Knjiga je savršeno prevozno sredstvo, poznato je kako i zašto čitanjem možete da doprete tamo kuda vas ni jedan avion, voz, podmornica, ili bilo koja druga mašina ne mogu odvesti ni dovesti.

Upravo to svojstvo knjige iskoristiće “Seobe duša”, segment programskog luka “Seobe” novosadske Evropske prestonice kulture, koji će kroz književnost, izvođačku i vizuelnu umetnost prikazati različite uticaje migracije na kulturu. Otvaranje programa je 3. marta, u multimedijalnom paviljonu književnosti jedinstvenom u ovom delu Evrope.

“Seobe duša” sažeće istraživački, inovativni i konceptualni način da posetiocima pokažu istinski značaj knjige kao mesta bega i migriranja u najširem smislu i to uz najaktuelnije i najveće savremene regionalne pisce kao što su Rumena Bužarovska, Milica Vučković, Damir Karakaš, Miljenko Jergović, Kristian Novak i Darko Cvijetić. Osim toga, bogati prateći umetnički i kulturni programi tematizovaće fizičke odlaske i dolaske, lutanje, kao i manje opipljiva, ali bitna pitanja egzistencijalnih i metafizičkih pomeranja.

Živimo u istorijskom periodu gde zaštita vlastitog života, ali i života drugih, zavisi od izolacije i fizičkog stagniranja u jednom prostoru, smatra književnica Rumena Bužarovska. “S druge strane, to što čak i mi u regionu živimo u blagodati mira i bazično prihvatljivom materijalnom stanju znači da zaboravljamo koliko su nužne migracije i selidbe u drugim delovima sveta, gde su ovi procesi iznad opasnosti pandemije. Nadam se ćemo sa novosadskom publikom uspeti da diskutiramo o tektonskim promenama u našim društvima, ali i u našim intimnim životima, i to kroz prizme književnosti”, navela je Bužarovska.

Rumena Bužarovska dodaje i da su migracije centralna tema našeg postojanja i da se zbog toga provlači i u našem svakodnevnom životu. “Ja sam tematski zbirku Nikuda ne idem uglavnom posvetila tom fenomenu. Pogotovo što je u našim zemljama migracija u poslednje vreme postala želja natopljena mržnjom prema vlastitom domu. Razlozi za to su razumljivi i legitimni, ali u tome ipak vidim jednu posebnu, lokalnu vrstu tragičnosti. Tema migracije i balkansko gostoprimstvo mi je isto zanimljiva, pogotovo što smo mi svi ovde na izvesni način izbeglice koje mrze druge izbeglice”, rekla je ona.

Sa činjenicom da su migracije nužne i važne, slaže se i književnik Miljenko Jergović, koji ističe da su “seobe u našoj ljudskoj prirodi”. U Novi Sad dolazi kao pisac knjiga ali i “mnogo više od toga, kao njihov čitalac. Tako doživljavam svoju ulogu u književnosti, ne samo ovom prilikom, nego uvijek”. Jergović napominje da su sretni oni koji se sele i svojom voljom, ali i voljom drugih jer se i jedni i drugi sele tragajući za srećom. “I u jednima, i u drugima lako ćemo prepoznati sebe. Ljudima u selidbi treba pomagati, svejedno zašto se sele, a pogotovo ako se sele protiv svoje volje. Ujedno, oni su najveća književna i umjetnička tema našega doba. Svi gradovi nastali su kroz selidbe i seobe, ali Novi Sad je tako nastao možda i mnogo više od drugih. Treba imati svijesti o onima koji su se doselili i osjetiti razumijevanje za svoje razloge i sudbine. Ti ljudi su Novi Sad. Ali treba imati svijest i o onima koji su se odselili. Takvi su u velikoj mjeri na savjesti svakoga grada. I ti ljudi su Novi Sad. Ako tako gledamo na gradove, svi naši gradovi su milionski gradovi”, rekao je Jergović.

Književnik Kristian Novak smatra da “publika može očekivati čovjeka koji je naprosto sretan što se ponovo može družiti s gradom i njegovim žiteljima, dragim prijateljima i ljudima koji su moje tekstove prihvatili blagonaklono i s velikom toplinom. Dijalog je to koji za mene nikada ne prestaje, teško je reći kada je točno počeo, a vjerujem da će uživo biti još intenzivniji. Novi Sad je ovogodišnja prijestolnica kulture, kao što je nedavno bila i Rijeka, grad za koji sam također vezan, prijateljski i akademski. Mogao sam iz prve ruke osjetiti što je stanovnicima značila ta godina i doista sam ponosan što sam u ipak maloj skupini odabranih regionalnih spisateljica i pisaca koji Novom Sadu mogu uživo čestitati na toj časti.”

Darko Cvijetić kaže da prvo donosi “radost što je ove godine Novi Sad kulturnom prijestolnicom Europe, i čestitku, dakako. Odmah potom donosim nadu u plemenitost čina razgovora s onima koji su čitajući ih, postali dijelom svijeta mojih malih romana. Takav susret uvijek izaziva lijepu, zanimljivu napetost povodom otvaranja novih uglova, drugačijeg viđenja, novijeg čitanja. Možemo to zvati i seobom književnih likova iz knjige u gledalište razgovora o njima. Dakle, i malo teatra.”

Organizatori programa kažu da će centralni događaj programske celine “Seobe duša” predstavljati istoimena izložba sa podnaslovom “Seobe duša – Novi Sad” kroz knjigu koja će biti postavljena u Auli Novosadskog sajma, a povezana je sa tradicionalnim Salonom knjige. Biće to moderna izložba, u savremenom izrazu, fokusirana na rekonstrukciju knjige kao objekta u svakodnevnom životu. Elementi izložbe obuhvataju sinergiju analognog i digitalnog medija, koja će osavremeniti medij knjige i učiniti ga prijemčivim široj publici različitih generacija i obrazovnih profila. Najavljeno je i nekoliko stručnih vođenja kroz izložbu. Povodom izložbe, biće objavljena i atraktivna ilustrovana monografija Novi Sad kroz knjigu prof. dr Zorice Hadžić i dr Uroša Stankovića.

Najavljeno je i scensko čitanje knjige Mihaela Martensa U požaru svetova: Ivo Andrić – jedan evropski život koje potpisuje jedan od najdarovitijih bosanskohercegovačkih književnika Muharem Bazdulj, kao i predstavljanje Enciklopedije Srpskog narodnog pozorišta. Takođe, romsko udruženje “Karlovačke zore” predstaviće digitalni katalog sa narodnim nošnjama vojvođanskih Roma s ciljem da predstavi nasleđe ovog naroda.

Ovom bogatom programu “Seoba duša” dodajmo i informaciju da će na Sajmu, u tom jedinstvenom paviljonu ovog dela Evrope, pored regionalnih pisaca gostovati i zvezde žanra world music. Program će otvoriti japanski gitarista, kantautor i producent prepoznatljiv po specifičnom stilu sviranja Miyavi, a nastupiće i Barcelona Gipsy balKan Orchestra, Bogdan Ranković i novosadski muzički sastav “Etnoforija”, uz pratnju čuvene japanske plesačice i koreografkinje Kaori Ito. Bilja Krstić i Orkestar Bistrik, Gotan Project će predstaviti muzički projekat Antropoceno, a Original Enigma Voices, koji će prvi put biti u Novom Sadu, nastupiće uz gradski orkestar Camerata.

Najavljena je i premijera jedne pozorišne predstave, B(j)egunci, u režiji Dušana Mamule.

“Seoba duša” je samo jedan od prvih u nizu programa do kraja ove godine u kojoj je Novi Sad Evropska prestonica kulture. Već sad je očigledno da početak obećava.