Kategorija: Vreme

14. sajam slavne šljive u slavnoj Osečini

Državni Boske za muštuluk

Sekretaru pre’staviše i domaćina koji nije "Naš odbornik", ali ima 10 članova domaćinstva koji "svi za nas", osam glasa, a dvoje treba da stasa

Intervju, profesor Vladica Cvetković, dopisni član SANU

Šangajska lista u zemlji plagijata i kupljenih diploma

"Meni je, u stvari, taj medijski aspekt vladavine Aleksandra Vučića gori od svega... Ako su, kako se priča, ovaj način održavanja na vlasti zaista smislili neki mnogo pametni medijski manipulatori, ja im čestitam, uz jedno pitanje: Imaju li oni ikakvu ideju, to jest šta o tome kaže njihov model, na šta će ličiti narod kad i ta vlast prođe? Bojim se da će nas ova vlast unazaditi u pogledu nečega gde nikada nismo bili za pohvalu, a to je potencijal da ikada na ovom prostoru izgradimo jednu normalnu i modernu građansku državu. Taj potencijal, recimo, stoji u vezi s brzinom kojom naučna znanja prodiru u jedno društvo. Konstantno zaglupljivanje, kao osnovni princip svake populističke vlasti, pravi i neguje ksenofobično društvo koje teško prihvata nova znanja, a još ih teže primenjuje"

Prilog za almanah devedesetih

Oslobodioci tuđe imovine

Tenk ispred stadiona Crvene zvezde obnovio je sećanja na ratove devedesetih. Jedan od njihovih simbola je i bezočna pljačka svega čega bi se vojske i paravojske dokopale. Prvi borbeni talas kupio je sitnu tehniku, a drugi je već imao dovoljno vremena da se bavi frižiderima, zamrzivačima, šporetima, regalima, trosedima, garniturama… A onda bi iz pozadine stizali civilni kamioni koji su prebacivali sve što se moglo pokrasti, uključujući i bojlere, štokove od vrata, cele prozore, krovove i baš sve zamislivo

Politika hapšenja

Pakovanje afere i izborne kampanje

Privođenje osoba u Dajrekt mediji i RTS-u su trenutna kulminacija sveobuhvatne hajke na Đilasa, sa glavnom temom "Đilas ukr’o 500 miliona evra", koju besomučno već mesecima razrađuju silni funkcioneri i funkcionerčići SNS-a, nebrojeni urednici, direktori, vlasnici i novinari okupacionih medija. Još je u novembru prošle godine "Informer", kako sami pišu, "došao do podataka" da su Đilasove četiri firme od 2004. do 2012. imale ukupne prihode od oko 500 miliona evra. Tada je krenula nova lavina – do tada je vladajuća mantra bila da je Đilas ostavio Grad Beograd u dugovima od 1,2 milijarde evra, tvrdnja koju su svojevremeno pobili i Fiskalni savet i sam tadašnji ministar finansija Dušan Vujović

Srbi i Albanci

Između dva peškira

Kako bi bilo kad bi bilo? Puna normalizacija odnosa i istorijski dogovor između dva naroda? Mnogo toga se pričalo o Srbima i Albancima, ali odnosi ostaju tenzični. Važno je da dođe do dogovora kako bi se život na Balkanu rasteretio konflikta. Bio sam svestan da je moguće da jedna fotografija izaziva negativne reakcije, ali nisam očekivao da će jedna slika izazvati lavinu njih i da će većina medija pisati o tome. Da li su stvarno odnosi kao u igri "između dve vatre"

Sport i politika – Povratak u devedesete

Oklopni sumrak pravne države

Predstava sa tenkom i nazovioklopnim vozilom vođe zvezdaških navijačkih grupa šalje jasnu poruku svima, isto kao i u vreme Arkana – mi smo tu, država je iza nas, a vi mislite kako ćete da se ponašate

Lažne vesti i izbeglička kriza

Stvarnost u krivom ogledalu

Vest o "incidentu na Savskom trgu", koju su prvi objavili "Kurir/Informer", o tome da su u četvrtak uveče "podivljali migranti napali vozača autobusa" na liniji 860 Beograd–Obrenovac tek je najnovija u moru lažnih vesti koje su se pojavile kako u domaćim tako i u regionalnim medijima od početka izbegličke krize 2015. godine. Ipak, odgovorni za njihovo širenje ostaju ispod radara REM-a i onih koji prate poštovanje Kodeksa novinara Srbije

Lični stav

Zločini iz mržnje – mržnja iz zločina

Kao žrtve zločina iz mržnje pojavljuju se uglavnom pripadnici manjinskih grupa: verske, nacionalne, seksualne i druge manjine. Među žrtvama se nalaze i deca, a zločini iz mržnje se čine na javnim mestima i u okviru porodice

Intervju – Dejan Jović, politikolog

Nacionalizam je naša sudbina

"Ako srpski političari i razumeju izbegličku populaciju, za Srbe koji su ostali da žive u Hrvatskoj mislim da nemaju dovoljno senzibiliteta. Štoviše, ponekad mi izgleda da ih smatraju nacionalnim izdajnicima, onima čije postojanje kvari tezu o tome da u Hrvatskoj više nema Srba, i da sa Hrvatima nije moguće živeti i raditi u miru. Tako da se Srbi koji danas žive u Hrvatskoj često osećaju pritisnuti sa obe strane i sa zebnjom gledaju na svako zaoštravanje odnosa između Beograda i Zagreba"

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu