Dodatno

Vreme nauke

Četrnaest

Deluje sasvim beznadežno, ali šta se uopšte može dobiti sa, na primer, četrnaest elektrona? Biće sasvim dovoljno da ovu negativno naelektrisanu četrnaestoricu pustite da se sami razmeste oko odgovarajućeg atomskog jezgra, koje će, ako je zaista odgovarajuće, imati četrnaest pozitivnih protona. Kad se po Paulijevom principu, onom da dva elektrona ne mogu biti u istom stanju, elektroni redom jedan po jedan smeste po energetskim nivoima, dupke će popuniti sve slobodne pozicije oko jezgra, sve do orbitale koju hemičari nazivaju 2S22P2. Ali, šta time, sa jezgrom i četrnaest elektrona, dobijamo? Oni, naime, čine atom naizgled običnog tetravalentnog metaloida koji je poznat kao silicijum. I sad stvar sa beznadežnom četrnaestoricom postaje zanimljiva, budući da je silicijum osnovni sastojak poluprovodničkih uređaja, tranzistora, dioda, integralnih kola i mikročipova, bez koga ne bi bilo milijardi računskih operacija koje svakog trenutka izvode kompjuterski procesori. I sav digitalni svet, od filmova i televizija do interneta, i svu onu svakodnevnu magiju koja dolazi iz takozvanih silicijumskih dolina, omogućuju članovi četrnaestočlanog tima koji sa drugima, uključujući i nečistoće, grade elektronsku strukturu silicijumskih poluprovodnika. S druge strane, silicijum ni u kom slučaju nije samo beznadežni kompjuterski "frik" – on čini čak četvrtinu Zemljine kore, neizbežan je u svakom silikonu za veštačke grudi i na svakoj peščanoj plaži, ali i u svakoj keramici, cementu, svakom zidu, a pre svega svakom prozoru, u venecijanskom i svakom drugom staklu, isto kao što je četrnaest stihova neizbežno u sonetu ili pak u egipatskom mitu o tome kako je mračni Set isekao boga Ozirisa na četrnaest delova koje je bacio u Nil. Broj četrnaest, međutim, podseća i na "četrnaest tačaka" američkog predsednika Vudroa Vilsona za obnovu Evrope nakon Velikog rata, ali predstavlja i simbol neonacističkih pokreta zbog "četrnaest reči" o takozvanom opstanku i budućnosti bele dece koje je, parafrazirajući Hitlera, smislio američki neonacista Dejvid Lejn. Za mnoge ljude širom sveta, četrnaest je samo broj dana posle kojih dobijaju platu. Za mnogo više preostalih, posle toliko dana tek počine nada da će od licemernih gospodara stići ikakva plata. Četrnaest dana gladi je najverovatnija fiziološka granica nepovrata. Posle koje sve zaista jeste beznadežno.

Vreme nauke 14 u PDF-u

Vreme nauke je specijalno izdanje nedeljnika Vreme za nauku i tehnologiju.

Uređuju Slobodan Bubnjević i Marija Vidić.

Objavljivanje pomaže Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije.

Iz istog broja

 

 

 

Muzej nauke i tehnike

U drugom krugu

 

Jedna karijera

Potraga za zvezdama i snovima

M. Vidić

Café Scientifique (2/6)

Život je tamo negde?

Priredila: Jelena Jorgačević

Intervju – Ivanka Popović, predsednik Srpskog hemijskog društva

Nebo nad polimerom

Marija Vidić, Slobodan Bubnjević

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu