Meridijani

Meridijani

Ženeva: Raseljeni

Rat u Iraku i nasilje, koji odnose desetine života gotovo svakog dana, imaju visoku cenu i kada je reč o izbeglicama i interno raseljenim licima. O ovom problemu, o kome je bilo relativno malo reči, govorio je generalni sekretar UN-a Ban Ki Mun na konferenciji ove organizacije u Ženevi u ponedeljak. Prema proceni UN-a, oko četiri miliona Iračana se može smatrati

izbeglicama i interno raseljenim licima. Njihov broj se svakog meseca poveća za oko 50.000. Izbeglica je već više od dva miliona, a velika većina njih utočište je potražila u susednim zemljama Siriji i Jordanu. Sirija je prihvatila oko 1.200.000 Iračana, a Jordan 750.000, dok je u ostale arapske zemlje pobeglo još nekoliko stotina hiljada ljudi.

Sekretarijat za izbeglice UN-a i Ban Ki Mun uputili su apel za pomoć koji se naročito odnosi na SAD i EU, ali i na iračke susede da nesrećne ljude ne prisiljavaju na povratak u Irak. Stav UN-a je da bi SAD i EU trebalo da ponesu veći teret u pružanju utočišta i azila najugroženijima, kao i neophodne pomoći Jordanu i Siriji. "Nadam se da će ova konferencija oživeti međunarodnu podršku i obezbediti im veću zaštitu i pomoć", izjavio je Ban Ki Mun. Visoki komesar UN-a za izbeglice

Antonio Gutijeres izjavio je za britanski BBC da je pažnja međunarodne javnosti fokusirana na sukobe u Iraku, a da je zanemarila razmere humanitarne katastrofe. "Ne posvećuje se dovoljno pažnje činjenici da je četiri miliona ljudi raseljeno i da živi u veoma teškim uslovima i u Iraku i van njega. I izraz međunarodne solidarnosti je ključan jer, da budemo iskreni, oni su u osnovi napušteni od svih nas."

Lagos: Neredi u Nigeriji

Više od pedeset osoba poginulo je u talasu nasilja koji se povezuje sa izborima za guvernera u 36 nigerijskih saveznih država. Izbori za guvernere trebalo je da budu generalna proba za predsedničke izbore zakazane za 21. april. Vladajuća Narodna demokratska partija (PDP) aktuelnog predsednika Oluseguna Obasandže pobedila je u 26 od 33 države. Opoziciona Svenigerijska narodna partija pobedila je u jednoj, dok je druga opoziciona partija Progresivni narodni savez pobedila u državi Abia, na jugoistoku zemlje. Prema izveštajima agencija, izbori su praćeni mnogim neregularnostima, počev od neotvaranja glasačkih mesta i izbacivanja sa spiskova do paljenja glasačkih listića. U Delti, državi na jugu zemlje koja proizvodi naftu, izbori nisu ni održani jer je kampanja bila praćena etničkim nasiljem, koje se rasplamsalo kada je PDP proglašen za pobednika u toj provinciji. Etnički i verski sukobi učestali su u Nigeriji poslednjih decenija, a u onom koji se dogodio početkom prošle godine stradalo je nekoliko stotina ljudi na severu zemlje. Zemlja je hronično podeljena na muslimanski sever i hrišćanski jug, ali i na lokalne klanove. Stoga je neizvesno kako će se situacija dalje odvijati, s obzirom na zakazane predsedničke izbore, posle kojih bi aktuelni predsednik Olusegun Obasandža trebalo da ode sa vlasti. To bi trebalo da bude prva civilna smena dve administracije nakon nekoliko decenija smena vojnih diktatura.

Meksiko Siti: Rat kriminalaca

Meksička policija objavila je da je u ponedeljak ujutro pronašla tela dvadeset osoba za koje se pretpostavlja da su pripadnici suparničkih kriminalnih grupa i da su stradali u obračunima oko kontrole nad distribucijom narkotika u SAD. Tela su pronađena u nekoliko meksičkih država i na nekima su se mogli videti tragovi mučenja, dok su druga imala prikačene poruke. Meksiko već duže vreme potresaju ratovi kriminalnih grupa. Prošle godine, u njihovim obračunima poginulo je više od 2000 ljudi, dok je u ovoj godini već stradalo oko 600 osoba. U okviru borbe protiv organizovanog kriminala meksički predsednik Felipe Kalderon naredio je da se u januaru rasporedi oko 3000 vojnika u državi Tihuana, na granici sa SAD, dok je u decembru raspoređeno oko 7000 vojnika u provinciji Mičoakan, na pacifičkoj obali, nakon što je u toj provinciji stradalo 500 osoba prošle godine. U odvojenoj akciji u ponedeljak meksička vojska uhapsila je više od 100 policajaca zbog sumnje da imaju veze sa organizovanim kriminalom.

Peking: Zatvaranje kockarnica

Više od 100 kockarnica duž kineske granice primorano je na zatvaranje nakon akcije koju je država pokrenula 2005, objavili su kineski mediji. Kineski zvaničnici smatraju da se njihovi prihodi koriste za ilegalne poslove, tako da je zahvaljujući naporima države, ali i uz pomoć kineskih suseda, od 149 kazina, koji su radili 2005, danas ostalo samo 28, i to na granici sa Rusijom, Burmom i Vijetnamom. Pomoć stranih država sastojala se i u zabrani Kinezima da ulaze u kockarnice. "Smatramo da će njihov broj još više opasti do kraja ove godine", izjavio je jedan kineski zvaničnik. Kineska Komunistička partija zabranila je kockanje u zemlji još 1949. Ono je danas dozvoljeno samo u gradu Makaou, koji je Kina povratila od Portugala 1999, ali se i tu nalazi pod strogom kontrolom države. Ipak, ni država ne može sasvim da stane na kraj porocima, ali i zabavi za veliki broj ljudi. Tako mnogi Kinezi putuju u susedne zemlje da bi se kladili i kockali, na šta godišnje potroše više od 100 milijardi dolara, kako je procenio Kineski centar za lutriju Pekinškog univerziteta. Prošle godine pokrenuto je oko 380.000 sudskih sporova zbog kockanja u kojima se na optuženičkoj klupi našlo 1.250.000 ljudi. Pretpostavlja se i da mnoge kockarnice nastavljaju sa ilegalnim radom, dok stege državne prinude vremenom ne popuste, da bi potom ponovo legalizovale aktivnost.

Iz istog broja

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu