Kategorija: Mozaik

Razglednica

Povratak na Kapri

Kako je pre 118 godina jedan daleki rat, po mnogome sličan ovom u Ukrajini, učinio da Kapri postane najjužnije rusko ostrvo, i kako su se tu naselili Maksim Gorki i ostali

Tradicija

Velur iz Ale

Velur je mekana i kvalitetna tkanina dlakave površine, proizvodi se od grebane vunene pređe, tkanjem. Tkanina se čupavi, zatim šiša na željenu visinu stršećih vlakana, a završnim procesom valjanja vlakanca se priljubljuju uz površinu tkanine. Posebno su na ceni veluri od kamiline ili lamine dlake, te kašmira. Evropom se raširio iz malenog gradića u Italiji

Povodom knjige

O spasavanju i spasenju

Vladika Grigorije svojom knjigom Nebeska dvorišta – Žive slike nije želeo da prenese teološku učenost, nego je imao potrebu da prikaže svoje lične puteve. Ti njegovi putevi su uznemirujući. To nije knjiga radi pisanja i čitanja, to je knjiga preispitivanja, ona čitaoca dovodi u sumnju i nespokoj, jer ona preispituje istinu o piscu, istražuje njegov strah i strepnju, njegov zanos, njegovo skriveno i otkriveno, postavlja pitanje o drugom koje je deo sebe, o zagonetnom, jasnom i nejasnom, o društvu u kojem živi i u kome propoveda svoju veru, o protivrečnostima u kojima živimo, o usponu i padu nas današnjih ovde

Žene

Danica drugi put u Minhenu

Ne zna se zašto je streljana na početku Velikog rata, nekoliko meseci nakon što se vratila iz Minhena kao akademska slikarka puna planova o samostalnoj izložbi. U 28. godini. Ovih dana, u Haru, blizu grada u kome je provela najlepše četiri godine, u “Muzeju podunavskih Švaba” otvorena je njena izložba

Venecija

Poslednje besplatno Bijenale

Aniš Kapur, vlasnik najcrnje crne boje, Simona Li i snaga crne žene, beli zidovi Španskog paviljona, otpor na porast ekstremne desnice u Nemačkom paviljonu, dokumenti pravo sa ratišta u Ukrajinskom, i još razno svašta na umetničkoj smotri od juna do novembra pod sloganom “Mleko snova”

Razglednica

Bokeljski pljačkaši grobnica

Na rastojanju od svega nekoliko kilometara između Prčanja i Ljute nalazi se, kao malo gde na Mediteranu, na desetine zanimljivih spomenika, crkava, grobalja, muzeja i starih palata

Jubilej

Četvrt veka čarobnjaštva

Serijal o mladom čarobnjaku Hariju Poteru izrastao je od skromne publikacije razvedene samohrane majke do franšize i pop kulturnog fenomena koji zgrće stotine miliona dolara. U Srbiji se, posle nekoliko godina pauze, opet pojavio u izdanju Čarobne knjige

Svedočenje

Još jedna potraga za sobom

Poslednja borba u kojoj svodi račune svog burnog veka, hronika ubrzanog propadanja jedne zemlje, analiza politika njenih protagonista, subjektivna istorija: Milovan Đilas, Raspad i ratDnevnik, 19891995, Vukotić Media

Povodom knjige

U pozadini glavne teme

Milan Budimir je bio Balkanac, ali i Evropljanin, klasični filolog i pionir multidisciplinarne naučne metode u nas sa vanvremenskim stavovima, ali ga je tek nekoliko detalja iz epiloga njegove knjige Mi Balkanci približilo običnom čitaocu

Goli otok

Mesto na kome su se spojili raj i pakao

Grafiti protiv ruske invazije, dokaz doslednosti stava ovog jadranskog ostrva prema Moskvi, plavetnilo neba i mora kroz šuplje krovove i prozorska okna, pitomi jeleni među kupačima na plaži Svetog Grgura i bodljikava žica za uspomenu

Kultura sećanja

Spomenik iz kojeg raste drvo

Oči partizanu Đuri Kišu su obojene u sablasno plavo, mahovina prekriva imena poginulih i žrtava fašizma, bistu borca zamenio je dečak sa ribom… a sličnih priča o stanju spomenika iz NOB-a ima svuda po Sremu. Kao što ima i mesta u kojima je čelnicima stalo do svojih predaka i svoje kulture

Povodom festivala

Svima nam je dosta katastrofa

Međunarodni festival animiranog filma Animafest u Zagrebu napunio je pedeset godina. Stoga je ovog juna program bio u tolikoj meri bogat da je zbog želje da se prisustvuje svemu ponuđenom, dovodio do frustracija i migrene

Povodom slike

Crveni kabriolet od zlatnog kruga

Ova priča je najmanje o slikarskom umeću Lazara Vozarevića i njegovom Krugu, a više o odnosu prema kulturi u Jugoslaviji, o Rokfelerovima, i o pojedincima koji imaju potrebu da naša umetnička dela iz sveta vrate u zemlju

Razglednica

Živela gibanica!

Fabrički muzej u ostacima nekadašnje “Goše” i izložba u Narodnom muzeju Smederevske Palanke svedoče o vremenima kada je naša veza sa Evropom bila ako ne bliža, a ono svakako iskrenija nego danas

Sport: Tenis

Čudna sezona

Imajući u vidu sva turbulentna dešavanja, od kovid krize do zabrane učešća ruskim i beloruskim teniserkama i teniserima na Vimbldonu zbog rata u Ukrajini, deluje kao da beli sport ove sezone nema dovoljno sportske draži. Tenis gubi na atraktivnosti i zato što se još uvek nisu pojavili dostojni naslednici “velike trojke”, a postojeći igrači nemaju ni dovoljno harizme niti rezultatskog kontinuiteta da mogu da privuku nove milione fanova koji će ih bodriti i pratiti širom sveta

Pogled iz plesne lože

Pitanja jednog baleta

Tri izvođenja Žizele, baletski maraton u Narodnom pozorištu, dala su našoj kulturnoj sceni poduhvat kakav nije imala, potvrdu potencijala beogradskog Baleta, ali i utisak da su igračima hitno potrebni iskusni baletski pedagozi sa zapadne međunarodne baletske scene. Ne više sa istoka

Novi Sad – EPK

Mir nije podrazumevajuća zadatost

“Ostvareno je i više nego što se bilo ko nadao. Prostorno, nikada u Srbiji nije toliko obnovljeno ili izgrađeno kvartova i objekata posvećenih kulturi, pritom, u tako kratkom vremenskom roku. Programski, najveća evropska i svetska umetnička imena i organizacije postali su svakodnevica našeg grada”

Zaboravljeni

Ni ružičasto, ni sumorno

Prema Feliksu Kanicu, Srbija druge polovine 19. veka pokušavala je da uhvati korak sa novim evropskim tokovima i idejama, sve se više okretala velikim zapadnim uzorima nastojeći da ih prilagodi svojoj sredini. Kanic, Evropljanin, radovao se tome

Razglednica

Lisabon, Kaškaiš i pre svega – Portugalci

Paelja i crno vino za dobrodošlicu, najveća hladovina u Evropi, besplatna uspinjača, pogled iz voza na Estoril u kojem je nastao mit o Džejmsu Bondu i Usta pakla poznata po nedavnom samoubistvu Olivera Antića... i Google News lekcija tradicionalnim izdavačima...

Intervju: Paolo Konjeti, pisac

Kad čovečanstvo izumre, Zemlja će slaviti

“Jun je moj omiljeni mesec, tada proleće eksplodira na 2000 metara. Potoci bujaju, livade su u cvatu. Uzgajivači stoke pristižu iz doline i ostaju na planinskim pašnjacima do septembra. Miriše na mladu travu, na vodu, na štalu”

Iz ateljea

Otaš, kuda se motaš

“Stručnjaci u SANU su dizali glas još dok je projekat Beograda na vodi bio samo maketa, pa to niko nije hteo da čuje i makar zastane. Sada je potrebno upotrebiti neka druga sredstva, inače ćemo dobiti i most sa kafićima na livadi, a realizovaće se i jednom već zaustavljena gondola”, kaže akademik Dušan Otašević, slikar

Razglednica

Naš čovek iz Sent Denija

Kakva je sudbina dve kuće u Parizu koje je svojevremeno kupio knez Pavle, gde je završio El Grekov Laokon, koji jezik govore tapkaroši na mostu preko Sene i kako je na ženu uličnog prodavca novina bukvalno pao voz

Razglednica

Kafa kod Gustava Klimta

Detalji iz Beča: Marija Terezija je dobila najveći sarkofag a Sisi najviše cveća, epidemiološka maska koju je kreirala Klimtova unuka, egzotične životinje iz ekspedicija Habzburga

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu