Narkodiler i vođa huliganske grupe “Janjičari” Aleksandar Stanković zvani Sale Mutavi neposredno pre nego što je 12. oktobra 2016. ubijen u mafijaškoj likvidaciji, zapisao je u svom rokovniku šta planira da ostvari u naredna dva meseca, tačnije do kraja godine. Ti planovi otkrivaju i početke njegovog kriminalnog klana, koliko su tada materijalno bili moćni, a koliko su se, prvenstveno od dilovanja droge, obogatili pošto je klan preuzeo Velja Nevolja, za kog se veruje da i dalje ima sakrivenih 70 miliona evra i desetine luksuznih nekretnina
Klan Veljka Belivuka i Marka Miljkovića (na slici gore) nekoliko godina je odlučivao ko u Srbiji diše, a ko će prestati da diše. Bili su najjači saradnici crnogorskog Kavačkog klana na teritoriji Beograda, zaduženi za likvidacije protivnika, ubiranje reketa, rasturanje droge i oružja. Grupa huligana je za kratak period prerasla u odred smrti, naoružan do zuba, obučen za pratnju i kontrapratnju sa jakim vezama u policiji i bezbednosnim službama. Viđani su često u društvu državnih funkcionera, bili su članovi vladajuće Srpske napredne stranke, nazivali su ih “brat Velja i brat Mare” i važili su za nedodirljive. Međutim, kada su im nadimci promenjeni u Velja Nevolja i Mare Mesar, od njih svi peru ruke
Zašto su važni glasovi predstavnika verskih zajednica? Zbog čega mahom ćute? Koje poruke u poslednje vreme možemo da čujemo? Na šta prvo pomislimo kada se govori o porodičnim šetnjama? A na šta bismo sve mogli da pomislimo
U izbornoj noći građani Republike Srpske probudili su se sa dva predsednika, najpre je Jelena Trivić objavila da je pobednik, a posle nje, nekoliko sati kasnije, isto je za sebe izjavio Milorad Dodik. Kritičarima Trivićeve to je bilo dovoljno da se njena verodostojnost dovede u pitanje
Psihosocijalnim inženjeringom stvorena je kasta koja svoju snagu crpe iz spremnosti da srčano brani najsramotniju deceniju naše istorije, a njen puni procvat omogućen je neuspehom demokratskih vlasti da temeljno i nepovratno reformišu društvo. Ovaj proizvod političkog i medijskog inženjeringa kolektivno je biće odmaknuto od realnosti, puno straha i mržnje prema svemu što opaža da je drugačije. Večito mu je potreban spoljni referentni sistem, a samim tim i jak vođa
Dragan Stojković je kao selektor nanizao sjajne rezultate, odveo reprezentaciju na Svetsko prvenstvo i uveo je u elitnu diviziju Lige evropskih nacija. I ne samo to – uneo je Piksi novi optimizam u naš fudbal i vratio mnogima veru u državni tim, pre svega zbog napadačkog fudbala koji je nametnuo i koji mu je u krvi od igračkih dana, kada je igrao za gol više
Eksplozija prisustva Dragana J. Vučićevića u svim medijima nije novost, ali protest protiv njegovog izveštavanja u tabloidu koji uređuje jeste. Kada sve prođe, ove nedelje on će moći da odmahne rukom i svima se zahvali za besplatnu reklamu
Dogovor među socijalnim partnerima i državom iz 2018. godine da će za četiri godine visina minimalne zarade dostići vrednost minimalne potrošačke korpe, očigledno je još jedna od šarenih laža političke elite kojom ona kupuje vreme i daje obećanja koja ne želi da ispuni, a čemu većina poslodavaca decenijama, pa tako i ovoga puta, daje neizmernu i bezrezervnu podršku
Ne bi trebalo isključiti mogućnost da ruska agresija na Ukrajinu ispadne u krajnjoj liniji mnogo štetnija po Rusiju nego po samu razorenu Ukrajinu. Ne zna se od čega početi kada se pristupi nabrajanju šteta koje će Rusija imati zbog nenajavljenog drastičnog upada na teritoriju suverene susedne zemlje
Crkveni krugovi nazivaju ga "zlatoustim pravednikom" i "putovođom roda srpskog", a kritičari "otvorenim antisemitom" i "pristalicom fašizma", pisalo je „Vreme“ u broju 647
Sajber napadi iza kojih navodno stoje ruske hakerske grupe, te najnovije hapšenje ruskih špijuna i proterivanje ruskih diplomata, signaliziraju da Crna Gora vodi bitku protiv ruskog uticaja. Za sada joj ne ide loše
Na svečanosti u Kremlju u petak će biti potpisno pristupanje Donjecke i Luganske narodne republike i oblasti Herson i Zaporožje Rusiji. Od tog trenutka Moskva će svaki napad na te okupirane teritorije tretirati kao napad na Rusku Federaciju. Princip je isti kao u slučaju Krima
Nastupom na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i pratećim objavama na društvenim mrežama predsednik Srbije je srpsku spoljnu politiku pomerio od onoga što je zvanično strateško opredeljenje države – pristupanje Evropskoj uniji. Koliko će to građani da plate tek ostaje da se vidi, ali je njegov uspeh na mrežama nesporan
Prilikom govora o početku invazije u rano jutro 24. februara, ruski predsednik se držao kao apsolutni vladar od koga zavisi sve. No, ta je poza brzo i uočljivo počela da se rastače uporedo sa rastakanjem prvobitnog plana “specijalne vojne operacije”. Samouverenost se uočljivo vratila Putinu sredinom leta, kada je ruska vojska beležila uspehe na luganskom ratištu, ali je ukrajinska kontraofanziva oko Harkova donela novi pad: na samitu Šangajske organizacije za saradnju u Samarkandu, bio je prinuđen da izražava razumevanje za primedbe Kine i Indije, ali i izložen ponižavanju manjih članica te organizacije
Na referendum po mestima ruskog luka u Ukrajini, od Hersona do Donbasa, ko je izašao bio je za to da se vije ruska zastava. Iz Kremlja su pozvali na mobilizaciju, stavili do znanja da je Donbas ruski i pripretili nuklearnim bombama. Ukrajinci ne gube vreme i pokušavaju da uzmu što više na terenu dok ne dođu rezervisti i zima
Mnogi će ostati u čudu kada saznaju da je Srbija bila lider u učešću u velikoj intelektualnoj razmeni omladine u okviru visokog obrazovanja. Današnji potencijalni međunarodni student pred sobom ima znatno lakši pristup globalnom iskustvu obrazovanja
Rat u Ukrajini vodi se između nuklearne i nenuklearne države, ali pitanja nuklearnog sukoba su na dnevnom redu od njegovog početka. Ne bi se reklo da je on proizveo direktnu pretnju upotrebe nuklearnog oružja, ali je stvorio uslove da se o njegovoj upotrebi razgovara gotovo bez ikakvih rezervi, kao da je to sasvim obična stvar. I u tome je njegova najveća opasnost – jer može da stvori utisak da je upotreba nuklearnog oružja prihvatljiva i moralno i vojnički
Kraj septembra 2022. označiće i kraj prvih 100 dana od kada je na mesto gradonačelnika Beograda došao potpredsednik Glavnog odbora SNS Aleksandar Šapić. Ovo je pokušaj da se svedu računi iz tih prvih 100 dana, kao i da se nagovesti šta bi moglo da usledi
Kao nikada do sada, aktivisti stranaka koje okupljaju Albance, predvođeni svojim liderima, razmileli su se po terenu, idu od vrata do vrata, drže zborove po mesnim kancelarijama i zadružnim domovima i dele objave po društvenim mrežama ne bi li pučanstvu objasnili nacionalnu važnost učešća na popisu koji se u Srbiji organizuje od 1. do 30. oktobra. A šta je, zapravo, osnovni cilj, sažeo je u jednoj rečenici narodni poslanik Šaip Kamberi: “Hajde da dokažemo da je Preševska dolina albanska”
“Kako će glasači reagovati na neki novi Brisel ili na zaokret u pogledu Rusije u situaciji kada obećanje boljeg života više nije izvesno”, pita se za “Vreme” Dejan Bursać, istraživač u beogradskom Institutu za političke studije. “Sigurno će ih iritirati i SNS i njihovi funkcioneri, i pojedine afere će dobiti mnogo više odjeka u tako frustriranom javnom mnjenju. Vučić, verujem, sve to dobro predviđa i zato želi da formira novi pokret baziran na sopstvenoj ličnoj popularnosti, koji bi pokupio eventualne nezadovoljne glasače naprednjaka pre nego što se oni raspu u neke druge stranke”
Vrhunski cinizam je da države koje su na prvoj liniji podrške Ukrajini, rečnikom ruskog rukovodstva pozivaju Ruse da ne beže kod njih, već da „ispune svoju građansku dužnost“, odazovu se mobilizaciji i odu da ratuju u Ukrajini