Nedelja

Informacione tehnologije

Periferije: Zbogom mišu

Analitičarska kuća Gartner predviđa da će za tri do pet godina kompjuterski miš, bar onakav kakav je sad, izaći iz upotrebe. Njegovu ulogu preuzeće drugi mehanizmi, kao što su ekrani osetljivi na dodir. S druge strane, analitičari Gartnera tvrde da će tastatura ostati tu gde je, te da nju neće biti moguće tako lako zameniti.

"Miš funkcioniše dobro na radnom stolu, ali što se tiče zabave ili rada na notebooku, za njega je došao kraj", kaže analitičar Stiv Prentis, koji je objasnio da je prognoza zasnovana na ulaganjima elektronske industrije u nove, interaktivne uređaje inspirisane svetom video-igara. Upravljaće se pokretima ruke ili izrazima lica koje će uređaji moći da prepoznaju.

Ova najava podstakla je brojne reakcije, pre svega zato što je poznato da je miš kompjuterski proizvod koji se tokom 45 godina upotrebe verovatno najmanje promenio, i zato što na svetu postoji više kompjuterskih miševa nego "pravih".

Naime, Daglas Engelbart, sa Stanford riserč instituta, konstruisao je miša 1963. godine, i on se u odnosu na današnje "konvencionalne" razlikuje najviše po spoljnim točkovima. Engelbartova zamisao bila je da korisnik sve vreme drži miša u jednoj ruci, a da drugom kuca na tastaturi. Takođe, smatrao je da miš treba da ima što je moguće više tastera. Njegov prototip imao ih je tri, samo zato što nije našao prostora za četvrti. Miševi su ubrzo dobili kuglicu koja se rotira u svim pravcima, a poslednja velika promena su i danas popularni optički miševi nastali 1980. godine, koji su za detektovanje pokreta umesto kuglice koristili diode koje su emitovale svetlost, i u međuvremenu su izgubili "rep".


Novi internet pretraživač: Vreme je za učenje

Ove nedelje počeo je sa radom novi internet pretraživač Kul (Cuil), koji su konstruisali bivši Guglovi inženjeri. Interesovanje je u prvim satima rada bilo toliko da su serveri odgovarali na upite za pretragu sa: "Nema podataka zbog visokog opterećenja". Kul (www.cuil.com) ima indeks više od 120 milijardi veb stranica, što je, kažu kreatori, bar tri puta više od Guglovog. Autorka Ana Paterson, koja je 2006. godine napustila Gugl i posvetila se razvoju pretraživača koji će nadmašiti Gugl, smatra da će zbog broja indeksiranih stranica, a i nove metode njihovog rangiranja, ugroziti svetskog lidera. Naime, u ovoj kompaniji sa investicionim kapitalom od 33 miliona dolara, tvrde da koriste tehnike koje ulaze dublje u sadržaj veb stranica, te da omogućavaju vizuelno raspoznavanje relevantnosti sajtova i rezultata pretrage. Novitet u pretraživanju internet sadržaja je i kategorizacija prikazanih rezultata pojedinog korisničkog upita, pa se tako na upit "Barack Obama" dobijaju kategorije "Senatori Ajove", "Afroamerikanci u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država", "Poljsko-američki političari"…

Kul drugačije prikazuje rezultate pretraživanja koji su u formi nalik novinskoj stranici, a njegovi kreatori se nadaju da će privući korisnike i time što, kako obećavaju, neće zadržavati podatke korisnika o pretrazi ili surfovanju po internetu.

Bez obzira na ovako optimistične najave i zavidan broj indeksiranih stranica, paralelnim postavljanjem najrazličitijih upita u oba pretraživača ispada da Kul daje nekoliko puta, pa i do nekoliko desetina puta manje rezultata nego Gugl. Na primer, za isti pojam – "Barack Obama", Kul daje oko 6,5 miliona rezultata, a Gugl gotovo 62 miliona. Naravno, Kul tek počinje da "uči" kako da pretražuje, i biće zanimljivo pratiti njegovo približavanje Guglu. Međutim, teško je očekivati da će u skorije vreme ostvariti uspeh iole približan onom koji njegovi kreatori najavljuju.


23/07/2008

Telenor: Finansijski rezultati

Kompanija Telenor d.o.o. ostvarila je prihod od 7,87 milijardi dinara (97,78 miliona evra), u drugom kvartalu 2008, što je za deset odsto više nego u istom periodu prošle godine. "Telenor je u Srbiji povećao broj korisnika za 60.000 i održao stabilan udeo u tržištu od 39 odsto. Kapitalne investicije su smanjene, pre svega zbog smanjenih ulaganja u mrežu i IT opremu", kaže Gabor Kočiš, izvršni direktor finansija Telenora. U Srbiji Telenor ima 3.047.000 korisnika koji su kontinuirano generisali prihod tokom tri meseca.

Kompanija je i na globalnom nivou u istom periodu ostvarila rast, ali nešto manji. Telenor je i dalje sedmi po veličini mobilni operator na svetu, sa ukupno 153 miliona mobilnih korisnika. Prihod u drugom kvartalu 2008. godine porastao je za tri odsto u odnosu na isti period prošle godine.

29/07/2008

Najjeftiniji prenosni računari na svetu

Nakon velikog uspeha malog ultraprenosivog notebooka Eee PC, kompanija Asus nastavila je da ponovo nadograđuje ove kompjutere. Osnovni model je u prva tri meseca prodat u 350.000 primeraka, usledio je još jedan tek malo dorađen, a nedavno se pojavio model 9001 sa novim Intelovim Atom procesorom, solid stejt drajvovima umesto klasičnog hard-diska od 20 gigabajta i autonomijom od nešto više od četiri časa. Sledeći tek plasirani 1000HD ima desetoinčni ekran, Intel Celeron "Dothan" 353 procesor radnog takta 900Mhz, hard-disk od 80GB, i dva gigabajta RAM-a. Proizvođač, međutim, sad najavljuje da bi novi notebook mogao da omogući celodnevni rad računara bez punjenja baterije. Kompanija je takođe najavila i da će svakog meseca unapređivati hardver i softver Eee PC-ja, radi "popunjavanja rupa na tržištu notebook računara".

Ovakve prednosti mini laptopa i izuzetno niske cene (prvi model Eee PC-ja u Srbiji se sada prodaje za 15.000 dinara) povećale su njihovu popularnost, pa su i mnoge druge kompanije brzo reagovale. Tako je tajvanska kompanija Carapelli ove nedelje saopštila da je počela da prodaje "najjeftiniji prenosivi računar na svetu" Impulse NPX-9000 za 130 dolara. Kompjuter ima ekran od sedam inča, procesor radnog takta 400 MHz, sistemsku memoriju kapaciteta 128 MB, hard-disk od jednog gigabajta i USB adapter za bežičnu mrežu. Kao i većina ultraprenosivih računara, Impulse radi na Linuksu.

20/07/2008

Samsung nagrađen sa tri priznanja

Samsung Elektroniks je prošle nedelje objavio da su mu dodeljena tri priznanja na prestižnom IDEA (International Design Excellence Awards) takmičenju. Nagrade, koje obuhvataju zavidnu zlatnu medalju i dve srebrne, objavljene su 20. jula od strane "Biznis vik" magazina i Udruženja industrijskih dizajnera (IDSA), čineći Samsung kompanijom koja je za pet godina, koliko učestvuje u takmičenju, osvojila čak 15 nagrada. Vodeći Samsungov model bio je Touch Sight, revolucionarna digitalna kamera dizajnirana za osobe sa umanjenom sposobnošću vida. Model Touch Sight je dizajniran od strane Samsung Design China i dobio je zlatnu medalju u kategoriji Koncept komunikacionih alata i čini jednu od 35 dodeljenih zlatnih nagrada od ukupno 1500 prijavljenih. Sudije su pohvalile jedinstvene karakteristike i pažnju koja je posvećena detaljima na modelu Touch Sight. Osnovne karakteristike ovog modela obuhvataju i dodatak koji snima zvuk, tri sekunde nakon što se pritisne blenda, omogućavajući korisnicima da upotrebe zvuk kao referencu kada gledaju i sređuju slike. Takođe Touch Sight je vrlo lagan, poseduje fleksibilan Braille displej koji projektuje 3D slike praveći reljefe na površini, omogućavajući korisnicima da dodirnu svoje fotografije. "Model ostavlja utisak da je neophodan, tako što stvara savršenu komunikaciju između ljudi sa umanjenom sposobnošću vida i njihovih porodica i prijatelja", rekao je Tomas Garvi, profesor Karleton univerziteta za dizajn u Kanadi i jedan od 20 članova IDEA žirija, koji čine najveći eksperti u toj oblasti. "Veliki broj pažljivo odabranih detalja, vizuelni pristup i savremeni materijali koji su korišćeni u izradi, plasirali su ovaj model u kategoriju vrhunskih proizvoda."

Iz istog broja

Fotogalerija

Olimpijci – nagrade za zlatne matematičare

Fotografije - Željko Naić

Mini intervju – Nenad Lj. Stefanović, glavni i odgovorni urednik Informativne redakcije RTS-a

Lojalni samo građanima

Razgovarala Marija Vidić

Međuvreme

Bezbednost na internetu – Veliki (B)RATEL posmatra

Glavni tekst - J. Gligorijević

Sport

Igralište – Cigarete i alkohol

Slobodan Georgijev

Održivi razvoj

Energija – Ima li i komarac pravo na život?

Pripremio S. Bubnjević

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu