Zapravo se iza svega toga kotrlja nešto veliko što je vrlo teško zaustaviti i kad bi htjeli. Ali treba naglasiti da ovo nije samo problem sa Srbima. Slične tendencije postoje i ovdje gdje sada živim (Švedska) gdje elita voli da se udvara biračima. Tako su Šveđani ubjeđeni da su najbolji muzičari na svijetu, najbolji fudbaleri svakako, prave najbolja auta, da su najdarežljiviji i najplemenitiji od svih naroda… i masa drugih budalaština.

Kad komentarišu pjesme na Evroviziji sprdaju se i otvoreno rugaju pjesmama iz istočnih zemalja ubjeđeni da je i poslije ABBA – ABBA. Televizija u kombinaciji sa nesavjesnim novinarima i krvoždernom elitom može zaraziti svaki narod dekadencijom. Ne treba potcenjivati taj fenomen da ljudi informaciju sa televizije primaju očima i ušima, dakle najjačim a ujedno najnepouzdanijim čulima, dok su najpouzdanija čula mirisa i okusa kao i dodira obično zauzeta kesom čipsa ili flašom.

Ovaj problem sa rahmetli Šabanom je zapravo vrlo lako riješiti. Služio sam vojsku u Nišu i o tim ljudima imam samo riječi hvale. Pošto se svi gradovi šire i nove ulice se grade, treba Šabanu, ali i drugim dolazećim zaslužnim građanima dodijeliti ulicu u budućnosti. Tako bi sve ovce bile na broju, a vuci siti.