Hrvatski narodni sabor, samoproglašeno zakonodavno tijelo Hrvata u BiH, dao je 16. marta na zasijedanju u Kiseljaku 60 dana međunarodnoj zajednici za nalaženje političkog rješenja za krizu u zemlji. Tom odlukom je praktično prolongirano zaživljanje hrvatske samouprave, čime je odgođeno potpuno cijepanje Federacije BiH. Ovakvu odluku Hrvatski narodni sabor obrazlaže željom da se ne prejudicira konačno rješenje za BiH. Međutim, iza ove spremnosti na političku kooperativnost, prije bi se reklo, stoji svjest o tome da bi stvaranje trećeg entiteta dovelo do brodoloma Federacije BiH, što bi rezultiralo oštrim sankcijama međunarodne zajednice, pa čak i upotrebom sile od strane SFOR-a i centralnih vlasti u Sarajevu.

Hrvatski politički čelnici, pored toga što su naišli na nepokolebljiv stav međunarodne zajednice da ne dozvoli teritorijalno preuređenje BiH, suočili su se i sa teškoćama unutar svojih – hrvatskih – teritorija. Oni su se najprije sukobili sa rukovodstvom znatnog broja profitabilnih preduzeća koja rade u Hercegovini i centralnoj Bosni, koji sa rezervom prihvataju ili odbijaju situaciju u kojoj bi se mogli naći njihovi poslovi, ako bi oživotvorenjem samouprave bile nametnute sankcije i prekinuti ekonomski odnosi sa drugim dijelovima BiH, ali i sa Hrvatskom, koja zvanično nije podržala ovu odluku.

VOJSKA OPREZNA: Sa dosta opreza odluka je primljena i u policijskim i vojnim jedinicama koje kontroliše HDZ. Hrvatska komponenta Vojske Federacije BiH skinula je federalne oznake i stavila oznaku isključivo Bosne i Hercegovine, dajući na taj način do znanja da više ne računaju na partnerstvo sa Bošnjacima u entitetu, ali i da nemaju namjeru da se izdvajaju iz Bosne. Ostavke su dali i svi Hrvati funkcioneri u ministarstvu odbrane i zajedničkoj komandi vojske, ali je novi ministar odbrane u Federaciji BiH odmah postavio nove funkcionere koji ne pripadaju HDZ-u.

Međutim, problem je u tome što je civilni komandant HVO-a član Predsjedništva države iz reda hrvatskog naroda. Kako je Ante Jelavić, inače predsjednik HDZ-a, smijenjen sa dužnosti člana predsjedništva, a novi nije imenovan, on je sa sobom "ponio" i funkciju civilnog komandanta i predao je predsjedniku samoproglašenog Hrvatskog sabora Marku Tokiću. Pošto Tokića, koga je nedavno visoki predstavnik smijenio sa funkcije, međunarodna zajednica i Alijansa za promjene ne priznaju, hrvatski dio vojske je ostao u procjepu – da li prihvatiti novopostavljene zapovjednike koji nemaju većinsku podršku hrvatskog naroda, ili ostati vijeran paradržavnim strukturama.

U svakom slučaju, samostalna hrvatska vojska ni ne bi se mogla izdržavati, jer bi u slučaju neposluha ostala bez sredstava iz budžeta, a pomoć iz Hrvatske inače više ne ide paraputevima, već direktno u federalni budžet.

BEZ SPECIJALNIH VEZA: Na odluku Hrvatskog narodnog sabora da prolongira početak samouprave donekle je uticao i američki ambasador u BiH Tomas Miler. On se tog dana sastao sa gradonačelnikom Mostara Nevenom Tomićem, inače visokim funkcionerom HDZ-a, te predstavnicima svih hrvatskih političkih partija koje djeluju u tom gradu. Očigledno je naišao na jedinstven stav bosanskih Hrvata u pogledu kritike novih izbornih pravila OEBS-a. Ova pravila koja je nametnula misija OEBS-a u BiH uoči prošlogodišnjih izbora omogućuju da poslanike Doma naroda u Federaciji BiH, u kojem se odlučuje konsenzusom, biraju zastupnici kantonalanih skupština svih nacionalnosti, a ne samo Hrvati, kao što je bilo na ranijim izborima. Ovom promjenom je omogućeno Bošnjacima, kao brojnijem narodu, da svojim glasovima utiču na profil Hrvata koji će biti izabrani u ovaj dom parlamenta. Od tog trenutka su krenuli otvoreni izlivi nezadovoljstva HDZ-a ustrojem BiH, što je nedavno i dovelo do stvaranja Hrvatskog narodnog sabora.

Tomas Miler je nakon spomenutog sastanka izjavio da shvata nezadovoljstvo bosanskih Hrvata i da će pokušati da se ovaj problem prevaziđe. Razumijevanje američkog ambasadora dalo je signal HDZ-u da postoji mogućnost da se bar dio problema riješi pregovorima. Iste večeri iz Kiseljaka je stigla vijest da se operacija razdruživanja odgađa na dva mjeseca.

U isto vrijeme iz Republike Hrvatske, od predsjednika Sabora Zdravka Tomca stigla je najava da će ova država raskinuti specijalne odnose sa Federacijom BiH. U obrazloženju se kaže da Hrvatska želi uspostaviti dobre odnose sa cijelom BiH, a ne samo sa jednim dijelom, jer to doprinosi cijepanju susjedne države, koju smatra izuzetno važnom za stabilnost Balkana. Političke snage oko Hrvatskog narodnog sabora pozdravile su ovu odluku saopštivši da od tog sporazuma niko nije imao koristi, a da je samo davao povoda za optužbe na račun Hrvata da žele pripojenje ovog entiteta Hrvatskoj. I bošnjački politički faktori su pozdravili najavu tumačeći to kao nužnost očuvanja cjelovitosti zemlje. Može se konstatovati da je riječ o istorodnim ciljevima Alijanse za promjene i hrvatske vlade preciziranim na nedavnom sastanku u Slavonskom Brodu, kojima se želi u međunarodnim krugovima ocrniti efekat specijalnih odnosa Republike Srpske i Jugoslavije. Nakon što je međunarodna zajednica odbacila hrvatske ideje za preustroj BiH, narasla naklonost međunarodne zajednice prema srpskoj politici, i to sa obje strane Drine, želi se preokrenuti odbacivanjem ideja o bilo kakvoj parcijalizaciji odnosa.