Florens Hartman, portparol glavnog tužioca Tribunala Karle del Ponte, u subotu izjavljuje da Tribunal u svakom slučaju očekuje Miloševićevo izručenje u Hag. U slučaju njegovog dolaska u Hag nikakve posebne mjere pripreme Tribunala nisu potrebne, kaže Hartmanova: u zatvorskom kompleksu u Ševeningenu ima dovoljno smještajnog prostora.

Sljedećeg dana, u nedjelju, Hartmanova ozbiljno računa na izručenje Miloševića Hagu, iako se slaže da se "gospodinu Miloševiću može suditi i u Beogradu: ali samo za zloupotrebu položaja i finansijske mahinacije dok, kada je o ratnim zločinima riječ, prvenstvo ima Međunarodni sud u Hagu".

Tribunal, sasvim sigurno, neće požurivati izručenje Miloševića ukoliko se procedura oko usvajanja Zakona o saradnji sa Tribunalom u saveznoj skupštini bude odvijala "unutar razumnih rokova". Iako je portparol Tribunala Džim Lendejl nedavno izjavio da "Tribunal ne uvažava stav Beograda prema kojem ne postoje zakonske osnove za izručenje jugoslovenskih državljana" jer "Tribunal nije strana država nego organ Ujedinjenih nacija", stav Tužilaštva je, nakon boravka ministara pravde Srbije i Jugoslavije Batića i Grubača u Hagu i izručenja Milomira Stakića, prijedorskog (ratnog) gradonačelnika, po tom pitanju nešto umjereniji. "Imaćemo razumijevanja za stav Beograda iako te razloge ne priznajemo", kaže Hartmanova za "Vreme". Međutim, u slučaju opstrukcije "koristiće se sva pravna sredstva koja Tribunal ima na raspolaganju da se privole Jugoslavija i Srbija na saradnju".

Stiče se utisak da je Tribunalu više stalo do garancija da će Milošević biti izručen nego do brzine izvođenja cijele operacije. Pred sudskim vijećima već započeti procesi sporo se odvijaju, a oni najvažniji (protiv Krajišnika i Plavšićeve kao i protiv generala Talića, komandanta Banjalučkog korpusa Vojske Republike Srpske, i Radoslava Brđanina, političkog vođe etničkih čišćenja na području Bosanske krajine, zatim generala Galića za opsadu Sarajeva) još nisu ni počeli. Uz to, hapšenje i privođenje novih optuženika povlači, gotovo po pravilu, zastoj u sudskom procesu, pa bi dovođenje Ratka Mladića i Radovana Karadžića u svakom slučaju dodatno usporilo rad Tribunala.

Zločini za koje haško tužilaštvo tereti Miloševića jesu zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Tužilaštvo ispituje mogućnosti da protiv bivšeg predsjednika Jugoslavije podigne optužnicu za genocid, što je najteža optužnica koja postoji kod Tribunala. Protiv Miloševića se priprema i optužnica za zločine počinjene za vrijeme rata u Bosni i Hrvatskoj. Iako Tužilaštvo, na određen način, već skoro sedam godina radi na prikupljanju tih dokaza, očigledno je da, ako oni postoje, treba vremena za podizanje solidne optužnice. Uslovno govoreći, Tribunalu je sasvim svejedno da li Milošević čekajući na suđenje sjedi u beogradskom ili u haškom zatvoru: važno je da bude "procesuiran". Portparol Tribunala Džim Lendejl napominje da bi Milošević morao "najprije da dođe u Hag i formalno se izjasni o navodima optužnice", a nakon toga bi, u zavisnosti od trajanja predraspravnog postupka, Sudsko vijeće moglo da odluči da li će Miloševića "privremeno osloboditi" iz haškog pritvora i vratiti u beogradski zatvor kako bi mu se tamo sudilo za djela u nadležnosti domaćeg pravosuđa. Na taj bi način, teoretski, bilo moguće da proces protiv Slobodana Miloševića u Hagu bude vođen za vrijeme njegovog eventualnog "izdržavanja kazne" za djela za koja ga osudi domaće pravosuđe. Takav slučaj već postoji pred Tribunalom gdje je u toku proces protiv Zorana Žigića, optuženog za zločine u logorima Keraterm i Omarska. Žigić se "dobrovoljno" javio Tribunalu iz zatvora u Republici Srpskoj gdje je odrađivao kaznu od 17 godina za ubistva (ali ne za ratni zločin) koja je počinio u Prijedoru za vrijeme rata. Vrijeme boravka u haškom zatvoru Žigiću se "računa u zatvorski staž", a u slučaju da bude osuđen izgleda da će mu se obje kazne spojiti u jednu – onu hašku.

Kad je o Miloševiću riječ, zahtjev za hapšenje i izručenje bivšeg predsjednika Jugoslavije Tribunal je, zajedno sa sertifikatom kopije optužnice i potjernice, predao vlastima u Beogradu još u januaru, prilikom posjete Karle del Ponte Jugoslaviji. Za svaki slučaj sekretar Suda će, kako se navodi u zajedničkom saopštenju predsjednika Tribunala i glavnog tužioca, Žorde i Del Ponteove, što je prije moguće otputovati za Beograd da "podsjeti vlasti Srbije i Jugoslavije na njihove obaveze sadržane u sudskim pravilima".