Kultura

SCENA

Graditelji Novog Sada

Na nedavnom Salonu arhitekture u Novom Sadu nagrada za izdavački poduhvat godine dodeljena je multimedijalnom višejezičkom (srpski, engleski, nemački i mađarski) CD-u "Graditelji Novog Sada, druga polovina XIX – prva polovina XX veka" autora Vladimira Mitrovića, istoričara umetnosti, i Miroslava Šilića, akademskog slikara iz Novog Sada.

Ovaj prvi domaći multimedijalni CD iz arhitekture, izdat uz pomoć Društva arhitekata iz Novog Sada i Skupštine grada Novog Sada, sadrži biografije 23 graditelja i arhitekata koji su svoje karijere stvarali u Novom Sadu u periodu od obnove grada, 1850. do pred početak Drugog svetskog rata. Na CD-u se nalazi preko 1000 fotografija, razglednica, kao i crteža, planova i karti. Pored bigrafija na CD-u su jednako publikovane i detaljne bibliografske napomene graditelja, među kojima se nalaze i Đorđe Tabaković, Dragiša Brašovan, Lazar Dunđerski, Danilo Kaćanski i Filip Šmit.

Pažljivom posmatraču neće promaći nit koja se proteže u delima graditelja Novog Sada, od građevina sa elementima neoklasicističke arhitekture preko eklektike i neo stilova, secesije, postsecesije, eklektike XX veka do rane i zrele moderne arhitekture.

Dokumenti i podaci publikovani na CD-u nesumnjivo predstavljaju nacionalno blago u domaćoj istoriji arhitekture i transparetan deo istorije evropskog graditeljstva i arhitekture.

D. Medić

Radović u projektu Evroimaža

Upravni odbor evropskog fonda Evroimaž, odlučio je na svom poslednjem sastanku da finansijski podrži 14 filmskih koprodukcija među kojima je i projekat jugoslovenskog režisera Miloša Radovića. Fond Evroimaž osnovao je Savet Evrope 1988, s ciljem da preko ovog stručnog tela finansijski pomaže proizvodnju i distribuciju evropskih filmova. Dosad je 817 filmskih projekata, rađenih u koprodukciji više evropskih kinematografija, dobilo finansijsku pomoć u iznosu od 223 miliona evra. Odabranih 14 filmova, kako se navodi u saopštenju pres službe SE, podeliće novčanu potporu vrednu oko 4,6 miliona evra. U prvoj kategoriji su tri filma odabrana na osnovu njihove potencijalne gledanosti i mogućeg komercijalnog uspeha. To je "Kalasova zauvek" (Callas forever) Franka Zefirelija, koji će snimati film u koprodukciji sa saradnicima iz Rumunije, Španije, Francuske i Velike Britanije.

Drugi je projekat danskog režisera Larsa fon Trira "Dogville" u čijoj će realizaciji učestvovati i Francuska, Švedska, Holandija, Nemačka, Norveška, Finska i Velika Britanija. Francuski režiser argentinskog porekla Fernando Pino Solanas dobio je pomoć za snimanje filma "Afrodita, ukus ljubavi" u kome će sarađivati i Španci, Italijani, Švajcarci i Argentinci. U drugoj grupi filmova odabranih za potporu na bazi njihove potencijalne umetničke vrednosti, prvo mesto pripada Radovićevom projektu "Civilife" u čijoj će realizaciji, uz Srbiju, učestvovati Nemačka, Francuska i Italija.

Eksploatacija Potera

Izdavačka kuća Scholastic, koja ima autorska prava za SAD na knjige Džoan Rouling o avanturama Harija Potera, pobrinula se da čitaoci ne zaborave na svog junaka, dok čekaju na sledeću, petu knjigu serijala. Pošto je morala da prizna da datum izlaska iz štampe nove knjige o Poterovim avanturama nije ni na vidiku, ona je pozvala u pomoć filmski studio Vorner Bros da pomogne u obeležavanju njegovog "rođendana".

Toga dana će se u američkim knjižarama pojaviti knjiga sa posterima iz filma snimljenog prema prvoj knjizi serijala Hari Poter i kamen mudrosti. Knjiga je je u stvari album, bez teksta, sa 15 postera iz filma. To je prva prilika da radoznala publika vidi neke scene iz filma, čije se prikazivanje očekuje s velikim nestrpljenjem.

Iz istog broja

Pozorište

Kako sam pojeo psa

Ivan Medenica

Intervju - Drago Senić, Qrve

Pobediti sebe

Anica Bojović

Novi život Vudija Alena

Siroti mali prevarant

Bogdan Tirnanić

Buđenje domaćeg filma

Veliko spremanje u džungli

Nebojša Grujičić

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu