Kategorija: Vreme

Intervju – Zoran Pavlović, socijalni psiholog

Nasilje nad moralom i zdravim razumom

"Devedesetih smo imali ratove koji su bili potrebni samom režimu, da se legitimiše kao zaštitnik od svih spolja koji nas mrze. A danas osim Kosova nemate tako izražen konflikt koji bi omogućio da isplivaju ponovo svi ti negativni sentimenti. I onda tipu autoritarca, totalitarca stalno treba žrtveni jarac, neko ko će biti kriv. Potreban je izmišljeni neprijatelj koji će se držati u strahu, a sve zarad dnevno-političkih svrha. U takvoj vladavini terorom ljude stalno držite u strahu. Mene u tome najviše plaši to što sve više dolazi do moralnog pada, do toga da su se pomešale granice između dobra i zla, izgubili smo kriterijume, nemamo ni za šta da se uhvatimo jer zakoni nekad važe a nekad ne važe"

Istraživanje – Mame u Srbiji

Odgovorne za sve i krive za sve

Po mnogim obeležjima, kao što su stepen konzervativizma, nacionalizma ili patrijarhalnosti, generacija najmlađih je sličnija generaciji najstarijih žena, a kao najemancipovanije se pojavljuju žene srednje generacije. Značajan deo ispitanica podržava istovremeno i restriktivne tradicionalističke i nacionalističke mere (vraćanje žena "u kuću", favorizovanje etničkih brakova, suzbijanje feminizma itd.), a deo ispitanica čak i naglašeno diskriminišuće (sterilisanje siromašnih, zabranu abortusa, oporezivanje ljudi bez dece)

Kriminal i sport

Država u zagrljaju sa »navijačima«

Prema svim izveštajima policije nakon brojnih ubistava po Beogradu i Novom Sadu, ali i u drugim mestima, organizovane navijačke grupe i njihove vođe postali su neka vrsta paralelnog sistema koji služi kao spona između politike i "čiste" mafije

Seksualno uznemiravanje i politika

Vratiće se Valter, nosiće brushalter

Seksualni napad umetnika Nenada Džonija Rackovića na aktivistkinju Inicijative Ne da(vi)mo Beograd izbacio je na površinu jedan nov generacijski sukob – između sredovečnih etabliranih muškaraca i mladih, anonimnih žena. Vreme je na strani ovih drugih

Beograd – Postizborne traume

Njihov grad

Kao i na republičkim i pokrajinskim, i na beogradskim izborima je sejanje mržnje prema "neprijateljima", to jest lopovima, to jest opoziciji, bila jedna od glavnih disciplina esenesovske kampanje. Ona je sama po sebi bila objava rata urbanom duhu koji je ustuknuo pred naletom primitivne agresije koja sve deli na "nas i njih"

DS – izborni fijasko

Kako su pojeli sami sebe

Izgleda da je najveći greh Demokratske stranke u protekle tri decenije to što nije ispunila svoj glavni cilj: nije uspela da demokratizuje društvo. Otud i hronična nepopularnost DS-a. To je teret koji stranka vuče sve vreme, od svog nastanka, s pauzom Tadićeve vladavine za čijeg vakta su demokrate doživele vrhunac svoje popularnosti i ušle u zonu, u poređenju s naprednjačkim, osrednjeg populizma. Ali i tada kada je DS osvajao bezmalo milion glasova na parlamentarnim izborima ili 64 poslanička mesta (2007), nije imao apsolutnu vlast, nego je vlada pravljena sa Koštuničinim DSS-om i Dinkićevim G17+. DS je bio osuđen na kompromise

Srbija i Kosovo – 2018. godina raspleta (14)

Aleksandar Vučić 2.0

Suštinsko pitanje našeg društva nije šta će se desiti sa Kosovom jer tu i nema suštinskih nepoznanica koliko god se predsednik Srbije i njegovi satrapi trude da stvore drugačiju predstavu. Ono što, zapravo, sve nas, građane, mnogo više zanima, a dobar deo i plaši, jeste šta će biti, u međuvremenu, sa Srbijom

Intervju – Predrag Vujović, nekadašnji direktor JAT-a

Naplaćivanje vode pred zatvaranje radnje

"Gubici Er Srbije su veći nego što su bili gubici JAT-a. U periodu 2010–2012, neto gubici JAT Ervejza bili su oko 105 miliona evra. Ako ne uračunamo državne subvencije, neto gubici Er Srbije u periodu 2014–2016. bili su 150 miliona evra. Šta smo onda dobili"

Inicijativa socijalista

Spomenik Miloševiću

Ne bi trebalo biti dilema oko autora spomenika, ta Bogoljub Arsenijević Maki se već dokazao, još ’92 je uradio "Spomenik predsedniku", u vidu muškog polnog organa, narodski qrca, koji je bio viši od prirodne veličine, oko 2,6 metara, i to bez postolja

Intervju – Jelena Bogavac

Sloba i Mira ponovo među nama

"Svi koji očekuju pravdanje ili osuđivanje Miloševića biće silno razočarani jer, mi se time nismo bavili. Mene je u kontekstu Miloševića u spisateljskom smislu najviše zanimalo da se bavim izvornim poimanjem stvarnosti Mirjane Marković na osnovu njenih memoara kako bih dokazala jedan potpuni autizam, autoritarnost autizma koja je nas jako bolela, i protiv koje sam se ja, kao socijalno svesno biće, borila"

Intervju – Zoran Stojiljković

Razorna kombinacija neoliberalizma i klijentelizma

"Ako isključite poslodavce, samozaposlene, u Srbiji danas nema više od 1.400.000 zaposlenih. Od 600.000 članova SNS-a, njih koliko radi? Pa, radi verovatno 500.000, a to je onda svaki treći koji radi, a u javnom sektoru čak i mnogo više. Kojim načinom oni napreduju kad partije na vlasti imaju apsolutnu kontrolu nad kadrovskom politikom"

Mediji na naprednjački način

Urlaj, Vesiću, urlaj

Da u zemlji Srbiji postoji neko ko institucionalno prati i stručno nadzire da li mediji poštuju zakone, posle ovih izbora sigurno bismo imali raspravu o medijskim hajkama, funkcionerskoj kampanji i neravnopravnom i ostrašćenom izveštavanju u predizbornom periodu. No, pošto se ovde nadzorom i praćenjem medija bave samo nevladine organizacije, a sve druge uloge su pomešane – teme su sasvim drugačije

Na licu mesta

Glasanje u atmosferi straha

Nije ni ovo ništa novo: takvu atmosferu mogao je da oseti svako ko se zadesio u Beogradu pred miting održan 2008. nakon proglašenja nezavisnosti Kosova ("Kosovo za patike"), ili svako ko je bio učesnik Parade ponosa 2010. godine: to je "njihova stvar" i proći će loše ko u tu njihovu stvar proba da se umeša. U ovom slučaju, "njihova stvar" je da po svaku cenu obezbede većinu na svim izborima koji postoje – od mesne zajednice do izbora za predsednika

Srbija i Kosovo – 2018. godina raspleta (13)

»Crvena linija« kompromisa

Neki smatraju da bi evropski put Srbije bio znatno skraćen priznanjem Kosova. Moj stav o tome je sledeći: ako bi Srbija priznala Kosovo, onda ne bi zaslužila da postane članica Evropske unije jer se nijedna od 27 država nije odrekla dela svoje teritorije radi članstva u njoj; ako Evropska unija prijem Srbije uslovi priznanjem Kosova, onda ona ne bi bila dostojna srpskog članstva

Srbija i Kosovo – 2018. godina raspleta (12)

Budućnost računa na nas

Istorijski gledano, u Srbiji nikad nije bila bolja politička situacija za pronalaženje rešenja problema Kosova nego što je to slučaj danas: Vlada je stabilna sa značajnom podrškom u biračkom telu, a opozicija (uglavnom) najavljuje podršku kompromisnom rešenju

Položaj radnika u Srbiji

Mučenje kroz gusto tkanje

Uslovi rada i zarade u industriji tekstila i obuće u Srbiji su sve osim humanih, pokazalo je istraživanje globalne kampanje Clean Cloth (CCC). Većinu zaposlenih čine žene koje za minimalnu platu rade prekovremeno i vikendima, u halama bez grejanja ili klime. Za to vreme Privredna komora žali što nemamo još jeftiniju radnu snagu, a radnicama u ovoj industriji leđa okreću i sindikati

Lični stav

Zrenjanin treba da se preimenuje u Bečkerek

Ja se osećam Bečkerečaninom, razumem da se generacije rođene u Zrenjaninu osećaju Zrenjanincima, ali ne prihvatam nakaradnu antikomunističku argumentaciju da se grad preimenuje u Petrovgrad. Tako se u čitavoj svojoj, najmanje sedam vekova dugoj istoriji, zvao samo šest godina

Država i solidarnost

Imamo li jedni druge

Pojam solidarnosti duboko je utkan u evropsko zakonodavstvo na osnovu više različitih sporazuma nastalih tokom decenija postojanja Evropske unije. Kakve su šanse da ovaj pojam uđe i u domaće zakonodavstvo, može li nas unapređenje vladavine prava dovesti do toga, tema je medijskog projekta "Država i solidarnost" kojim će se nedeljnik "Vreme" baviti u naredne tri godine

Izbori 2018.

Katastrofalna Vučićeva pobeda

Umesto političara i analitičara, sagovornike "Vremena" čine obični građani – jedan apstinent i pristalice opozicije. Oni drugi ionako se mogu videti i čuti na svakoj televiziji i u većini drugih medija. Reč je, naravno, o izborima, njihovim akterima i rezultatima

Intervju – Miodrag Majić, Centar za pravosudna istraživanja

Kako su političari sebi iskopali jamu

"Ne treba zaboraviti da smo mi posle Drugog svetskog rata baštinili potpuno drugačiji koncept i pravosuđa i krivičnog postupka. Ono je bilo ustrojeno i zasnovano na sovjetskom modelu, a to je model jednog radikalno inkvizitorskog postupka gde su i tužilac i sud i policija, praktično, bili na jednoj strani. Generacije pravnika su stasavale u tom sistemu i tu ideju je veoma teško izmeniti preko noći. Naša posleratna ideja je pre bila bliže pretpostavci krivice nego pretpostavci nevinosti. Na papiru se to promeni brzo, ali u glavama ljudi to traje veoma dugo"

Dokumenti – Tekst uvodne reči Miroslava Miškovića

Pravo svakog čoveka, pa i moje

Jednog dana slučaj Miroslava Miškovića i njegovog šikaniranja od vlasti izučavaće se kao primer uticaja izvršne vlasti nad pravosuđem i pojedincem. U senci akademskih rasprava o pravosuđu ostaje ovaj očigledan primer svevolje države. U utorak je Ratko Marković uPolitici" napisao da je Ministarstvo pravde u predlogu ustavnih promena iz oblasti pravosuđa pokazalo nizak nivo znanja i kompetentnosti, ali zavidnu mađioničarsku sposobnost upokušaju da sudije drži na kratkom povocu". Kako to izgleda možda najbolje svedoči ono što je Mišković rekao u uvodnoj reči. D. Ž.

Infrastrukturni radovi – Koridor 10

Izgradnja na »dođem ti«

Nezadovoljni su podizvođači, dobavljači, prevoznici, vulkanizeri, ugostitelji, nezadovoljno je i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a svi u javnosti ćute. Ćute i Koridori Srbije, a niko od pobrojanih ne raskida ugovore sa grčkom kompanijom AKTOR angažovanom na izgradnji istočnog kraka Koridora 10. Može li pokretanje istrage o korupciji u grčkom tužilaštvu protiv biznismena Leonidasa Bobolasa, prvog čoveka ELLAKTOR-a, čija je ćerka firma AKTOR, promeniti odnos Srbije prema ovom nepouzdanom izvođaču

Na licu mesta

Lavrov među studentima

Tokom prošlonedeljne posete Beogradu, ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov susreo se sa studentima i saradnicima Univerziteta u Beogradu. Među prisutnima bila je i saradnica "Vremena", inače studentkinja ruskog jezika i književnosti

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu