Kategorija: Vreme

Istraživanje Demostata

Beda dnevnog političkog pragmatizma

Konfuzna je spoljna politika Srbije, konfuzan je odnos EU u politici prijema novih članova, a naročito prema Srbiji. Konfuzija u javnom mnenju građana Srbije je u velikoj meri posledica percepcije konfuzije u politici Srbije, a potom i konfuzije u politici Evropske unije. Ima dovoljno razloga da “srpsku konfuziju” objasnimo svesnim namerama onih koji vode tu politiku, dok je konfuzija koja obeležava odnos EU prema prijemu novih članova više rezultat neprincipijelnosti i neke vrste “dnevnog pragmatizma”

Završeni izbori u Velikom Trnovcu

Ludnica ili ogledno dobro

Vest je da je, imajući u vidu ukupne rezultate republičkih izbora od 3. aprila, Kamberijeva koalicija u Bujanovcu ubedljivo pobedila Vučićev SNS rezultatom 6473:4415, čime može da se pohvali malo koji grad u Srbiji. Vest je i da je Ivica Dačić, taj notorni zaštitnik državnih i nacionalnih interesa, ispao prepodobni ljubitelj demokratije kada je obnarodovao da odustaje od prigovora na izborni proces

Intervju: Vladimir Međak, ekspert za evropske integracije

Plodovi kukavičke i autodestruktivne politike

“Srbija je jedina zemlja koja načelno teži ka Evropskoj uniji, a koja otvoreno podržava rusku agresiju na Ukrajinu. Nije tačno da je neutralna, ona je na ruskoj strani. Pričamo da smo neutralni samo da ne bismo trpeli posledice. Kako je Srbija od proevropski nastrojene države došla do toga da podržava rusku agresiju? Zajedničkim snagama: evropskim nečinjenjem i aktivnim i strateškim činjenjem naše vlasti”

Intervju: Ivan Čolović

Scena je spremna za spomenik Miloševiću

“Razlika između Slobodana Miloševića i Aleksandra Vučića je ona koju vidimo na Koraksovim karikaturama. Milošević je tu introvetovan, oči mu se ne vide, on je lik koji deluje iz senke, iz bekstejdža. Nasuprot njemu, Vučić je stalno na pozornici, gleda nas svojim velikim očima sa svih strana i sve vreme zasipa nas svojim beskrajnim govorima. Ali, u suštini, on radi isto što i Milošević – učvršćuje ličnu vlast i nudi san o Velikoj Srbiji, koja se sad zove Srpski svet”

Avio-saobraćaj

Letnja kataklizma 2022. godine

Avio-kompanije, često s pravom, upiru prst u aerodrome i kontrole letenja zbog problema koje preživljavaju. Britiš ervejz je još u maju kritikovao aerodrom Hitrou zbog nedostatka zemaljskog osoblja. Lufthanza krivicu slaže po sledećim faktorima: štrajkovi kontrolora letenja, letnje nevreme i, posebno, povećan broj prijava oboljenja zaposlenih od korone. Jer i zaposleni u avio-industriji su ljudi, po prirodi posla češće će se zaraziti i karantin podjednako dugo traje i za njih

Politika odbrane

Vojni rok odmah, i to šest meseci

Idemo odmah u centar – apsolutno je neophodno da ponovo bude uvedeno obavezno služenje vojnog roka, i to u trajanju znatno dužem od predloženih 90 dana, a svi argumenti koji su u javnosti izneti protiv te ideje su isključivo ideološke prirode i lako ih je pobiti u racionalnoj raspravi. S druge strane, model vojnog roka u trajanju od tri meseca, koji je javnosti nagovestio predsednik Aleksandar Vučić, neće rešiti niti jedan problem sa kojim se susreće Vojska Srbije i biće samo trošenje vremena i novca

Šta smo naučili iz male mature

Kako izbeći zatrpavanje sadržajem

Umesto da bombardujemo decu informacijama i zahtevamo da sve to drže u glavi, bolje je smanjiti količinu informacija, a decu učiti kako da ih pronađu, a nakon toga postupno obrade i apsorbuju

Šta će biti sa MiG-ovima i Pancirima iz Rusije

Budženje đunte

Ako se rat u Ukrajini nastavi, RV i PVO Vojske Srbije biće, nažalost, u sve težem stanju. Moraće da se pribegne “snalaženju”. Time se kratkotrajno mogu izbeći teže posledice, ali će na duži rok biti proizvedeni neupredivo veći problemi

Lični stav

I šta ćemo sad?

Postoji li pravno utemeljen put da se, u momentu kada su međunarodne prilike veoma složene, izađe iz situacije u kojoj je Narodna skupština raspuštena, a Vlada ima ograničen mandat? Izlaz može biti ustavna odredba (član 101, stav 4) prema kojoj je Narodna skupština konstituisana kada se potvrdi mandat dve trećine poslanika, a koja dopušta mogućnost da se Narodna skupština konstituiše i kada je mandat jedne trećine poslanika sporan
03. jul 2022

Na današnji dan

Džim Morison: Gvozdena vrata percepcije

Džejms Daglas Morison umro je od srčanog udara, u kadi, u hotelskoj sobi, trećeg jula 1971. godine. Ovakav kraj ubrzao je početak ostvarenja njegove poslednje želje – želje da bude ozbiljno shvaćen kao pesnik (Vreme br 674, 4. decembar 2003)
03. jul 2022

Vesti

Plan Miroslava Čučkovića: Ulice treba da izgledaju lepše

Novoimenovani gradski menadžer Miroslav Čučković, poznat je po neuspehu u odbrani Obrenovca u vreme poplava, i po preletanju iz stranke u stranku. U novoj gradskoj vlasti, ima tri preletača iz Demokratske u Srpsku naprednu stranku

Fijat: Šta je Srbija dala, a šta je dobila

Nova era istog sipanja para u bunar

Malo ko se uopšte u javnosti zapitao: a kakve su to državne firme koje mogu preko noći da prime stotine radnika, a da prethodno nisu imale potrebe za njima? Još se manje ljudi zapitalo zašto Srbija treba da daje 48 miliona evra kompaniji koja je samo tokom 2021. godine imala konsolidovani prihod od 149 milijardi evra

Kragujevac i Fijat

Jedna tužna priča

Protest radnika Fijata u utorak je i zvanično okončan. O tome kako će sve uticati na sudbinu Kragujevca, koja je od pedesetih godina prošlog veka gotovo uvek zavisila od razvoja automobilske industrije, u ovom trenutku niko ne govori

Portret

Novinar sa zaplenjenom jaknom

Miodrag Zarković je dugo u novinarstvu, ali je postao zvezda tek za publiku desničarskih Jutjub medija. Jedan je od retkih srpskih novinara koji izveštavaju sa fronta u Ukrajini. Tamo Zarković otvoreno navija za Ruse

Parlamentarni izbori 2022.

Dani mrmota u Velikom Trnovcu

Čini se da je beskonačno ponavljanje glasanja učinilo da se najveće albansko selo u Srbiji ureže u svest čak i onih ljudi koje politika ne zanima, te da nastavi da baštini mitove i legende koji ga godinama prate

Dvorske intrige: Afera prisluškivanje

Predsednik, ministar i sekretarka i Đuka

Dijana Hrkalović skrušeno tvrdi da je bila ubeđena da je to prisluškivanje Aleksandra Vučića i njegove porodice zapravo deo dogovora između predsednika države i Nebojše Stefanovića. Za kakvog to čoveka Hrkalovićeva smatra Vučića?

Samit EU i Zapadnog Balkana

Praznih ruku iz Brisela

Status kandidata za Ukrajinu i Moldaviju dodatno je erodirao ionako poljuljan kredibilitet Evropske unije na ovim prostorima, dok je pristup Brisela prema Zapadnom Balkanu na nedavnom održanom Samitu EU novim kandidatima već prvog dana pokazao da razloga za slavlje i nema previše

Intervju: Igor Bandović, direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku

Sve službe su sklone zloupotrebi ako nisu adekvatno kontrolisane

“Rat je uticao da Evropska unija postavi neke druge prioritete, pa ovo najnovije iscrtavanje granica sa kandidaturom Ukrajine i Moldavije zapravo predstavlja neku novozamišljenu kartu Evrope. Popunjavanje tog prostora biće veliki izazov, pre svega zato što ona ne uspeva ni da popuni prostor Zapadnog Balkana. Evropska unija, koja bi trebalo da bude garant mira, bezbednosti i daljeg razvoja Zapadnog Balkana, u jednom trenutku zaboravila je na ovaj region”

Lični stav

Etički deficit u državnoj politici Republike Srbije

Srbija je vrlo siromašna zemlja, a među važnije uzročnike tog siromaštva spada generalno manjkav moral, a posebno moral onih na najvišim razinama društvene hijerarhije. Cinik bi rekao da se ovim mehanizmom društvo locira na one nezavidne nivoe razvoja koje u moralnoj dimenziji i zaslužuje, ali bi to, čini se, bila nedozvoljena simplifikacija

Na licu mesta: Bor

Rudnik koji život daje, ali i uzima

Rade Jenić redovno poseti Oštrelj i posadi malo krompira i luka u bašti porodične kuće, “za dušu”. Ali plod ne pojede. Seća se da je nekad bilo preko pedeset izvora vode, pa čak i jedan termalne. Sada su svi presušili jer rudarstvo zahteva enormne količine vode, a nema nijednog pogona za prečišćavanje

Lični stav

Imovina u braku – što je moje, to je tvoje

Imovinskopravni odnosi među bračnim partnerima spadaju u domen najkompleksnijih pravnih pitanja, te uprkos velikom broju detaljnih odredaba koje regulišu imovinskopravne odnose u braku, supružnici imaju slobodu da odluče koji će režim izabrati. Time u slučaju prestanka braka mogu svesti na minimum nepotrebno uplitanje suda i trećih lica u svoje lične porodične odnose

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu