Kategorija: Mozaik

Srpska forenzika

Otisak prsta, čaura, DNK i ostali tragovi

U serijama poput Crime Scene, Investigation, Criminal Minds, Dexter forenzika i forenzičari prikazani su kao svemoćni: otisak prsta uzima se minijaturnim džepnim skenerom koji je bežično povezan sa bazom otisaka i rezultat se dobija za par sekundi; registri i baze najrazličitijih informacija o ljudima su gigantske, a brzo pretražive; forenzičari se ne bave samo svojim poslom već jure kriminalce, dovode ih na saslušanja i razumeju se u mnoge druge stvari... Kako sve to zapravo izgleda u praksi i kod nas

Publicistika i marketing

Osnovi kakodalogije

"Poučna, duhovita, gorko iskrena i na potresna knjiga Ivana Stankovića kao okvir koristi priču o fenomenu uspona i pada prve multinacionalne advertajzing kompanije, Saatchi and Saatchi, na prostorima bivše SFRJ." Navod je s omota knjige Ivana Stankovića Osnovi kakodalogije. Objavljujemo dve "priče" iz knjige koje potvrđuju citiranu ocenu. Ivan Stanković (1955) je u poslovima reklame od 1979; sa Draganom Sakanom 1990. osniva jugoistočnoevropski Saatchi and Saatchi u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bugarskoj, BiH, Makedoniji i Albaniji. Sopstvenu medijsku agenciju Media S i reklamnu agenciju Communis osniva 2002. Docent je na Fakultetu dramskih umetnosti, profesor na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu

Sudbina superheroja – Zigomar

Tajni život jednog maskiranog pravednika

Zigomar je misteriozni, kostimirani borac protiv svetskog kriminala i nepravde, koji za pojasom nosi ukras, a na ruci prsten sa motivom u obliku slova Z. Prvi put se pojavio u francuskom petparačkom romanu 1909. godine. Tokom decenija koje su usledile, u potpuno različitim medijima i u različitim delovima sveta – od Japana do Srbije – zabeležena je pojava više junaka koji su nosili Zigomarovo ime, koje je očigledno na volšeban način postalo neka vrsta arhetipa koji se uvukao u kolektivnu podsvest i odatle izranja s vremena na vreme. U Srbiju je Zigomar došao uoči Drugog svetskog rata, i to preko stripa Nikole Navojeva i Branka Vidića. U izdanju Kulturnog centra Pančeva iz štampe je izašla knjiga koju je priredio Zdravko Zupan Zigomarmaskirani pravednik, sa celokupnim opusom ovog stripa. U ovom broju prenosimo predgovor Saše Rakezića, u kome se rekonstruiše nastanak i delovanje jednog od najčudnijih globalnih superheroja

Uradi sam – Rimske orgije

Umetnost dobrog provoda

Katul je smatrao da nema dobre večere bez vina, doskočica i društva lepih devojaka; veza između hrane, pića i seksa je prastara i neskrivena. U tom smislu, jedno od "jela" na nekim gozbama bile su same žene, zabavljačice, glumice, igračice, pevačice i muzičarke. Kao i dečaci, uostalom

Beogradsko ulično tržište

Zarade i bankroti na asfaltu i kaldrmi

Na beogradskim ulicama mogu se kupiti odeća, hrana, knjige, cveće, patuljasti zec i rasno kuče, jeftina maskara ili ajlajner, kartica za jeftiniji ulaz u pozorište, fotografije, slike, ručni radovi i ono što se kao takvo reklamira. Na beogradskim ulicama zarađuju umetnici svirajući harmoniku, usnu i dugmetaru, gitaru, violinu, frulu; prosjaci koji traže milostinju svojim fizičkim hendikepima, dirljivim pričama ili upornošću; prevaranti i lopovi

Jezik moćnika i njegovi tumači

Đavo je skriven u detalju

Reč ili logos? Beneficium, dobročinstvo ili feud? Šta znači mokusatsu? Rat ili mir u zavisnosti od prevoda. Kad Putin hoće da kastrira ili Staljin da strelja i jezičke peripetije u briselskom Vavilonu

Vremena i običaji – Falus

Veliki palac svetog kosmosa

Falus. Simbol veličine, potencije, snage, sposobnosti, inteligencije, hrabrosti, znanja, posedovanja žene, dominacije jednog muškarca nad drugim. Važio je za čuvara od uroka, Univerzalnog tvorca, bludnu alatku, metaforu za socijalno-političke prilike... Bio je slavljen i zabranjivan. Nosio se kao broš i uzdizao u obliku kula od po nekoliko desetina metara, kačen po tremovima crkava i sakrivan vinovim lišćem na dvorovima

Mediji na mreži i papiru

Gušenje štampe

Iako mnogi stručnjaci najavljuju da štampa u Srbiji potpuno izumire 2040. godine, već sada samo najatraktivnija i najkvalitetnija izdanja uspevaju da opstanu na tržištu. Vlasnici novinskih kuća se na najrazličitije načine trude da zadrže svoje verne čitaoce i da, barem privremeno, odlože nadolazeći trend izumiranja štampe i ekspanziju internet izdanja

Deca na Fejsbuku

O internetu se uči od predškolskog uzrasta

Deca u školskom uzrastu tek su u procesu razvoja kritičkog i apstraktnog razmišljanja pa zato ono što vide na Fejsbuku može da utiče na to kako razmišljaju i kakve stavove formiraju. To što neke Fejsbuk grupe problematičnih sadržaja i ciljeva imaju desetine hiljada članova, deci može da ukaže na to da su takvo ponašanje i stavovi prihvatljivi

Korisne strane Fejsbuka

Od humanitarnog rada do traženja posla

Nije retkost da se za nove događaje mladi informišu upravo preko Fejsbuka, stoga ne iznenađuje podatak da su polaznici jednodnevne radionice o onlajn medijima, koju je organizovao nedeljnik "Vreme", za nju saznali upravo preko ove društvene mreže

Online odnosi sa javnošću

Društveni mediji i PReokret

Ukoliko kompanija ne kreira imidž svog brenda/ proizvoda/ usluge na internetu, rizikuje da to uradi neko drugi umesto nje. Što je veći igrač u pitanju, to će se i pre dogoditi. A u tom slučaju ishod neće uvek biti povoljan po interes kompanije

Uputstvo za upotrebu interneta

Autostoperski vodič kroz onlajn redakciju

Dakle, uloga novinara u onlajn novinarstvu nije samo da isporuče vest poput rakete "ispali i zaboravi", već je neophodno konstantno osluškivati reakciju publike koju internet po svojoj prirodi omogućava gotovo trenutno – bilo u vidu komentara na vest, kontakta ostvarenog putem mejla objavljenog na veb-stranici, ili putem komentara na Fejsbuku ili odgovora na Tviteru

Tehnološka istorija novina

Poslednje vesti iz Pompeja

Kako se sa tehnološkom podlogom na kojoj je ispisana, od kamenog zida do elektronskog papira, menjala ideja o vestima

Mediji na internetu

Lov u divljini

Budući da su mu informacije pristupačne na milisekundu, moderni novinar brže misli od svog preinternetskog kolege, produktivniji je, bolje povezuje. Jedino što može da ga iščupa iz jame redakcijskih internet smena je sposobnost da analizira i piše blogove-komentare. Jer to je danas najskuplja novinarska roba, ono što neku internet adresu čini posećenijom od druge, kada već svi vrte iste vesti

Ko upravlja Crvenom zvezdom

Naša, samo naša stvar

Osnovan kao tekovina želje antifašističke omladine Beograda da se bavi fiskulturom, FK Crvena zvezda je prešao put od svenarodne ideje koju treba kontrolisati na državnom nivou do lokalnog beogradskog kluba koji igra na velikom stadionu

Arheološka istraživanja

Zakopavanje za buduće istraživače

Posle otkrića velikog sistema za vodosnabdevanje starog dve i po hiljade godina u Krševici kod Bujanovca, ove jeseni ceo kompleks je zatrpan, posle neuspešnih pokušaja da se lokalitet sačuva i prezentira

Podgoričke »Plantaže« – Kako je nastao Vranac Pro Corde

Vino srca

Podgoričke "Plantaže" su bile jedina vinarska kuća u svetu koja je naučna istraživanja, sprovedena tokom 20. veka, zaokružila konkretnim vinom

Intervju – Prof. dr Nikolaj Vasiljevič Vorobjev, osnivač specijalne bolnice za lečenje bolesti zavisnosti

Mi možemo da izlečimo svakoga

U Srbiji, prema zvaničnim podacima, trenutno ima više od 25.000 registrovanih narkomana. Na nagovor porodice ili okoline, ređe po sopstvenoj želji, spas pronalaze u nekoj od privatnih i državnih zdravstvenih ustanova ili u formalnim i neformalnim ustanovama verskih zajednica

Zbogom hartiji

Knjige na struju

Ako volite da čitate, ako ne možete da zamislite dan bez bar nekoliko pročitanih stranica, Kindle će vam na prečac osvojiti srce. Ako čitate malo ili nimalo, onda ništa

Fenomeni

Razotkrivanje mita o Bibi Struji

U seriji demonstracija, Društvo za promociju i popularizaciju nauke je proteklog vikenda samo izvelo ili ponovilo za njim sve navodne moći Slaviše Pajkića, "čoveka od 20.000 volti"

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu