Kultura

TV manijak

Preživeti Beograd

Veoma često na Diskaveriju gledam emisije Beara Gryllsa, svetski poznatog stručnjaka za preživljavanje u divljini. To je onaj macan, bivši vojnik SAS-a koji je posle povrede kičme postao svetska TV zvezda. Od Sahare do Sibira, pokazuje kako čovek može da nađe pitku vodu, jede crve, bube ili guštere, napravi sklonište i pronađe civilizaciju. Bear je toliko popularan da ćete na Youtubeu pronaći parodije (meni je omiljena varijanta bosanskog preživljavanja) a pojavili su se i imitatori koji snimaju slične TV emisije. Tokom svoje karijere Bear Grylls je preživeo različite opasne situacije i povrede, a snimio je serijal i o preživljavanju u gradovima pod nazivom "Worst Case Scenario" .

Nekako neprimetno, u Beograd su se vratili klinci sa Vračara i Palilule koji su postali svetski prvaci u laičkom pružanju prve pomoći. Takmičenje je održano u Italiji. Dakle, i od nas je moguće uvežbati veštinu snalaženja u urbanoj džungli.

Naše saobraćajne vlasti (čitaj policija), gle slučaja, upravo ovih dana su počele da kontrolišu da li su vozači nabavili nove, licencirane komplete Prve pomoći. Međutim, šta će nama one gaze, komprese i zavoji, šta će nam ziherice i makaze, ili izotermički prekrivač ako ne umemo da ih upotrebimo.

Postavlja se pitanje kako su ona deca sa Vračara i Palilule naučila ove veštine, pomoću kojih je Bear Grylls postao zvezda. Po uzoru na italijansko takmičenje, gde je ceo grad poligon, zamislio sam Beograd kao grad prve pomoći. Istoimeni TV šou zvao bi se "Preživeti Beograd".

Suzimo trasu na potez Slavija–Kalemegdan. Na Slaviji se ekipe susreću s prvim "zadatkom". Pijan čovek leži ko mrtav, a njegov kolega go reguliše saobraćaj na kružnom toku. Nedaleko odatle, građanku je pukla struja dok je izlazila iz trolejbusa. Kod Vlade Srbije imate dehidraciju kod štrajkača koji danima protestuju. Blizu parka kod Manježa nailazimo na čopor kučića koji su izujedali prolaznike. U JDP-u dolazimo do požara (daleko bilo) i glumaca koji su se povredili tokom predstave. Ovaj detalj sam preuzeo iz italijanskog testa gde je bilo potrebno ukazati pomoć glumcu kojem je kolega kobajagi odsekao ruku u sceni mačevanja.

Na Terazijama ekipe sreću agresivne demonstrante koji sprečavaju održavanje Parade ponosa. Tu imate naš uobičajeni koktel suzavca, kamenica i kvazipatriotizma. Kuriozitet je da prvu pomoć treba pružati i policajcima.

Onako usput, u nekoliko haustora potrebno je otkriti narkomane koji su u stanju predoziranosti. Dok pružate prvu pomoć, besne komšinice će vas polivati prljavom vodom.

Podrazumeva se da ćete u barem dva navrata naleteti na saobraćajni incident gde ćete morati da upotrebite sve elemente iz sadržaja novog kompleta za Prvu pomoć.

Finalni testovi su ostavljeni za Kalemegdan gde susrećete medveda (koji u Srbiji postaju ozbiljan faktor opasnosti). Posle zoo-vrta stižete do povreda izazvanih penzionerskim kolcetom i svađama oko šaha. Aktuelna procedura za izdavanje lekova za smirenje daće vam priliku da pružite prvu pomoć prilikom nervnog sloma.

Kada ekipa stigne na Kališ, ima zadatak da se podeli u dve grupe i vrati se na Slaviju. Jedni će koristiti automobile, a drugi gradski prevoz. Tu će sresti džeparoše, kontrolore, ali i druge učesnike u saobraćaju, nervozne i beskrupulozne u gaženju i guranju, plus nagla kočenja. Konačan test za vozače je nenasilno pronalaženje parkinga.

Kad malo bolje razmislim, uopšte nije čudno što su klinci sa Vračara i Palilule najbolji na svetu. Pa nama je život u Beogradu neprekidni trening za preživljavanje, samo što smo tokom svakodnevnog treniranja potpuno zaboravili na svoje sugrađane. Toliko smo se zaneli da smo ljude oko sebe počeli da posmatramo kao članove konkurentskih timova.

Naša tranziciona realnost obiluje primerima licemerja, pa je tako i u slučaju preživljavanja. Sa jedne strane, visoko se ceni "snalaženje" jer su takvi uspešni u smutnim vremenima. Međutim, naše snalaženje po pravilu podrazumeva nedostatak razumevanja za probleme drugih i drugačijih. Zato su ove zlatne medalje koje su osvojila naša deca posebno vredne, jer vraćaju nadu da su deca bolja i humanija od nas.

Iz istog broja

Knjige

Alen Badju u raljama matematike

Ivan Milenković

Intervju – Premil Petrović, dirigent

Suština komunikacije

Sonja Ćirić

Dvadeset godina bez Majlsa Dejvisa (28.9.1991–28.9.2011.)

Majlsova deca

Đorđe Matić

Intervju – Mira Banjac, glumica

Život s hiljadu boja, hiljadu poniranja

Dragan Pejić

R.E.M. (1980–2011) – Mirna dezintegracija

Kraj sveta kakav su znali

Muharem Bazdulj

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu