Meridijani

Meridijani

Nju Orleans: Uragan Katarina

"Ovo je jedna od tri najskuplje oluje u istoriji", izjavio je Robert Hartvig, šef ekonomista u Institutu za osiguranje. Procenjeno je da je šteta izazvana uraganom Katarina u državi Luizijana možda najveća u istoriji SAD, čak veća od one koju je izazvao uragan Endrju 1992. godine. Naime, procenjivači štete iz industrije osiguranja tada su saopštili da je uragan Endrju izazvao štetu od 21 milijarde dolara, a sada se govori da bi šteta mogla da premaši tu cifru i dostigne iznos od 26 milijardi. Takođe, strahuje se i da bi broj poginulih (58), uglavnom u reonu Misisipija, mogao da bude veći. Uragan je najviše pogodio Nju Orleans, pogotovo francuski kvart gde je smešten dom za izbeglice Superdom u kojem živi 10.000 ljudi; krov tog zdanja bukvalno je odleteo u vazduh. Prema svedočenju ljudi iz Nju Orleansa, izgledalo je kao da kiša i vetar prete da sravne grad sa zemljom. "Zvučalo je kao da smo napadnuti", kaže Tajron Brinson, starosedelac Nju Orleansa, za "L.A. tajms". Najveći broj ljudi (50) poginuo je u stambenom kompleksu u mestu Biloksi u oblasti Harison, Misisipi. U celoj Luizijani situacija je slična: poplave, razvaljene kuće, blato, drveće iščupano iz korena… Neki manji gradovi u oblasti Misisipi potpuno su odsečeni (blokirana telekomunikacija i saobraćaj) i još nije poznato šta se zbilo s tim ljudima i koliko ima poginulih i povređenih. Po broju poginulih, ovo je najveći uragan posle uragana Kamil koji je 1969. godine usmrtio 259 osoba.

Bagdad: Ustavna borba

Posle višemesečnog lobiranja oko iračkog ustava u holovima parlamenta i rasprave u samoj skupštini, glavni front bitke za ustav premešten je na ulice i u džamije. Oko šest miliona kopija nacrta ustava odštampano je i podeljeno iračkim glasačima, koji će se o njemu izjasniti 15. oktobra na referendumu. Kurdski i šiitski političari, koji su tokom vikenda završili tekst ustava, ne uzimajući u obzir primedbe sunita, vrše veliki pritisak na javnost da se ovakav ustav usvoji. "Iskoristićemo sve kapacitete", rekao je Dževad Maliki, šiitski političar koji je učestvovao u izradi nacrta ovog dokumenta. "Upotrebićemo džamije i hrišćanske crkve, i sve drugo što je neophodno da bismo napravili veliku kampanju oko ustava. S druge strane, sunitski Arapi, ogorčeni dokumentom ustava za koji smatraju da vodi ka razjedinjenju Iraka na poluautonomne regione, pozivaju građane da se suprotstave ovakvom rešenju na različite načine: na sudovima, posredstvom međunarodnih foruma, na referendumu i na izborima. U rodnom gradu Sadama Huseina, Tikritu, održane su demonstracije na kojima je oko 1000 ljudi izašlo na ulice da bi izrazilo protest povodom nacrta ustava. Iako je oko 85 odsto sunita bojkotovalo izbore u januaru ove godine, irački zvaničnici predviđaju da će na oktobarskim izborima procenat izašlih sunitskim birača biti veći. Sunitske vođe tražile su da se naprave novi centri za registraciju birača u njihovim delovima zemlje, a odobreno je i produženje od nedelju dana, do 7. septembra, za glasače provincije Al Anbara, da predaju glasačke spiskove. "Biće drugačije – prošli put su bojkotovali izbore, a sada nas praktično mole da im otvorimo centre za glasanje", rekao je Hasan Hindavi, jedan od zvaničnika iz izborne komisije.

Pariz: Stradanje imigranata

Tri dana posle nesrećne pogibije 17 afričkih imigranata u Parizu, koji su nastradali u požaru u stambenoj zgradi, desila se još jedna tragedija. Naime, požar je opet izbio u jednoj pariskoj zgradi naseljenoj imigrantima i odneo sedam života dok je 14 osoba povređeno. U noći između nedelje i ponedeljka, vatrogasci su upali u hotel i popeli se požarnim stepenicama i satima zatim iznosili povređene iz zgrade. Portparol vatrogasne brigade grada Pariza izjavio je da je šest osoba umrlo na licu mesta, dok je sedma osoba (dete) preminula na putu ka bolnici. Petorica vatrogasaca su povređena, a među povređenima se nalaze i dvojica stanara. Poslednji tragični događaj, treći ovakve vrste u godini (u aprilu su izgorela 24 imigranta u jednom pariskom hotelu), otvorio je pitanje bezbednosti u četvrtima koje naseljavaju imigranti, odnosno pitanje stambene politike francuske vlade. Predsednik Francuske Žak Širak izjavio je saučešće porodicama poginulih i naredio da se sprovede istraga oko ovog užasnog događaja. Pjer Ajdenbaum, predsednik opštine na kojoj se požar desio, saopštio je da je tu zgradu naseljavalo desetak porodica iz Obale Slonovače. "Ti ljudi su živeli u neprihvatljivim i veoma opasnim uslovima", rekao je on, dodajući da su gradske vlasti tokom jula već bile preduzele izvesne korake da se ovi ljudi presele. Hiljade imigranata i siromašnih porodica žive u slamovima Pariza i svakodnevno je izloženo svakojakim opasnostima. Prema zvaničnim podacima za prošlu godinu, više od 100.000 ljudi bilo je na listi čekanja za javni smeštaj u prestonici Pariza.

Rio de Žaneiro: Bomba iz Brazila

Kada se kaže "bomba iz Brazila", prva asocijacija je, naravno, rumba-samba-salsa plesačica, a ne hladan metal sa razarajućom sadržinom. Međutim, uskoro će i Brazil imati svoju atomsku bombu, najavili su vojni stručnjaci koji su izradu iste zaustavili u periodu od 1985. do 1990. godine, kada im je naređeno da prestanu sa aktivnostima, iako su radove skoro završili. Hose Luis Santana, bivši predsednik brazilske Komisije za nuklearnu energiju, poznate po akronimu CHEN, rekao je da je vojska pripremala probnu eksploziju kada je bila zaustavljena u avgustu 1990. godine. Ranije ovog meseca, bivši predsednik Brazila Hoze Sarni, vođa prvog civilnog pokreta posle skoro dvadesetogodišnjeg diktatorskog režima, izjavio je da je odmah po dolasku na vlast ukinuo program za izradu atomske bombe. Ovo je bilo prvi put da je neko javno govorio o tom tajnom programu vlade; pre toga, šuškalo se da su izvesni generali i dalje umešani u taj program. Međutim, Santana tvrdi da je vojska nesmetano radila na programu nuklearnog naoružanja kada je takođe bivši predsednik Fernando Kolor preuzeo zemlju od Hozea Sarnija.

Iz istog broja

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu