Nedelja

Međuvreme

Novčanik

Privatni gradski prevoznik Konvoj travel već tri meseca pokušava da pronađe vlasnika izgubljenog novčanika. Naime, na liniji broj 16 nesrećni putnik ne samo da je izgubio plavi novčanik "na lepljenje" već i 10.000 dinara i karticu Komercijalne banke na kojoj su upisani ime i prezime putnika, ali ne i njegova adresa. U Konvoj travelu kažu da je pravilo firme da čuvaju sve što putnici izgube i putem dnevnih novina pozivaju dotičnu osobu da slobodno dođe u njihovu firmu po pun novčanik.

Petko

Sredinom januara ove godine, kada je pas Petko vakcinisan protiv besnila, njegov vlasnik Srđan Stošić nije imao novca to da plati. Dogovorio se sa veterinarima da mu oni pošalju opomenu, a on će platiti 300 dinara, koliko iznosi dug, kad bude imao. Nedavno je na adresu Srđana Stošića stigla presuda na ime Petka Stošića kome je suđeno i presuđeno da plati 2272 dinara. U slučaju da ne postupi tako, biće mu zaplenjene pokretne stvari. Petko ne zna da mu je suđeno u odsustvu i da će mu, pošto nema 2272 dinara, biti zaplenjena pokretna imovina. Srđan Stošić ne namerava da plati dug koji ne glasi na njegovo ime.

Obećanja

Udovica policajca Milana Tenića, koji je poginuo na Kosovu 1998. godine, kaže da u istoriji Srbije srpska udovica nije bila više ponižena od nje, Vesne Antić i Dragice Blagojević, čiji su supruzi takođe poginuli na Kosovu 1999. godine. "Na sahranama naših muževa obećana je pomoć uz stambeno zbrinjavanje. Ja sam posle petnaest godina podstanarskog staža privremeno smeštena u opštinski stan, u kome je nekada stanovao načelnik OUP-a Petrovac na Mlavi Slobodan Stojković, bez ikakvog ugovora ili bilo kakvog papira. Sve obaveze plaćam na njegovo ime. Obratila sam se načelniku odeljenja za stambena pitanja u MUP-u Srbije Ljilji Brajović, ali mi je ona rekla da nisam na spisku za dodelu stana jer sam stambeno obezbeđena. Međutim, u Fondu za pomoć porodicama poginulih policajaca videlo se da postoji moj zahtev za dodelu stana. Gospođa Brajović mi je tada rekla da sedim i ćutim, jer će me poslati u privatni smeštaj", kaže Violeta Tenić. Vesna Antić kaže da je rešenje o useljenju dobila pre gotovo godinu i po dana i da ga je lično potpisao Dragoslav Šumarac, ministar urbanizma i građevine, ali da je i dalje podstanar. Stanarinu plaća 9000 dinara, a država joj refundira iznos od 4500 dinara mesečno. "Načelnik Janković mi je čak zamerio zbog toga i rekao da se izdržavam o državnom trošku", kaže ona.

ŽTP

U prvih šest meseci ove godine, ŽTP "Beograd" pretrpeo je štetu – posledicu krađe, uništenja i oštećenja u iznosu od 17.600.000 dinara. Stanko Živković, direktor sektora za informisanje ŽTP-a, kaže da uprkos brojnim sastancima s MUP-om, konkretnih rezultata nema. Za istih šest meseci, šteta prouzrokovana svakodnevnim krađama inventara iz putničkih kola iznosi više od šest miliona dinara i predstavlja oko 32 odsto ukupne štete u ŽTP-u. Najčešće se kradu rasporednici kočenja, kvačila i rezervoari sa vagona, metalna vrata i daske sa poda, bakarne cevi, elektromotori i pumpe za ulje, hladnjaci, zvučnici, stočići, zavese, posude za sapun i kutije za otpatke.

Diverzija

Radnici građevinskog preduzeća Progres iz Pirota, revoltirani što na tenderu u septembru nisu dobili posao za nastavak izgradnje zgrade Elektrotehničke škole u Jagodini, koju su započeli još 1996. godine, ostavili su na gradilištu, u sredini objekta, veliku dizalicu. Tako taktički (p)ostavljena, ta skalamerija već par meseci uspešno opstruiše završavanje građevinskih radova i zadaje glavobolju direktoru ETŠ-a Žarku Tasiću, koji se žali da Progres uporno ignoriše sve apele, molbe i žalbe na račun njenog izmeštanja. "Zaboravni" Piroćanci su za sobom, onako pride, ostavili i veliku mešalicu za beton i nekoliko objekata za privremeni smeštaj radnika, u koje se, u međuvremenu, bespravno uselila jedna jagodinska porodica. I dizalica i mešalica su velike vrednosti, a razmontiranje krana dosta košta. Kako sporazum nije postignut na lep način, Tasić je poručio da će škola uklanjanje krana zatražiti – sudskim putem.

Gazda

Zaposleni u trgovačkom preduzeću Centroistok u Boru, od prošlog petka se smrzavaju ispred kapija tamošnje klanice Polet, jer im novi većinski vlasnik Miodrag Lupulović uporno ne dozvoljava da uđu u zakupljene prostorije klanice i rade. Sa polovinom akcija Poleta, "gazda Dragi" je neumoljiv. Rešen da isteruje pravdu na svoj "gazdinski" način, Lupulović je u potpunosti izignorisao sudskog izvršitelja koji je radnike trebalo da uvede u njihov zakupljeni prostor i, kako piše "Politika", uopšte ne haje što je u doradnom pogonu uključena pušnica, što su kade prepune mesa pripremljenog za preradu i što je pašteti u kazanima prošao rok. "Kakav zakon, kakvi bakrači, kakav otkazni rok. Ima da se plati neisplaćena zakupnina", dosledan je samozvani gazda, iako još nije tačno (i sudski) utvrđeno kolika je sporna zakupnina. Na rešenje Trgovinskog suda iz Zaječara koje mu je u nedelju stiglo "na ruke", Lupulović se samo cinično osmehnuo i okupljenima pred kapijom rekao: "Piše da možete da uđete, ali ne piše da možete da izađete", demonstrirajući tom prilikom, verovatno, da je Gazda jači od zakona.

Most

Da nije tradicionalnog srpskog inata, dosad bi saobraćaj od Pečenjevca do Velike Grabovice kod Leskovca išao novom, 24 kilometra dugom trasom autoputa, poznatijeg kao koridor 10. Zbog stalne blokade radova, graditelji beogradskog Planuma, kojima je poverena izgradnja najkomplikovanije deonice ovog značajnog međunarodnog koridora, ni u ponedeljak nisu mogli da počnu s radovima između Gornjeg i Donjeg Krajinca, sela uz Južnu Moravu. Razlog čestih blokada radova, pa i ove najnovije, jeste most koji meštani ovih sela traže kako bi mogli da obrađuju njive smeštene s druge strane autoputa i Južne Morave. Žitelji Donjeg Krajinca su posle višemesečne blokade napokon dobili "svoj" most. Ispostavilo se, međutim, da je time problem rešen samo do pola, jer su ustali i stanovnici Gornjeg Krajinca. Oni traže isti tretman koji su dobile i njihove komšije. Sledeći proverenu "recepturu" svojih suseda, i oni su blokirali put, čekajući na izgradnju dotičnog mosta koji bi, prema zahtevima, trebalo da bude izgrađen 200 do 300 metara nizvodno od "komšijskog".

Pšenica

Interventnim uvozom i hitnim mlevenjem 100.000 tona pšenice i "puštanjem" na tržište, poskupljenje hleba je zaustavljeno i cene su vraćene na prethodni nivo. Rat cenama između društvenih i privatnih pekara, koji traje još od septembra, za trenutak je utihnuo, a zaraćene strane su zamenile strateške pozicije: za razliku od prethodnog perioda, sada je hleb iz društvenih pekara jeftiniji od "privatničkog" i nije više retkost naći i onaj najjeftiniji "narodni" po beneficiranoj ceni od 13 dinara. Na ovu promenu odmah je reagovala berza, i vrednost akcija "Klasa" porasla je za 6,8 odsto. Na prodaju su nuđene svega 1884 akcije dok je potražnja bila mnogo veća – 41.299 akcija.

Standard

Prošle godine u ovo vreme nadležni u republičkoj vladi slavodobitno su objavili svoj veliki uspeh: prosečna plata je, prvi put u poslednjih deset godina, za trunčicu premašivala minimalne mesečne troškove četvoročlane porodice. Prema statističkim podacima za novembar ove godine, osnovna ili minimalna potrošačaka korpa robe i usluga poskupela je 1,4 odsto u odnosu na oktobarsku vrednost. Od početka godine zabeležen je porast od 12 odsto, dok je zvanično utvrđena stopa inflacije jednocifrena.

Konkurencija

Pre više od mesec dana ministru za privredu i privatizaciju u Vladi Srbije Aleksandru Vlahoviću dostavljen je Program razvoja grupe Zastava, koji su izradili stručnjaci najveće fabrike automobila na Balkanu u saradnji sa stručnjacima sa kragujevačkog, beogradskog i novosadskog univerziteta. Okosnica ovog dokumenta bio je novi model automobila čija bi proizvodnja, ukoliko se obezbede "finansijski i ostali uslovi", mogla da započne za tri godine. Predstavnici Zastave tada su rekli da planiraju da u vezi s razvojem i osvajanjem novog modela, koji je razrađen u austrijskoj firmi Magna Štajer, razgovaraju s domaćim i inostranim bankama, među kojima je i Evropska banka za obnovu i razvoj. Jedan primerak ovog programa dostavljen je i potencijalnom poslovnom partneru, Malkomu Briklinu, kreatoru "posla veka" – izvoza juga u Ameriku – koji se već godinu i po nećka hoće li uložiti pare u pokretanje proizvodnje i ponovno osvajanje gladnog američkog tržišta ili ne. Nekako u isto vreme, poslovodstvo fabrike Zastava–automobili odlučilo je da obustavi proizvodnju na dva meseca, od 15. decembra do 15. februara, čime će se, po prvim proračunima, uštedeti više od 80 miliona dinara. Toliko bi se, da se proizvodnja nastavi, moralo platiti za grejanje i nadoknadu radnicima zbog otežanih uslova rada u ledenim halama. Na početku dvomesečnog plaćenog odmora, poslovodstvo Zastave je izvestilo javnost da je strateškom partneru u Americi dalo rok, kraj januara sledeće godine, da se izjasni u vezi sa svojim namerama i otkrilo detalje oko proizvodnje novog modela s kojim će se ova fabrika učvrstiti na domaćem i početi pohod na svetsko tržište. Nosivi deo karoserije i motor za ovaj model proizvodiće japanska Tojota. Ako se sa osvajanjem proizvodnje ne počne odmah i u zadatom roku ne pokrenu trake, Zastava je u opasnosti da je sa ovog tržišta istisne francuski Reno, koji planira da u Sloveniji izgradi fabriku automobila kapaciteta 120.000 jedinica godišnje.

Iz istog broja

Pun kufer marketinga

Da ne pređe u navici

Nadežda Milenković

Broj nedelje

30

Arhiva nedeljnika Vreme>

Pogledajte arhivu