Dodatno

Evropski centri nauke

»Kopernik« na Visli

Najmlađi evropski centar za promociju nauke, Centrum Nauki Kopernik, sagrađen je u Varšavi. Prvi posetioci u njega su ušli krajem 2010. godine kada je otvoren jedan od nekoliko delova izložbenog prostora. Upravo zato što je poslednji građen. Centar nauke "Kopernik" jedna je od najnaprednijih institucija ovog tipa u Evropi

 

Samo tokom prva tri dana "Kopernik" je imao više od 25.000 posetilaca, a očekuje se da će ga do kraja godine posetiti blizu pola miliona ljudi.

Interaktivne izložbe u Centru "Kopernik" obraćaju se najrazličitijim grupama – odraslima, mladima, deci. "Posetioci svih uzrasta sigurno će naći nešto zanimljivo, a tome doprinosi činjenica da su eksponati podeljeni u odvojene celine. Postoji poseban deo namenjen deci predškolskog uzrasta, a veći deo postavke primeren je za organizovane grupe osnovaca ili srednjoškolce, kao i odrasle posetioce", navodi za "Vreme nauke" Goran Pavičić iz beogradskog centra za promociju nauke.

Centar nauke "Kopernik" ima status institucije od kulturnog značaja. Njegovi osnivači su Grad Varšava, Ministarstvo nauke i visokog obrazovanja i Ministarstvo prosvete. Oni su se ujedinili oko cilja da naprave mesto koje će inspirisati radoznalost, naučni dijalog i pomoći ljudima – odraslima i deci – da samostalno otkrivaju svet.

"Kopernik" je izgrađen u srcu Varšave, na obali Visle, a iznad Vislostrada tunela – podzemne železnice. U okviru centra nalazi se dvospratna zgrada površine oko 15.000 metara kvadratnih gde je izložbeni prostor sa stalnim ili privremenim postavkama, laboratorijama, radionicama, konferencijskim centrom, kafeima, restoranima, kancelarijskim prostorom i baštom na ravnom krovu. Pod zemljom je veliki garažni prostor, a tu su smeštene i ostale radionice.

"The Warsaw Voice" navodi da je izgradnja ovog centra koštala oko 87 miliona evra, od čega je 50 miliona obezbeđeno iz fondova Evropske unije.

Zgrada je okružena baštom nazvanom "Discovery Park", koja je takođe izložbeni prostor sa velikim brojem eksponata, galerijom, eksperimentalnim stanicama i amfiteatrom. U okviru "Kopernika" izgrađen je i planetarijum simbolično nazvan "Nebesa Kopernika", koji je tek letos otvoren i predstavlja glavnu atrakciju za većinu posetilaca. Uz posmatranje simulacija izgleda zvezdanog neba i objekata koji se mogu posmatrati različitim teleskopima, posetioci planetarijuma odlaze na virtuelna putovanja kroz našu galaksiju, lokalnu grupu galaksija, pa sve do granica poznatog svemira. Međutim, Centar ovde priređuje mnoštvo drugih događaja i predavanja iz najrazličitijih oblasti koristeći neobičan dizajn planetarijuma. Naime, publiku potpuno okružuju projekciona platna koja su u obliku sfere pa posetioci imaju utisak da su u centru događaja koji se odigrava na platnu. Osim toga, moguće je prikazati i 3D sadržaj koji taj utisak dodatno pojačava.

Sve ovo počelo je da se gradi polovinom 2008. godine. U to vreme je Centar "Kopernik" – pošto nije imao zgradu –zajedno sa Poljskim radiom organizovao "Naučni piknik", koji je u to vreme bio najveći naučnopopularizatorski događaj u Evropi. To je još jednom potvrdilo da je interesovanje za nauku veliko i da je odluka o gradnji tako velikog centra bila ispravna. Sledeća potvrda stigla je na otvaranju "Kopernika" kada je prikazan multimedijalni šou "Veliki prasak" u režiji Pitera Grinaveja. Dok je u centru u tom trenutku bilo nekoliko hiljada ljudi, još stotine hiljada Poljaka je otvaranje pratilo preko malih ekrana.

Sve ukupno, u Centru nauke "Kopernik" postavljeno je oko 450 interaktivnih eksponata. Upitan da izdvoji najinteresantnije, Pavičić kao jedan od primera navodi Fukoovo klatno, elegantan dokaz rotacije Zemlje. "Kugla veličine odbojkaške lopte okačena je na uže dužine oko 12 metara. Na postolju su smešteni čunjevi nalik na čekiće, koji, kada ih klatno obori, padaju i udaraju u zvona. Na otvorenom prostoru smeštena je neobična skulptura na čijem vrhu je strelica koja se pomera i prati kretanje Merkura. Izdvojio bih i Gajgerov brojač povezan sa rotirajućom podlogom gde su smešteni različiti materijali koji se mogu naći u prirodi. Cilj je da se pokaže kako mnogi materijali u našem okruženju imaju prirodna radioaktivna svojstva, naravno, u vrlo maloj meri", navodi Pavičić. Među zanimljivijim eksponatima je i zvučni top kojim se na lep način pokazuje kako talasno kretanje prenosi energiju – udarcem u bubanj proizvodi se zvuk, koji kao talas putuje kroz prostor, prenosi energiju i pokreće pločice.

Prema podacima koje je izneo direktor "Kopernika" Robert Firmhofer, ove eksponate pogleda u proseku 3000 ljudi dnevno. Međutim, osim što ih gledaju, oni mogu slobodno i da ih dodiruju i izvode eksperimente koji im otkrivaju i približavaju najrazličitije fenomene i zakone fizike, hemije i drugih nauka.

Iz istog broja

Atlas naučnika

Šta je meni Galileo Galilej

Nikola Božić

Naučna infrastruktura

Gradilište u Petnici

 

Misterije

Bolest ludog meda

Ivan Umeljić

Vreme nauke

Dvadeset devet

S.B

Nauka i kafa

Gledanje u šolju

M. Vidić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu