Analiza

Očekuje se da će prava žena u Americi biti drastično umanjena: protesti ispred Vrhovnog suda u Vašingtonu

Foto: AP

3. 5. 2022. / 15.21

Pravo na abortus u Americi: Korak unazad

Petnaestak minuta nakon što je draft o zabrani abortusa dospeo u javnost, ispred Vrhovnog suda u Vašingtonu okupili su se nezadovoljni građani. Ponovo se pokušava da se prava žena, arbitrarno, apsurdnom odlukom državnih organa, ometaju ili potpuno oduzmu. Države Oklahoma i Teksas najavljuju drakonske zakone kojima će abortus biti protivzakonit čak i u slučajevima kada je do trudnoće došlo kao posledice silovanja ili incesta

Tokom prethodne večeri portal Politico objavio je inicijalni draft odluke američkog Vrhovnog suda u kome se obrazlaže odluka da se poništi pravno dejstvo presude u slučaju Rou protiv Vejda iz 1973. godine, kojom se garantovala federalna ustavna zaštita prava na abortus u SAD-u. Draft odluke je napisao Samjuel Alito, jedan od devet sudija ovog suda, a usvojen je i poslat u dalju proceduru, uz većinsku odluku od pet glasova za i četiri protiv.

Draft je tajno medijima, kako se pretpostavlja, dostavio neko od nižih službenika suda, što je izazvalo i dodatne kontroverze i međusobno optužuvanje republikanaca, koji ovakav gest tumače kao nepoštovanje suda i demokrata koji mahom hvale hrabrost neidentifikovanig pojedinca koji je, u želji da predupredi donošenje ove presude, stavio svoju karijeru na kocku. Radi se o nacrtu odluke, u koju se, kako je uobičajeno u praksi Ustavnog suda, ugrađuju i mišljenja ostalih sudija i za koju se nakon toga ponovo glasa, pre konačnog usvajanja.

Do sada je bilo slučajeva da su  sudije tokom ovog procesa promenile način na koji su glasale, ali procena političke javnosti i medija je da je to ovoga puta malo verovatno.

Sinoćni protesti u VašingtonuFoto: AP

U praksi, ovakva odluka Vrhovnog suda, ukoliko bude usvojena u postojećem obliku, znači da će pravo na abortus prestati da bude univerzalno i da će svaka od pedeset američkih država imati mogućnost da samostalno odluči da li će jedna od najznačajnijih tekovina borbe za ljudska i posebno prava žena opstati.

Trideset i jedna država, u kojima je na vlasti Republikanska partija, u mnogim od kojih su već na snazi zakoni kojima je prekid trudnoće zabranjen ili znatno otežan, najavila je da će doneti nove zakone kojima se pravo na abortus ili zabranjuje u potpunosti ili se u velikoj meri ograničava. Neke od njih, poput Oklahome ili Teksasa najavljuju drakonske zakone kojima će abortus biti protivzakonit čak i u slučajevima kada je do trudnoće došlo kao posledice silovanja ili incesta.

Petnestak minuta nakon što je Politico objavio vest, ispred Vrhovnog suda u Vašingtonu počelo je okupljanje nezadovoljnih građana i aktivista iz organizacija za zaštitu ljudskih prava, a za sledeći vikend se najavljuju masovne demostracije u gotovo svim većim gradovima Amerike.

Poslednja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se 49 procenata Amrikanaca izjašnjava kao "pro choice", odnosno da su za pravo izbora, a njih 46 procenata kao "pro life". Istovremeno, čak 69 procenata ispitanika se protivi ukidanju presude Rou protiv Vejda i ukidanju prava žena na abortus, iz čega proizilazi da polovina "pro life" Amerikanaca veruje da je abortus nije dobro rešenje, ali da se u praksi reproduktivna prava žena ne smeju oduzimati.

Ako izuzmemo ratove ili prirodne katastrofe, teško je setiti se nekog događaja poslednjih decenija koji je, sa mnogo razloga, izazvao toliko eksplozivne i trenutne reakcije medija i liberalnog dela javnosti, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već, slobodno se može reći i u čitavom svetu.

Ponovo se pokušava da se prava žena, do kojih se dolazilo zaista mukotrpnom borbom i uz nebrojene žrtve, arbitrarno, apsurdnom odlukom državnih organa, ometaju ili potpuno oduzmu. Pravo na raspolaganje sopstvenim telom, pa tako i pravo na prekid neželjene trudnoće, koje je u mnogim zemljama osvojeno u drugoj polovini dvadesetog veka, predstavlja nastavak niza u kome su žene uspele da se izdignu iz zastrašujuće situacije u kojoj su živele vekovima.

Kao što se ponekad zaboravlja, do, u istorijskom mislu, skora, žene nisu imale pravo na sopstvenu imovinu, pravo na nasleđivanje, pravo na obrazovanje, pravo na izbor partnera, pravo na promenu mesta prebivališta, pravo na rad, pravo na političko angažovanje, pravo na glasanje. I danas, žene su često prinuđene da prihvate poslove na kojima su za isti rad plaćene manje od muškaraca, a žrtve mobinga ili nasilja u porodici ne dobijaju ni približno adekvatnu zaštitu. I to sve važi za žene koje su imale sreće da budu rođene i žive u državama sa liberalnijim sistemima. Položaj žena u tradicionalističkim i totalitarnim društvima je i neuporedivo teži.

Dalje odluke Vrhovnog suda u ovom slučaju se sa nestrpljenjem očekuju, ali preovladava uverenje da će konačna presuda biti slična onoj koja je predložena u nacrtu koji je procureo i da će prava žena u Americi biti drastično umanjena.

Donosioci ovakvih zakona su, sva je prilika, zaboravili na bezbrojne primere u kojima su države pokušavale da zabranama i kažnjavanjem modeluju život pojedinca, a život sam i potreba svakog čoveka da odlučuje o sebi ipak pronašli načine da se izbore sa postavljenim preprekama. Statistika iz niza zemalja Latinske i Južne Amerike u kojima su na snazi anti-abortus zakoni, pokazuje da se nakon njihovog donošenja broj prekida neželjenih trudnoća čak i uvećao, sa tim što su žene prinuđene da putuju u druge zemlje ili da odlaze na ilegalne klinike uz nesravnjivo veće troškove i rizike po sopstveno zdravlje.

Ostaje da se vidi da li će najavljeni protesti, neke inicijative koje najavljuju iz Demokratske partije i odijum u velikom delu javnosti biti dovoljni da se spreči donošenje ovakve presude Vrhovnog suda. Ipak, i sama brzina reakcije građana, ispoljeni aktivizam i njihova spremnost da se bore ohrabruje i pruža nadu da se neće napraviti previše koraka u nazad. Kako istorija uči, sloboda se osvaja teško, a gubi kada počnemo da je podrazumevamo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu