Dodatno

Interval

Budućnost nauke sa X miliona evra

 

U periodu od 2011. do 2014. godine Srbija će uložiti neverovatnih 400 miliona evra u dolazeći ciklus istraživanja. To je najavljeno proteklog vikenda u Sava centru gde je održan skup "Naučna zajednica za budućnost Srbije" koji je, kako je ocenjeno u Ministarstvu za nauku i tehnološki razvoj, "početak jedne nove faze razvoja nauke u Srbiji i jasne orijentacije zemlje ka ekonomiji zasnovanoj na znanju".

Tom prilikom je potpredsednik Vlade za evropske integracije i ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić potpisao Akt o izboru, vrednovanju i finansiranju programa za ciklus istraživanja 2011–2014, kao i Program za ciklus istraživanja za isti period. Ovim dokumentima je vrlo precizno definisano kako će se u dolazećem ciklusu sredstva deliti, po kojim kriterijumima, ali i sa tačnim propozicijama kako će se deliti konkretne ocene predloženih projekata.

"Kada govorimo o sredstvima i ovom ciklusu investicija, uvek se moramo setiti da su to sredstva svih građana Republike Srbije i sredstva za projekte i sredstva za investicije", rekao je Đelić, dodajući da je zbog toga "ogromna odgovornost na našim plećima".

Skup je inače otvorio predsednik Srbije Boris Tadić koji je napomenuo kako "Srbija koja zaostaje stvara probleme svojim građanima i okruženju, a Srbija koja ne zaostaje i koja hvata korak, koja prednjači i biva u naučnom i tehnološkom smislu predvodnik u nekim oblastima jeste Srbija na dobrobit svojih građana, regiona i Evrope."

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer rekao je da će "istraživanja i inovacije biti od suštinske važnosti u izazovima koji su pred Evropom", a da će budućnost Evropske unije i Srbije morati da bude "zasnovana na znanju".

Na skupu u Sava centru, u plenarnom delu učestvovalo je više od 2500 naučnika i istraživača u paralelnim sesijama. Ove radne sesije bile su podeljene po nacionalnim prioritetnim temama definisanim Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja.

Celom događaju prethodilo je nekoliko presudnih pripremnih koraka koji su se desili tokom ove godine. Naime, Vlada je u februaru usvojila Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2010. do 2015. godine. Potom je u martu Narodna skupština usvojila novi zakonski okvir za nauku i inovacije, a istog meseca je potpisan sporazum sa Evropskom investicionom bankom o kreditu od 200 miliona evra za naučnu i tehnološku infrastrukturu.

Okviri istraživanja

Prema dugo raspravljanom, kritikovanom i na kraju, uspešno usvojenom dokumentu Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2010. do 2015. godine, definisane su sledeće prioritetne teme naučnih istraživanja u Srbiji:

● Biomedicina,

● Poljoprivreda i hrana,

● Informacione i telekomunikacione tehnologije,

● Životna sredina i klimatske promene,

● Energetika i energetska efikasnost,

● Novi materijali i nanonauke,

● Unapređenje donošenja državnih odluka i

● Afirmacija nacionalnog identiteta


Šta smo saznali između trinaest i četrnaest

Veštački život

Bakterija sa veštačkim DNK može se razmnožiti milion puta i ponašati se kao svako živo biće. To je uspelo američkom kontroverznom genetičaru Krejgu Venteru i njegovom timu koji su napravili prvu živu ćeliju sa potpuno veštačkim DNK. Njihovo otkriće je ocenjeno kao spektakularno, ali i etički diskutabilno.


Ljudi i neandertalci

Ljudi i neandertalci ne samo da su imali zajedničke pretke, već su se i uzajamno mešali. Prema istraživanju koje je šokiralo svet, a koje je tim evropskih antropologa objavio u časopisu "Science" pre deset dana, između 1 i 4 odsto ljudskog genoma sadrži gene potekle od neandertalaca.


Antiklimatski skup

Klimatski skeptici takođe imaju svoje konferencije. U trećoj nedelji maja, zagovornici tvrdnje da ne postoje klimatske promene, odnosno da ljudi nisu izazvali globalno zagrevanje, u trećoj nedelji maja okupili su se u Čikagu kako bi razmenili dokaze o "klimatskom mitu".


Povlačenje šatla

Spejs šatl Atlantis je leteo u orbitu 31 put, proveo u njoj 282 dana i prešao put od 186 miliona kilometara. Njegov poslednji let okončao se ovog maja, budući da se ova letelica povlači iz svemirskih misija. Za njim će u penziju otići i druge dve letelice iz flote američkih spejs šatlova.

Iz istog broja

 

 

 

Vreme nauke

Četrnaest

S. B

Muzej nauke i tehnike

U drugom krugu

 

Jedna karijera

Potraga za zvezdama i snovima

M. Vidić

Café Scientifique (2/6)

Život je tamo negde?

Priredila: Jelena Jorgačević

Intervju – Ivanka Popović, predsednik Srpskog hemijskog društva

Nebo nad polimerom

Marija Vidić, Slobodan Bubnjević

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu