Dodatno

Intervju – Boris Čamernik, generalni sekretar DCC-a

foto: m. milenković

Moguća misija

"Želimo da izazovemo lančanu reakciju. Ako uspemo bar jednog privatnog preduzetnika da ubedimo da je profitabilno iznajmljivati bicikl u Donjem Milanovcu, drugi će doći sam"

 

"Kada smo počeli, brinuli smo se šta ćemo da promovišemo. Nakon dve godine, mi već imamo pet transnacionalnih ‘proizvoda’ – pešačke rute uz Dunav: Danube Hike, biciklističku rutu EuroVelo 6, biciklističku rutu EuroVelo 13 i Dunavski put vina i Put rimskih imperatora", kaže u intervjuu za "Vreme" Boris Čamernik, generalni sekretar Dunavskog centra za kompetenciju. "EuroVelo 6 je, na primer, uspeh kome se nisu baš svi nadali. Pre toga u Srbiji je bilo oko 500 turista-biciklista, a sada ih je skoro 20.000. To ima i dodatnu vrednost, jer ti ljudi kad dođu ne ostaju ovde jedan dan. Ovi turisti troše. Oni ceo dan voze bicikl, jedu u restoranima, negde prenoće. To su ljudi čiji bicikli vrede i do pet hiljada evra. Čine, dakle, potpuno nov segment turizma. To je i bio uvod u percepciju da turizam na Dunavu može da bude mnogo više nego što je sada."

"VREME": Koliko je do sada nemačka vlada preko GIZa uložila u razvoj turizma u dunavskom regionu i kakvi su rezultati tih investicija?

BORIS ČAMERNIK: Do sada je uloženo oko dva miliona evra. U saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, organizovano je i finansirano učešće naših članova na raznim međunarodnim sajmovima turizma; napravljene su brošure koje predstavljaju Dunav kao destinaciju a kojima naši članovi promovišu svoju ponudu; urađen je veb-sajt www.danube.travel. DanubeTravel je prvi sajt koji pokriva kompletnu turističku ponudu Dunava – od Švarcvalda do Crnog mora, gde mali pružaoci usluga mogu besplatno da promovišu svoje ponude i usluge onlajn. Dakle, mali pansion u Kladovu, na primer, umesto da ima svoju veb-stranicu, čije pravljenje, održavanje i ažuriranje košta, ima mogućnost da na sajtu DunavTravel otvori profil. Zadatak DCC-a je i da taj mali pansion na sajtu promovišemo. Naš cilj je upravo da sajt bude prva stepenica za svakog turistu koji želi da poseti Dunav. Time će taj pansion imati šansu na tržištu i biće predstavljen kao deo jedne veće ponude, što mu daje veće šanse nego da je sam ušao u celu priču.

Da li to znači i da su lokalne turističke organizacije prepoznale svoju šansu?

Lokalne turističke organizacije su naši članovi i vrlo su posvećene svom poslu. Ti ljudi na lokalu rade, imaju male budžete i svaka pomoć im je dobrodošla. Osim treninga i usavršavanja, sada im se nudi mogućnost da uspostave i prekograničnu saradnju. Do sada je, istina, postojala mala saradnja između opština u Srbiji i opština u Rumuniji i Bugarskoj, a postoji veliki broj prekograničnih fondova EU za koje oni mogu da apliciraju, ali do sada nije postojala platforma za oblast turizma kroz koju bi se oni međusobno upoznavali i krenuli zajedno da rade. DCC im je pomogao da pripreme projekte za prekograničnu saradnju. Te aplikacije nisu jednostavne, zahtevaju dosta vremena, pre svega znanje engleskog jezika, tako da i im i ta vrsta konsultantske pomoći svakako znači.

Šta su najveći problemi u razvoju turizma na Dunavu u Srbiji?

Osnovni problem u turizmu je takozvani "problem zatvorenog kruga" – turisti ne dolaze jer su putevi loši, nema informacija, naša gastronomska ponuda ma koliko da je dobra nije dovoljno definisana, naše vinarije su dobre, ali mogu biti i bolje. Ukratko, ako je loša infrastruktura, onda ni turisti ne dolaze. Niko neće reći da li je ekonomski isplativo da uložite u infrastrukturu a da ne znate da li će turisti doći. Mi pokušavamo da "razbijemo taj krug" malim intervencijama i da pomoću GIZ-ovih i donacija EU malo ubrzamo taj proces i izazovemo lančanu reakciju. Dakle, niko od nas ne kaže "mi ćemo da dođemo i da sredimo infrastrukturu od Hrvatske do Crnog mora i to će onda dovesti turiste". Treba biti realan. Ako uspemo da ubedimo bar jednog privatnog preduzetnika da je profitabilno iznajmljivati bicikl u Donjem Milanovcu, drugi će doći sam.

Iz istog broja

Destinacija Dunav

Turizam briše granice

Jasmina Lazić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu