Kategorija: Mozaik

Kapitalna izdanja – Plinijeva »Istorija prirode«

Enciklopedija antičkog sveta

Prvi put na srpskom jeziku objavljena je Plinijeva Istorija prirode, kapitalno izdanje antičke kulture, obavezno štivo za one koji se bave istorijom nauke i društva, ali i za sve koje zanimaju izvorišta evropske kulture

Vreme nauke

Mračni eksponencijalni svet

Nezadovoljni ste? Sobom, poslom, okruženjem, zemljom u kojoj živite, vlašću koju ste izabrali? Stvari su prebrzo krenule tamo gde ih niste očekivali? Čini se da neke odluke koje ste doneli nisu bile najpametnije? Opustite se – naš evolucijom razvijeni mozak za sada ne može bolje. Ili može

Film – Ratovi zvezdaBuđenje Sile

Nostalgija umire poslednja

Pucnjava i eksplozije su okej, to kad neko nekog nabode na mač, i to je okej. Ako se zakotrlja glava – tim bolje. I glup vic je okej, pod uslovom da je kratak. Ali kad neko priča i pravi se mnogo pametan – e, to je bezveze. Osim što je bezveze, ovaj film je čist marketing, igranje na nostalgiju, na žal za prošlim vremenima i ništa više

Tribina nedeljnika "Vreme" i foruma ZFD – »20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma«

Loše sa Dejtonom, još gore bez njega

Šta je najveći doseg Dejtonskog sporazuma, a šta su njegov najveći nedostaci, kako su tokom dve decenije tumačeni duh i slovo ovog akta potpisanog u Parizu 14. decembra 1995, da li je moguće da se izmeni, da li su bez njega održivi jedinstvo i stabilnost Bosne i Hercegovine, neka su od pitanja na koje su na tribini "20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma" pokušali da daju odgovore profesor Nenad Kecmanović, urednik BIRN-a za BiH Srećko Latal, pisac i novinar Muharem Bazdulj i moderator Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Politička klima 5/5

Klima je političko pitanje

Uoči klimatske konferencije u Parizu, nedeljnik "Vreme" i Fondacija "Hajnrih Bel" organizovali su tribinu o pokušajima da se problem globalnog zagrevanja reši na različitim nivoima – od lokalnog do globalnog

Kultura sećanja

Zastava 1300

Ovo je 1300. broj "Vremena", pa nam je palo na pamet – eto tako – da se setimo i tog automobila iz Torina i Kragujevca, po meni najuspešnijeg, mada ne i najviše proizvođenog. Tristać je bio dečački san šezdesetih, službeno vozilo cele države na radnom nivou i, uopšte, jedan sjajan auto

Politička klima 4/5

Poslednje ostrvo

Problem globalnog zagrevanja rešava se pre svega lokalno, ali zašto bi mala zemlja kao Srbija preduzela bilo šta zbog klimatskih promena? Ispostavlja se da je to nužno jer je – jeftinije

Intervju – Dr Milica Vukašinović Vesić, direktorka Antidoping agencije Republike Srbije

Ne po svaku cenu

"Ne postoje zajedničke karakteristike sportista koji koriste doping. Nekad se dogodi da neko slučajno, uz neki suplement, unese nedozvoljenu supstancu. Međutim, sportista je odgovoran za ono što se nađe u njegovom organizmu, to je pravilo njegove striktne odgovornosti. On je kriv i mora da zna šta unosi u organizam. Takođe, mora da zna koje su zabranjene supstance"

Zamrzavanje jajnih ćelija

Polog za budućnost

Žene u zapadnim zemljama se sve više ohrabruju da zamrznu svoje jajne ćelije kako bi sebi osigurale veću šansu u budućnosti da zatrudne. Koliko je ovaj trend blizak ženama u Srbiji i Hrvatskoj

Politička klima 3/5

Šta Srbija očekuje od skupa u Parizu

Za nešto više od nedelju dana, 30. novembra, u Parizu počinje Konferencija UN o klimatskim promenama (COP 21), po nekima odlučujući sastanak za budućnost naše planete. Drugi su pak, nešto oprezniji u procenama, a poučeni lekcijama slične konferencije koja je 2009. godine održana u Kopenhagenu. Ipak, današnja geopolitička konfiguracija je nešto drugačija

Politička klima 2/4

Temperatura koja ujedinjuje Evropu

Gotovo da nema druge teme oko koje su Evropljani toliko ujedinjeni kao oko klimatskih promena. Zajednički cilj Evrope na ovom terenu zvuči jasno, stručno i neumoljivo – ne dopustiti da globalna temperatura do 2100. godine poraste iznad dva stepena u odnosu na predindustrijske vrednosti

In memoriam – Ranko Žeravica (1929–2015)

Košarka kao sudbina

U Beograd su na vest o Rankovoj smrti prvim avionom iz Splita došli Petar Skansi, Damir Šolman i Rato Tvrdić, iz Sarajeva Bogdan Tanjević, iz Zagreba Nikola Plećaš i Krešo Novosel, iz Podgorice Žarko Čabarkapa, iz Barselone Manolo Flores, pa su pred Alejom zaslužnih građana na Novom groblju bili Cvetković, Danilović, Bodiroga, Dalipagić, Slavnić, Radovanović, Varajić, Pazmanj, Čermak, Jarić, Kotarac, Kapičić... Kako reče jedan kolega: poslednja Rankova reprezentacija

Politička klima 1/4

Od koga beže klimatske izbeglice

Klima je, nažalost, savršen primer uzajamnog preplitanja lokalnog i globalnog. I dok nove studije pokazuju da je rat u Siriji izazvan globalnim zagrevanjem i dramatičnom petogodišnjom sušom, brojni takozvani ekonomski migranti zapravo beže od – klimatskih promena

Kultura sećanja – Ing. Dobrivoje Božić, čovek po kome je kočnica dobila ime

Pronalazač iz Krunske 69

Ko je čovek u čijoj je oduzetoj vili decenijama bilo sedište Demokratske stranke u Beogradu

Avantura na Baliju

Noć na Indijskom okeanu

Sad smo već dva sata vožnje daleko od Džimbarana sa kojeg smo krenuli. Suton je i ostrvo svetli u daljini. Pokušavam da se orijentišem na osnovu aviona koji neprekidno sleću na ostrvski aerodrom: u vodama smo Indijskog okeana, jugozapadno od južnih obala Balija. Postaje hladno

Zemlja ljudi – Kapadokija, Turska

Začarana zemlja prelepih konja

Od Vilinskih dimnjaka, preko Crne crkve, crkve Svetog Vasilija, crkve Svete Varvare i crkve Svetog Jovana, do derviškog plesa i podzemnih gradova, Kapadokija je začaran svet u koji treba skrenuti sa utabanih ruta masovnog turizma

Kultura sećanja

Izgubljena deca komunizma

Međudržavnim dogovorom između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije 1945. godine stotine dece upućeno je iz naše zemlje u SSSR u suvorovske vojne škole. Imali su između osam i petnaest godina, većina je izgubila oba ili jednog roditelja u ratu. Od Rezolucije Informbiroa 1948. godine do pomirenja dve države, ozvaničenog dolaskom Nikite Hruščova 1955. u Beograd, između te dece i Jugoslavije stajala je gvozdena zavesa kroz koju pisma i reči nisu proticali. Kada im je 1956. ponuđeno da se vrate u Jugoslaviju ili ostanu u SSSR-u, poverovali su da je počelo mirno doba. No, između onih koji su se vratili i onih koji su ostali ponovo su se zatvorila vrata i još decenijama za njih ostala neprolazna

Evropa za početnike

Na nogama i železničkim šinama

Sedam država za 22 dana, stotinak novih poznanika iz Srbije i zemalja regiona, nekoliko stotina prepešačenih kilometara, nekoliko hiljada kilometara pređenih vozom, prolazak kroz Orbanov "zid", fotografisanje kraj ostataka Berlinskog, 687 stepenika bliže nebu i pogled na čitav Pariz sa Ajfelove kule, Barselona na dlanu ispod parka Guelj... Tako je ukratko izgledalo ovo leto iz moje perspektive zahvaljujući konkursu "Putujemo u Evropu" (umesto "u", lepše bi zvučao predlog "po" jer smo i mi deo te Evrope)

Digitalizacija srpskih službenih novina 1813–2013.

Ogledalo vremena

Digitalni arhiv srpskih i jugoslovenskih službenih novina objavljivanih tokom poslednja dva veka, koji je "Službeni glasnik" načinio i koji je odnedavno dostupan svima, jedan je od najboljih izvora srpske državno-pravne tradicije, istorije i kulturnog nasleđa

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu