad je granata zazviždala, majka je stigla da je uhvati, obori na zemlju, i pokrije svojim tijelom. Geler je prošao kroz majku, ubio je, i ranio Irmu. Geler joj je uletio s leđa i oštetio kičmu i crijeva. Nakon godinu i po dana je umrla. Da je evakuisana iz grada samo dan ranije, to dijete bi danas bilo živo. Ovo je knjiga o tome"
Čitalac koji o najslavnijem Ficdžeraldovom romanu ne zna ništa, bez problema bi mogao da uživa u čitanju romanesknog prvenca Vesne Goldsvorti. Onaj, međutim, koji zna Velikog Getsbija, uživaće više. Moglo bi zapravo da se kaže: što bolje znaš Getbsija, više ćeš da uživaš u Gorskom
Posle niza godina, na programu Radio-televizije Srbije emituje se originalna domaća serija za decu, a po seriji je Laguna objavila istoimenu knjigu. To su odrednice koje Svemirsku princezu izdvajaju od tekuće kulturne ponude za najmlađe
„Gorski je prevashodno roman o Londonu. Međutim, svi glavni junaci su u London stigli natopljeni politikom istoka i juga Evrope, i svoje otadžbinske priče upisuju u istoriju Britanije na jedan polifon, mnogoglasni način, često u protivurečju jedni s drugima a i sa samima sobom. Gorski je ruski patriota, čak i nostalgičan u odnosu na predjeljcinovsku Rusiju, ali istovremeno je i Jevrejin koji nosi određenu svest o tome da nije ’slovenska duša’. Natalija, u koju je zaljubljen, sanja da pobegne iz Rusije po svaku cenu, ali na Zapadu ne zna šta bi sa sobom. Nikola je beogradski tinejdžer čak i kada se približava četrdesetoj. U Englesku stiže u bekstvu od mobilizacije, kao čovek bez politike, ali i bez strasti; on je na neki način predstavnik srpske ’izgubljene generacije’ koja se devedesetih rasula po svetu i koja je moj pandan izgubljenoj generaciji Ficdžeralda i Hemingveja"
U potrazi za identitetom i "svojim horizontom", romansijerka Žistin Levi neumorno se baca u detaljno opisivanje sopstvenog detinjstva i mladosti – ali bez želje da se dopadne
Nirnberška devica, Judina kolevka, garota, stolica za isleđivanje, razapinjač, samo su deo eksponata na izložbi srednjove-kovnih sprava za mučenje nedavno otvorenoj u Vojnom muzeju na Kalemegdanu
Novi tematski broj časopisa "Gradac" posvećen je virtuelnoj istoriji, odnosno razmatranjima šta bi se desilo da su neki istorijski procesi krenuli drugim smerom od onog koji jesu. Autori koji se bave "kontrafaktualnim" pitanjima su ugledni istoričari Nil Ferguson, Endru Roberts, Majkl Barli, Džonatan Haslam i Mark Almond, a njihove teme su "Hitlerova Engleska: šta bi bilo da je Nemačka izvršila invaziju na Britaniju u maju 1940?", "Šta bi bilo da je nacistička Nemačka pobedila Sovjetski Savez?", "Staljinov rat i mir: šta bi bilo da je izbegnut Hladni rat?" i "1989. bez Gorbačova: šta bi bilo da se komunizam nije urušio?". Iz ovog broja, uz dozvolu izdavača, prenosimo deo eseja profesora Majkla Barlija
"Ako se bude snimala srpska verzija američke serije Mad Men, njujorška Medison avenija, ta arterija svetskog advertajzinga imaće u domaćoj verziji odgovor u Hilandarskoj ulici. Tu je bila locirana marketinška agencija Saatchi & Saatchi u kojoj su bili između ostalih i Dragan Đilas, a nedaleko od nje i agencija Spektra u kojoj su bili Milan Beko i Beba Popović. Nisu li oni posle rada u agencijama u devedesetim postali neki od važnih kreatora političkog i društvenog života Srbije"
Memoari Kim Gordon, "princeze alternativnog coola", uzbudljivi su pogled na rokenrol i art scenu, na noviju američku istoriju, ali i na najbolnija intimna pitanja