Kategorija: Mozaik

Holokaust – Kupleraji u koncentracionim logorima

Dve do pet maraka za petnaest minuta seksa

Celokupna dostupna istina o jednom od najmračnijih perioda čovečanstva čak i kada je neprijatna neće oslabiti ideju antifašizma, ili relativizovati užas poznat pod nazivom "holokaust". Naprotiv, može samo da doprinese prosvetljenju i pročišćenju. Zato ne treba prećutkivati neugodnu činjenicu da su u koncentracionim logorima postojali kupleraji u kojima su logorašice bile prisiljene da privilegovanim logorašima pružaju seksualne usluge

London

Tramp u muzeju

Džinovska lutka na naduvavanje u obliku američkog predsednika, eksponat u priči o građanskim protestima

Iz istorije

Linija sudbine

Uspomene Serđa Kavandolija na čuvenog oca i njegovog animiranog lika La Lineu, nasmejanog i naivnog, zbunjenog i zabrinutog, tužnog a najčešće ljutog

Putopis

Dolina kraljeva, obala Srba i Ukrajinaca

Deset godina nakon revolucije na Trgu Tahrir, korona je zaledila ubrzani razvoj Egipta. Ove godine se očekuje povratak turista i konačno otvaranje Novog Kaira, Velikog egipatskog muzeja i, pre svega, ponovno otvaranje prema svetu

Gejming

Sajberpank na lomači

Ni Kijanu Rivs u glavnoj ulozi, ni fenomenalni trejleri i podugačak spisak najavljenih mogućnosti igre nisu uspeli da sakriju njene nedostatke. Ko je kriv?

Baština

Kruna sa sedam hiljada latica

Marija Antoaneta, Elizabeta Prva, Apisova udovica, Crvenkapa i ostale nikada nisu nosile slovačku narodnu nošnju, osim na fotografijama Pavela Surovog

Novi Sad – Evropska prestonica kulture

Po volji komšiluka

U Novom Sadu i okolini uređeno je 35 lokacija zahvaljujući projektu "Nova mesta", u kome su sarađivali građani i struka

Baština

Četvrti element

Nakon običaja proslavljanja porodične slave, tradicionalne narodne igre kolo i pevanja uz gusle, na Uneskovoj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa je i Zlakusko lončarstvo

Paolo Rosi (1956–2020)

Ćao, lepi, nedostajaćeš

Italijani nisu bili ni fizički ni tehnički dominantni, ali imali su hemiju i Enca Bearcota s petljom da potpuno nespremnog Rosija, krhkog krilnog napadača, uvrsti u reprezentaciju, prebaci u ulogu polušpica, što mu je ovaj zdušno vratio posle četiri sušne utakmice u samoj završnici turnira obezbedivši sebi oreol besmrtnika sa šest golova koji menjaju život i pogled na sve

Predlog

Treba misliti drugačije

Pred čitaocem je delo u kojem se daju argumenti protiv "jednog istinski iracionalnog kulta", za koji je jasno da mu robuju predstavnici vlasti i sistemske opozicije u čitavom kapitalističkom svetu, a naročito na njegovoj periferiji odnosno u Srbiji

Susreti

Kuća za Tolstoja

O zaboravljenim Slovacima Vojvodine koji su u protekla dva veka bitno uticali na život drugih naroda u mnogim oblastima od bankarstva i ženskog aktivizma do umetnosti

Uspomena

Sa Koljom u »Kolarcu«

Treba neizostavno podržati knjigu nedavno preminulog Kolje Mićevića, integralno izdanje prevoda poezije Branka Miljkovića na francuski jezik

Kako tretirati inteligenciju

Šta ako si u onih 15 odsto

Kako je, u obilju tema kojima se današnje društvo bavi, došlo do toga da se pitanje diskriminacije ljudi sa nižim IQ-om nametne kao relevantno

Intervju – Jela Krečič, spisateljica

Nostalgija i zajedništvo

"Ljubav, zajedništvo su verovatno žrtve svih nas koji postajemo samozadovoljni egoisti i narcisi, sve manje spremni da rizikujemo bilo šta zbog ljubavi, zbog bilo koje druge osobe ili bilo čega drugog"

Dvesta godina od rođenja Fridriha Engelsa

Druga violina bauka komunizma

U subotu 28. novembra navršilo se 200 godina od rođenja jednog od očeva naučnog socijalizma i marksističke teorije države i društva, Fridriha Engelsa. Čini se da će u Srbiji 21. veka ovaj jubilej proći nezapaženo, iako je do pre samo nekoliko decenija, pored Karla Marksa, njegovo ime izgovarano uz veliko divljenje i poštovanje. Ipak, Engelsova intelektualna zaostavština zavređuje bar kratak osvrt, imajući u vidu značaj koji je njegovo delo ostavilo na tokove svetske istorije

Bliske veze

Sara u Beogradu

O neprevaziđenoj Sari Von i o njenim lepim uspomenama na beogradski Njuport džez festival 1973. godine u feljtonu "Srbija i Sjedinjene Američke Države – dve zemlje jedna kultura", koji objavljuje "Vreme" u saradnji sa magazinom "Vitraž"

Putopis (1) – Solun

Žena sa glavom kao u konja

Priča se da svaki kamen solunskog Ano Polija, ostatka iz otomanskog vremena, ima neku legendu i da je pun nekih čudnih bića koja se pojavljuju samo noću

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu