Hrvatski predsjednički izbori
Ivo Josipović novi predsjednik Hrvatske
Sudeći po rezultatima izlaznih anketa, Ivo Josipović je novi hrvatski predsjednik. Ankete provedene u drugom krugu predsjedničkih izbora – a u prvom krugu pogreška tih anketa bila je 0,3 posto – pokazuju da je Josipović osvojio 64,6 posto glasova, a Milan Bandić 35,4 posto.
U tim rezultatima nisu obuhvaćeni građani koji su glasali u dijaspori, ali ti glasovi ne mogu nadoknaditi veliku razliku nastalu u glasovima koje su dvojica kandidata osvojila u zemlji. Ukupna izlaznost (u ovom se trenutku još ne znaju konačni rezultati, koje je Državno izborno povjerenstvo najavilo za ponoć) je veća no u prvom krugu predsjedničkih izbora, održanom 27. decembra, a rekord drži – tko drugi do dijaspore u Hercegovini, gdje je čak sto posto (u Grudama i 130!) više birača izašlo na birališta no u prvom krugu.
Zanimljivo je da je najveća izlaznost zabilježena u hrvatskom glavnom gradu Zagrebu, u kojem je Milan Bandić već godinama gradonačelnik (prošle je godine dobio novi četverogodišnji mandat). Bandić je, inače, dugogodišnji član SDP-a iz kojega je izbačen nedavno, nakon što je usprkos odluci stranke odlučio kandidirati se u predsjedničkoj utrci, iako je SDP kao svoga kandidata istakao Ivu Josipovića.
Bandić je pokušao u kampanji, posebno u vremenu između dva kruga izbora, privući što više desnih birača, onih koji su u prvom krugu birali Andriju Hebranga iz HDZ-a i Nadana Vidoševića, bivšeg HDZ-ovca, pa je u kampanji bilo u njegovom društvu i osumnjičenog ratnog zločinca Tomislava Merčepa i pozivanja na nespornog ratnog zločinca Mirka Norca, a udvarao se i biračima iz susjedne Bosne i Hercegovine (posebno Hercegovine, odakle je – iz sela Pogane Vlake – rodom), koji su ga već u prvom krugu izbora prepoznali kao svog favorita.
Nije prezao niti od podmetanja Ivi Josipoviću, a analitičari se uglavnom slažu u procjeni da ga je takav stav vjerojatno koštao priličnog broja glasova birača.
Ivo Josipović je, pak, u vremenu između dva izborna kruga postao glasniji no u ranijoj kampanji, jednako se ponašajući pristojno i znanjem i obrazovanjem nadmoćno. Njega su, očito, podržali glasači Vesne Pusić i Damira Kaina koji su otpali u prvom krugu, ali – kako to u nedjelju navečer ističe Pusićeva – i Zagrepčani, kojima je Milana Bandića i njegove samovolje, afera i osionosti njegove ekipe "puna kapa". Bandiću nije pomoglo niti to što je Zagrebački holding, firma koja vlada Zagrebom u kojoj je Bandić jedini šef, tri dana prije drugog kruga izbora smanjila cijenu parkiranja u glavnom gradu.
U Hrvatskoj se ističe da će Josipović biti predsjednik koji će zemlju konačno uvesti u Evropu, kao čovjek će koji svojim znanjima, pojavom i ponašanjem Hrvatsku dostojno predstavljati u inozemstvu, što je i jedna od (malobrojnih) najvažnijih funkcija predsjednika.
Konačni i službeni rezultati očekuju se u ponoć između nedjelje i ponedjeljka, ali Državno izborno povjerenstvo je nešto nakon 21 sat već neslužbeno potvrdilo da Josipović ima više od 60 posto glasova, dok je Bandić nešto manje od 37 posto (zahvaljujući glasovima iz inozemstva), te se u ovom trenutku može konstatirati da je Ivo Josipović – zasad još neslužbeno – novi hrvatski predsjednik.
Josipović bi dužnost od aktualnog predsjednika Stjepana Mesića trebao preuzeti 18. februara, svečanim polaganjem predsjedničke zakletve.
Biografija
Rođen je u Zagrebu 28. avgusta 1957. godine, gde je završio školu i Pravni fakultet, magistrirao i doktorirao 1994. na temu "Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenome procesnome pravu". Studirao je i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i svirao različite instrumente.
Prema podacima iz zvanične biografije, Ivo Josipović je univerzitetski profesor, poslanik i kompozitor. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predaje Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo, a objavio je više od 85 naučnih i stručnih radova i napisao oko 50 kompozicija koje izvode domaći i strani umetnici. Govori engleski i služi se nemačkim jezikom. Kako se navodi u biografiji, Josipović je zastupao Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Od 1980. godine bavio se politikom, ali je napustio 1994. da bi se ponovo njoj vratio 2003. godine. "Na poziv Ivice Račana postao sam nezavisni zastupnik SDP-a u Hrvatskome saboru i potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a", piše Josipović u svojoj kratkoj biografiji. U mandatu od 2005. bio je zastupnik u Gradskoj skupštini Zagreba, 2007. godine ponovno je izabran u Hrvatski sabor. Prošle godine i formalno se vratio u članstvo SDP-a koju je napustio 1994. "Temeljni je koncept koji zagovaram NOVA PRAVEDNOST – društveno-pravni okvir za stvaranje boljeg hrvatskog društva, kojim bi se otklonila duboka socijalna nepravda i traume tranzicije te redefinirale društvene vrijednosti. Borbom protiv korupcije i organiziranoga kriminala učinit ću Hrvatsku sigurnom zemljom za njezine građane i njihove obitelji", obećao je Josipović pred izbore.
Oženjen je Tatjanom s kojom ima osamnaestogodišnju ćerku Lanu.
R.S.V.
Poslednji rezultat
R.S.V.
11. januar 2009.
0:34
Prema nepotpunim izbornim rezultatima, koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo ubrzo nakon ponoći, kandidat SDP-a Ivo Josipović pobednik je drugog kruga predsedničkih izbora u Hrvatskoj. On je osvojio 60,29 odsto glasova, dok je njegov protivkandidat Milan Bandić dobio podršku 39,71 odsto hrvatskog biračkog tela. Ovo su rezultati na osnovu do sada obrađenih 96,7 odsto glasova birača sa 97,5 odsto biračkih mesta. Izlaznost na ovim izborima iznosila je blizu 51 odsto.
