Dodatno

Pismo od 21. januara 2004. ministru poljoprivrede Stojanu Jevtiću

Zahtev za preraspodelu kvota

Poštovani ministre,

Obraćamo Vam se povodom stupanja na snagu Uredbe o premiji za proizvodnju šećerne repe za period januar – mart 2004. godine, objavljenoj u "Službenom glasniku" RS 13. januara 2004. godine.

Sa zaista velikom neprijatnošću, kao i nedoumicama, primili smo informaciju datu u Uredbi, po kojoj će korisnici premije, odnosno proizvođači ugovorima vezani za šećerane u vlasništvu MK Komerca, u sledećoj proizvodnoj godini imati odobreno daleko manje hektara za subvenciju u odnosu na ranije ugovorene površine.

Predloženom raspodelom hektara premiranim od strane države, favorizuju se fabrike, koje su ugovorile i preradile daleko manje količine repe. Kao primer možemo navesti fabriku "Star šećer" iz Nove Crnje u vlasništvu kompanije Sfir. Ova fabrika je prošle godine preradila samo 69 hiljada tona repe i izvela probnu proizvodnju sa svega 45 radnika. "Star šećer" je dobio isti broj premiranih hektara kao, recimo, naša fabrika "Jedinstvo"iz Kovačice, koja je u prethodnoj kampanji preradila blizu 300.000 tona šećerne repe, sa ukupno 11.109 hektara. Isto tako, neobično je da se TeTo Senta svrsta sa kvotom za premiju u isti rang sa fabrikom šećera "Bačka" u Vrbasu, ako se uzme u obzir da je Senta sa 7148 hektara preradila ukupno 195.629 tona repe, a Vrbaška šećerana sa 10.053 hektara preradila 388.413 tona repe!

Ako se uzme u obzir da su fabrike u sastavu MK Komerca u protekloj kampanji pod izuzetno teškim agroekološkim uslovima uspele da sačuvaju 38.690 hektara od ukupnih 66.369 hektara pod repom, kao i činjenicu da su preradile 1.100.000 tona šećerne repe, (a u čitavoj industriji Srbije i Crne gore prerađeno je ukupno 1.918.096 tona), nedvosmisleno se da zaključiti da je u fabrikama u našem vlasništvu prerađeno 60 odsto ukupne proizvodnje šećerne repe u našoj zemlji, te da smo, od ukupne proizvedene količine šećera koja je za prethodnu godinu iznosila 200.000 tona, mi proizveli 130.000 tona šećera.

Smatramo da ove brojke u potpunosti opravdavaju naše negodovanje ovakvim načinom raspodele premiranih hektara.

Naši ozbiljni planovi u smislu razvoja proizvodnje, kompletne fabrike i standarda radnika ovim su poljuljani, jer ne vidimo podršku od strane Vlade u tom smislu. Moramo Vas podsetiti da smo u protekloj godini izvršili niz veoma krupnih ulaganja u investicione programe, tehničko-tehnološki razvoj kapaciteta i socijalni program za zaposlene, na šta smo se sa možda smelom, ali ozbiljnom vizijom razvoja poljoprivrede, pa i privrede naše zemlje obavezali. U izuzetno teškoj godini iza nas, uložili smo ogromnu količinu sredstava za repromaterijale neophodne za proizvodnju šećerne repe i avansno smo isfinansirali preko 60 odsto ukupne proizvodnje, što iznosi preko 20 miliona evra.

Na osnovu ostvarenih prošlogodišnjih rezultata, ove godine planiramo setvu na više od 45.000 hektara i već do sada smo avansno uložili neophodne količine mineralnog đubriva NPK. Planiramo podizanje kapaciteta dnevne prerade repe u našim fabrikama, a posebno se to odnosi na fabriku u Vrbasu, gde nam je u planu da završimo započete investicije koje će omogućiti povećanje dnevne prerade sa 6 na 10 hiljada tona šećerne repe dnevno.

Mora se uzeti u obzir i činjenica da se fabrike šećera u vlasništvu MK Komerc nalaze u regionima najpogodnijim za proizvodnju šećerne repe i da ka istim gravitira ogroman broj hektara i poljoprivrednih proizvođača, te da je u našim fabrikama zaposleno u stalnom radnom odnosu oko 1500 ljudi. Poznato je da su fabrike šećera pokretač ekonomskog i privrednog razvoja čitavih regija, kao i da šećerna industrija u našoj zemlji osim zaposlenih u fabrikama šećera, na posredan ili neposredan način angažuju oko 110.000 zaposlenih. To znači da je oko 60.000 ljudi radno angažovano zato što fabrike šećera u sastavu MK Komerc uspešno rade.

Sve što smo naveli u ovom pismu, još više nam otvara pitanja koja su se odmah na početku, prilikom uvida u Uredbu, nametnula:

Iz kog razloga se stimuliše proizvodnja fabrika koje nemaju perspektivu?

Iz kog razloga su pojedinim fabrikama kvote podignute 3 puta u odnosu na ostvarenu prošlogodišnju proizvodnju, nama smanjene za 25 odsto, a da pri tom imamo stabilnu, i unapred ugovorenu proizvodnju?

Zašto se nama, koji imamo poluge progresa i napretka poljoprivrede i privrede čitavog regiona, onemogućava da idemo napred?

Slobodni smo da predložimo dva rešenja koja nam u ovom momentu delju konstruktivno:

– da se izvrši nova preraspodela kvota na osnovu ostvarenih rezultata kampanje prerade šećerne repe 2003./2004. godine

– da se kvota od 5000 hektara namenjenih ostalim šećeranama, raspodeli fabrikama u sastavu MK Komerc – fabrikama šećera u Kovačici, Pećincima, Baču i Vrbasu.

Zato Vas molimo da još jednom preispitate odluku sadržanu u Uredbi. Ukoliko ne prihvatite ni jedno od predloženih rešenja, niti ponudite neko koje bi išlo u pravcu racionalnije raspodele kvota primerene realnom stanju u šećernoj industriji, bićemo u prinuđeni da se sa punim pravom zapitamo o namerama i posledicama donošenja ovakve odluke, kao i o onima kojima bi sve navedeno išlo u prilog.

U nadi da ćemo pronaći ispravno rešenje na obostrano zadovoljstvo,

s poštovanjem,

Srdan Ilin, generalni direktor MK Komerca

Iz istog broja

Sastanak Miodraga Kostića i Jana Blankerta

Suština – loš carinski sistem

Privatizacija šećerana

Koliko košta 3 evra

MK Komerc i "šećerna afera"

Ko pakuje prepakivanje

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu